Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Svaki stanovnik Srbije baci 80 kg HRANE GODIŠNJE – nekome to znači ŽIVOT

    Svaki stanovnik Srbije baci godišnje 83 kilograma hrane, pokazao je poslednji izveštaj Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP) – The Food Waste Index Report 2021.To je devet kilograma više od svetskog proseka, a procenjuje se da se najviše hrane baca u domaćinstvima, zatim to čine proizvođači hrane, potom trgovine.

    Takođe, više od pola miliona ljudi u Srbiji nema dovoljno novca ni za osnovne životne potrebe, a kako promeniti takvu praksu i podstaći mnoge trgovinske lance, restorane, firme, proizvođače, da zdravstveno bezbednu hranu doniraju umesto da je bacaju?

    Mnoge kompanije od doniranja hrane odvraća visok PDV

    Iako, raste broj društveno odgovornih kompanija koje doniraju viškove hrane, mnoge od toga odvraća PDV, pa se kao jedno od rešenja spominje Zakon o viškovima hrane, kojim bi se donatori hrane oslobodili od plaćanja PDV.

    Takođe mnogi ukazuju da bi se izmenama pravilnika o deklarisanju, uticalo na to da se određene namirnice uz oznaku „najbolje upotrebljivo do” doniraju i nakon njihovog isteka roka trajanja.

    Taj način obeležavanja isključivo odnosi na kvalitet proizvoda, što znači da su ti proizvodi i dalje zdravstveno bezbedni za upotrebu a trogovinski lanci sada ne mogu da ih doniraju pa se takva hrana obično reciklira ili baca.

    Doneti propise za motivisanje donacija

    Marija Dedić, urednica portala Centar za promociju cirkularne ekonomije ukazuje da bi država trebalo da donese propise kojima će motivisati donacije hrane da ona ne bi završavala kao otpad.

    Takođe lokalne samouprave i komunalna preduzeća treba da naprave sistem da taj otpad iskoriste za kompostiranje ili kao energent, kompanije da pokažu društvenu odgovornost u traženju inovativnih rešenja da u svojoj oblasti smanje otpad, a građani da manje bacaju hranu.

    „Nedostatak adekvatnih podataka o otpadu od hrane, nedostatak stimulacija za potencijalne donatore, nedovoljna opremljenost komunalnih preduzeća, nepostojanje sinhronizacije rada različitih službi, niska svest građana o posledicama truljenja hrane na deponijama- u kom god pravcu da pogledate, vidite problem“, upozorava Dedić za BIZLife portal.

    Podseća da je Zakon o viškovima hrane najavljen još pre nekoliko godina, ali da do danas, nema pomaka ka njegovom usvajanju.

    PDV na donacije i dalje se plaća, pa smo došli u apsurdnu situaciju da se potencijalnim donatorima više isplati da sačekaju da rok namirnicama prođe, pa da ih bace, umesto da ih poklone dok je hrana još dobra za upotrebu, upozorava.

    Istovremeno, kako ističu nevladine organizacije, pola miliona građana Srbije nije u mogućnosti da zadovolji osnovne životne potrebe, među kojima je hrana.

    Dedić podseća da je u Švedskoj još od 2005. godine na snazi zabrana odlaganja organskog otpada na deponije.

    Zemlje EU ne naplaćuju porez na doniranu hranu

    Većina evropskih zemalja ne naplaćuje porez na doniranu hranu, a Francuska je postala prva zemlja na svetu koja je obavezala supermarkete veće od 400 kvadratnih metara da potpišu ugovore o donacijama neprodate hrane sa dobrotvornim organizacijama.

    Što se tiče sakupljanja otpada, sagovornica navodi da su ipak najbolja ona rešenja koja prvenstveno rade na tome da otpada ne bude, umesto da razmišljamo šta ćemo sa njim kad ga već napravimo.

    Ukazuje da ima dobrih primera i kod nas, pa je tako u Topoli  u toku projekat  “Mi biramo reciklažu – mi biramo kompost“ koji predviđa da se od prikupljenog bio otpada u kom se nalaze i ostaci hrane, pravi kompost za lokalne cvećare od kojih će opština dobiti cveće za sadnju na javnim površinama.

    U Bačkom Petrovcu je 2018. godine sproveden projekat kućnog kompostiranja koji je takođe pokazao da građani žele da odvajaju otpad od hrane u posebne kontejnere. Međutim, po završetku projekata, sve se uglavnom vrati na staro i ostaje sve na pojedinačnim inicijativama umesto da sistemski pristupimo rešavanju problemu, ističe Dedić.

    „Glavni uzrok bacanja hrane loša preraspodela i neekonomičnost“

    Katarina Žigić iz Humanitarne organizacije „Banka hrane“ kao glavi uzrok probema bacanja hrane vidi lošu preraspodelu i ističe da bi sve bilo drugačije kada bismo bili ekonomičniji.

    Organizacija je osnovana 2006.godine sa ciljem da doprinese smanjenju siromaštva, gladi i rasipanja hrane i sarađuje sa više od 200 raznih organizacija i socijalnih ustanova širom Srbije.

    Banka hrane prikuplja namirnice od kompanija proizvođača hrane, agro-industrije, trgovinskih lanaca prehrambenih proizvoda i deli ih svim ugroženim kategorijama. Tokom protekle godine imali su 136 donacija u hrani za 178 organizacija i socijalnih ustanova  i ukupno je podeljeno 1, 5 tona hrane koju je dalo 38 kompanija donatora.

    Žigić podseća da je u Srbiji pokrenuta prva digitalna platforma za donaciju hrane u Srbiji „Tanjir po tanjir“ zahvaljujući saradnji kompanije Delez Srbija i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Proces donacije je od tada moguć praktično jednim klikom.

    Digitalna platforma je nadgradnja humanitarnog projekta „Pomažemo da imaju i oni koji nemaju“, koji od 2015. godine realizuju Banka hrane Beograd i kompanija Delez Srbija, podseća Žigić I dodaje da se 100 tona hrane svakog meseca tako podeli.

    Kako se može sprečiti bacanje hrane?

    Udruženje Donorum koje se bavi preraspodelom hrane ugoroženim kategorijama društva desetilo se da pokrene PKI aplikaciju (Public Kitchen Infrastructure), prvu takve vrste u Srbiji.

    Aplikacija je zamišljena kao online pijaca gde se spajaju kompanije sa humanitarnim organizacijama kojima je neophodna hrana na dnevnom nivou.

    “Obraćamo se kompanijama i humanitarnim organizacijama. Naš cilj je da kompanije koje se bave proizvodnjom, preradom i obradom hrane kao i trgovinom spojimo sa humanitarnim organizacijama kojima je ta hrana najpotrebnija“, ističe Gordana Jovanović iz ove organizacije.

    U planu im je i mobilna aplikacija, a zbog trenutnih zakona građani još nisu u mogućnosti da doniraju kao pojedinci.

    Najviše trošimo na hranu, a bacamo je

    Jovanović navodi da se u Srbiji najviše baca hleb, a najmanje meso, a podaci EUROSTATA takođe pokazuju da građani najviše troše na hranu.

    „To pokazuje da postoje neke nejednakosti na koje treba uticati. Kao udruženje trudimo na svakodnevnom nivou da kroz društvene mreže ali i učestvovanje na raznim događajima da dopremo do građana da polako uvide ovaj problem i da smanje bacanje u svom domu. Ako imate višak hleba uvek možete napraviti poparu, dati komšiji koji ima kucu ili napraviti hleb pizzu. Takva je situacija i sa voćem deca danas ne žele da jedu crnu bananu ili oštećenu jabuku, ali takvo voće je potpuno ispravno i uvek se može iskoristiti za ukusan banana hleb ili neki šejk, što znači da ste svom detetu dali nešto zdravo i sprečili bacanje. Bacanje hrane se može sprečiti i redovnim pravljenjem spiskova za kupovinu hrane. Planirajte u napred, da ne bi ste bacali hranu“, poručuju iz ove organizacije.

    Jovanović takođe navodi da je visina PDV osnovni problem i da se velikim kompanijama ne isplati da  doniraju hranu ako znaju da moraju da plate dodani porez, te im je lakše da hranu odnesu na uništavnje koje je jeftinije.

    Pored zakona, iz Donoruma ukazuju da je veliki problem i transport jer donacija mora da stigne na krajnje odredište bezbedna i ispravna.

    Mali pomaci u Srbiji ali nedovoljni

    Kada je reč o doniranje hrane u Srbiji, Jovanović kaže da vide neke male pomake, ali oni nisu dovoljni.

    „Tokom 2020. godine videli smo donacije velikih kompanija širom Srbije koji su pomagali i bolnicama i građanima. Međutim, kada euforija padne donacije većih razmera više nema. Baš zato naša aplikacija i jeste online pijaca gde bi kompanije trebalo na svakodnevnom nivou da doniraju hranu. Ne možemo se oslanjati na donacije jednom ili dva puta godišnje. Mislim da bi u sklopu društvene odgovornosti velikih kompanija trebalo važan deo da bude doniranje i pomoć najugroženijima“, ističe Jovanović.

    Izvor: BIZLife/Jelena Andrić

    Foto: Pixabay, Pexels

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE