Bolovanje, posao, poreska uprava

Velike promene za radnike: Prvi dan bolovanja neće biti plaćen?

Nemački radnici sve češće ostaju kod kuće tokom godine i obaveštavaju svoje poslodavce da su bolesni. Zbog toga direktor osiguravajuće kuće Allianz sada traži strožija pravila.

Direktor Allianz osiguranja, Oliver Bäte, izneo je kontroverznu reformsku ideju. U intervjuu za nemačke medije poziva na ponovno uvođenje takozvanih dana čekanja.

„To znači da bi radnici sami snosili troškove prvog dana bolovanja“, kaže šef osiguravajuće kuće. Time bi se smanjio teret poslodavaca. U Nemačkoj – za razliku od nekih drugih zemalja – kontinuirana isplata plate na snazi je decenijama od prvog dana bolesti, pišu nemački mediji. Bäte svoju inicijativu pravda velikim brojem bolovanja u Nemačkoj. U proseku, radnici u Nemačkoj na bolovanju su 20 dana godišnje, dok je prosek EU samo osam dana.

Nemačke zanatlije „NE DAJU“ sirijske radnike

Nemačka prednjači po broju bolovanja

„Nemačka je sada svetski šampion kada je reč o bolovanjima. To povećava troškove u sistemu“, objasnio je direktor osiguravajuće kuće. Prema njegovim proračunima, nemački poslodavci godišnje plaćaju 77 milijardi evra za kontinuirane isplate plata za bolesne radnike.

Zdravstvene osiguravajuće kuće doprinose sa dodatnih 19 milijardi evra, što ukupno čini oko šest odsto socijalnih izdataka. U proseku u EU ta cifra iznosi samo 3,5 odsto, navode nemački mediji. Bäte pretpostavlja da bi dan čekanja mogao da smanji i broj lažnih bolovanja. Nastavak isplate plata započeo bi tek nakon dobijanja zvaničnog lekarskog uverenja o bolesti, prenosi Fenix magazin.

Poziv na reformu sistema

Bäte je u intervjuu takođe pozvao na sveobuhvatne reforme zdravstvenog sistema. U društvu koje stari, potrebno je preispitati finansijske prioritete. Troškovi obaveznih zdravstvenih osiguravajućih fondova već bi 2024. mogli da dostignu 289 milijardi evra, a doprinosi i dalje rastu. Istovremeno, Nemci se relativno često leče. „Nemačka je na sedmom mestu po broju poseta lekaru, to je neverovatno“, rekao je Bäte. Procenjuje da bi se efikasnijom organizacijom moglo uštedeti do 40 milijardi evra. Ta sredstva mogla bi biti usmerena na druge segmente zdravstvenog sistema.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

Izvor: BIZLife

Foto: Unsplash

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE