Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    11 najzanimljivijih NAUČNIH otkrića u 2022. godini

    Ova otkrića su pronikla u tajne prošlosti i udaljenih galaksija, pomerila granice medicine i ponudila rešenja za probleme koji nas čekaju u budućnosti.

    Svake godine naučnici iz celog sveta vrše istraživanja koja doprinose dobrobiti čovečanstva. Paleontolozi i arheolozi rekonstruišu prošlost, astronomi pokušavaju da reše galaktičke misterije, dok geolozi i biolozi otkrivaju kako funkcioniše naša planeta i život na njoj.

    S druge strane tu su i njihove kolege koje se bave medicinom, proučavanjem ljudskog tela i razne vrste bolesti i patogena koji za nas predstavljaju opasnost.

    Otkrića koja proizilaze iz njihovih istraživanja i eksperimentisanja često su neočekivana i izuzetna, a ovo su neka od najznačajnijih iz 2022. godine:

    1. Spektakularni fosili otkrivaju praistorijsku džunglu

    U Mekgrats Fletu, životinjski i biljni ostaci su tako dobro očuvani da na nekim fosilima mogu da se uoče čak i subćelijske strukture. Najveća iznenađenja su otkrivena u getitu, vrsti stene bogate gvožđem koja obično ne sadrži izuzetne fosile.

    „Zbog izuzetne očuvanosti, u mogućnosti smo da proučavamo drevne ekosisteme kao nikada ranije“, rekao je tada paleontolog Metju Mekari sa Istraživačkog instituta Australijskog muzeja u Sidneju i koautor studije.

    Šuma, prašuma, džungla (Unsplash)

    Šuma, prašuma, džungla (Unsplash)

    2. Vaskrsavanje umirućih organa

    Naučnici sa Univerziteta Jejl prvi put u istoriji medicine su uspeli da očuvaju funkciju organa – kao što su mozak, srce, jetra i bubrezi – kod svinja, jedan sat nakon što su životinje uginule. Iako se još uvek nalazi u eksperimentalnoj fazi, ovo istraživanje moglo bi da pomogne lekarima prilikom produžavanja vremenskog okvira za transplantaciju ljudskih organa.

    Ipak, profesor Nenad Šestan poziva na oprez: „Možemo reći da srce kuca, ali u kojoj meri kuca kao zdravo srce – to će zahtevati dalja proučavanje.“

    3. Vulkan Hunga-Hapaj eruptira iznenađujućim intenzitetom

    Sredinom januara, podvodni vulkan u Kraljevini Tonga poznat i kao Hunga-Hapej izazvao je erupciju kakva nije viđena decenijama. Nime, eksplozija koja se mogla čuti i na udaljenosti većoj od 800 km, izazvla je visoke talase cunamija koji su se obrušili na obale u blizini.

    Istraživanja su pokazala da je erupcija oslobodila energiju jačine između 4 i 18 megatona TNT-a i da je tom prilikom napravila krater širine 9,5 km.

    4. Otkrivena najmanja vrsta kopnenih puževa na svetu

    Dok su tragali za fosilima u jugoistočnoj Aziji, naučnici su otkrili dve nove vrste minijaturnih kopnenih puževa – od kojih je jedna najmanja ikada zabeležena. Naučno ime joj je Angustopila psammion, i utvrđeno je da živi na zidovima vijetnamskih pećina.

    Drugi puž je iskopan u krečnjačkoj klisuri u Laosu. Analizama je ustanovljeno da je na šiljatim delovima imao izbočine nastale od njegovog izmeta, pa otuda i ime Angustopila coprologos, ili u prevodu na srpski jezik „sakupljač balege“.

    5. Everglejds uzvraća udarac

    Burmanski pitoni već decenijama uništavaju ekosistem Everglejdsa na Floridi u Sjedinjenim Državama, a razlog za ovo leži u činjenici da ove invazivne životinje nemaju prirodne neprijatelje. Ili su bar tako smatrali naučnici.

    Po prvi put, biolozi su posmatrali autohtonu vrstu crvenog risa, kako upada u gnezdo pitona i jede njegova jaja. Kasnije, kada se divlja mačka vratila i pronašla zmiju koja čuva svoje gnezdo, ona je napala i njega. Istraživači veruju da je ovaj sukob prvi korak ka uspostavljanju ekološke ravnoteže.

    Piton (Unsplash)

    Piton (Unsplash)

    6. Novi svemirski teleskop Džejms Veb šalje slike iz dubokog svemira

    U prvoj polovini 2022. godine svemirski teleskop Džejms Veb opremljen najsavremenijom opremom lansiran je na odredište sa kog će praviti detaljne snimke svemira. Međutim, sa početkom jula one su polako počele da stižu do nas i da nam otkrivaju do sada „najdublji pogled“ na kosmos.

    „ISTORIJSKI MOMENAT“: Prve fotografije svemira u punoj boji (FOTO)

    7. Drevni zub i priča o misterioznom rođaku

    Svi potvrđeni ostaci denisovca – misterioznog rođaka neandertalaca – lako su mogli da stanu u kutiju za užinu jer broje svega nekoliko zuba, kostiju, fragment lobanje i delimičnu kost vilice. A donedavno, svi su dolazili sa samo dva lokaliteta, onog u Sibiru i na Tibetu. Sve dok u maju naučnici nisu objavili da su u jednoj pećini u Laosu došli do otkrića njegovog zuba – hiljadama kilometara od svih ostalih denisovanskih nalaza.

    8. Ogromna slatkovodna raža iz Mekonga obara sve rekorde

    Od 2005. godine istraživač National Geographica Zeb Hogan traga za najvećom ribom na svetu. Sredinom maja, tim koji predvodi u Kambodži primio je neobičan poziv od lokanog ribara po imenu Mul Tun.

    On mu je objasnio da je pecao na reci Mekong kada je slučajno ulovio džinovsku slatkovodnu ražu – „daleko veću“ od bilo koje koju je ikada ranije video. Po dolasku na lice mesta, istraživači su otkrili da je ova ženka raže bila dugačka 3,93 metara i teška 180 kilograma.

    Raža (Unsplash)

    Raža (Unsplash)

    9. Mikroplastika otkrivena i u našoj krvi

    Mirkoplastika je do sada bila otkrivena visoko na Mont Everestu i u okeanima, a onda je po prvi put detektovana i u krvi i plućima ljudi. Konkretno u krvi donora u prečniku manjem od mikrometra i plućima pacijenata prilikom hirurških intervencija veličine do dva milimetra.

    Još nije jasno kako, ili čak da li ovi komadi plastike mogu da naškode našem zdravlju, ali „da, trebalo bi da budemo zabrinuti“, prema rečima Dika Vetaka.

    10. Najstariji fosil dinosaurusa u Africi

    Tokom avgusta, istraživački tim finansiran od strane Društva National Geographic je u Zimbabveu otkrio izuzetan fosil u formaciji Pebl – najstarijeg poznatog dinosaurusa u Africi. Ovo drevno stvorenje je dobilo ime Mbiresaurus Raathi, a analize su pokazale da je živeo pre oko 230 miliona godina.

    Iako je Mbiresaurus jedan od najranijih poznatih predaka sauropoda – grupe koja uključuje legendarne divove dugog vrata poput brontosaurusa, on sam nije bio džin. Stručnjaci procenjuju da je životinja bila manja od 60 centimetara u kuku.

    11. Otkrivene tri nove vrste zmija na grobljima

    Biolog Alehandro Arteaga i njegove kolege putovali su kroz kišne šume Ekvadora u novembru 2021. godine u potrazi za žabama. Zaustavili su se u malom gradu, gde ih je dočekala i nahranila žena od koje su saznali da je videla neobične zmije na lokalnom groblju.

    Istraživači, zaintrigirani pričom rešili su da pretraže područje, a trud koji su uložili im se na kraju i isplatio jer su otkrili nove vrste tzv. zemljanih zmija iz roda Atractus.

    Izvor: Nacionalna Geografija

    Foto: Pixels/Unsplash

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE