Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    MIŠA LUKIĆ ekskluzivno za BIZLife: Šta startapovi mogu da nauče od spermatozoida?

    Piše: Miša Lukić, founder & Chief Business Designer New Startegy

    Uspeh startapa je jednak uspehu spermatozoida koji je oplodio jajnu ćeliju. Moguće je ali nema pravila i sistema. A možda i ima?

    Prema izveštaju GEM-a (Global Entrepreneurship Monitor), godišnje se u svetu pokrene više od 100 miliona startapova, što je oko 3 u sekundi.

    Koliko njih zapravo uspe da dostigne bar osnovnu fazu finansiranja?

    Istraživanja pokazuju da najmanje 90% startapova propadnu u roku od prvih pet godina. Međutim, ni to nije sve, jer ako malo dublje razmislimo o motivima preduzetnika kada pokreću startap, shvatićemo da cilj većine nije da se samo preživi ili vrati uloženi novac, već da se ostvari eksponencijalni rast i uspeh koji će biti srazmeran uloženom riziku i trudu. A trud i rizik su prilično visoki kada krećete u avanturu novog biznisa.

    Zato je po meni procenat pravog uspeha startapova koji su u skladu sa postavljenim ciljevima i srazmerni uloženom trudu i riziku mnogo nepovoljniji od (predubeđenja da 1 od 10 startapova uspe.

    Imajući ovu perspektivu u vidu, vratimo se na 100 miliona startapova koji se godišnje pokrenu i pogledajmo još neke statistike koje neumitno govore o pravoj realnosti kad je (ne)uspeh startapova u pitanju.

    Prema Forbes-u ne više od 0,05%, što znači njih oko 50.000 uspeju da u toku jedne godine dobiju sredstva od pojedinačnih investitora („anđela“). Međutim, samo oko 1.500 od njih uspe da dođe do prvog VC (venture capital) kruga što je 0,0015%.

    Ali tu nije ni blizu uspešan završetak njihovog putovanja. Više od 75% startapova podržanih od VC ipak propadne. Na kraju samo 0,000375% svih novoosnovanih startapova uspe da preživi 5 godina i doživi eksponencijalni rast. To je činjenica!

    Mnoga istraživanja i studije su rađeni kako bi se utvrdili razlozi ovakvog neuspeha  startapova, ali po do sada ne postoji ni jedno 100% potvrđeno i opšte prihvaćeno obrazloženje za ovaj masakr startapova, koje bi se zasnivalo na nekim logičnim zakonitostima, kako u okviru biznis sveta, tako i šire.

    S obzirom da sam bio mentor na desetine startapova do sada, kao i da posle duge korporativne karijere trenutno i sam pokrećem dva startapa sa globalnim ambicijama, rešio sam da se malo pozabavim ovom tematikom i dođem do nekih zaključaka koje bi meni, ali i drugima pomogli da bolje razumemo razloge ovako katastrofalno lošeg procenta uspešnosti startapova.

    Proveriti istraživanja i teorije

    Prvo što sam preduzeo jeste da pokušam da pronađem sličan problem van okvira biznisa i možda se na taj način približim rešenju iz nekog drugog ugla. Jedan od mojih načina kako dolazim do najjednostavnijih rešenja je da potražim situacije u kojima su slični problemi rešeni u nekoj drugoj sferi života.

    Na primer, mnogo se može naučiti o produktivnosti i efikasnosti timova u biznisu posmatrajući Pit Stop perfekciju timova Formule 1 kada u par sekundi promene gume na bolidu. O kriznim situacijama i pravilnom reagovanju lidera u kriznim okolnostima se puno može naučiti iz odluka i postupaka vođe vatrogasaca. O procesima i strukturi, kao i mogućnostima veće produktivnosti korporacija, možemo mnogo naučiti analizirajući zajednice pčela u kojima ima od 20 do 80 hiljada jedinki i koje u toku samo jednog dana mogu oprašiti 3 miliona cvetova. One proizvode med na isti način u poslednjih 150 miliona godina i sigurno postoji dobar razlog zašto je to tako.

    Razmišljajući na ovaj način, nakon mnogo upoređivanja i traženja odgovarajućih sličnosti, mislim da sam pronašao neverovatno sličan fenomen koji u većini oblika u kojima se pojavljuje, uključujući i procenat neuspeha, izuzetno podseća na sudbinu startapova. Pogađate, radi se o spermatozoidima! Podudarnost sa startapovima je toliko velika da je čudno da se toga pre niko nije setio.

    Zato sam odlučio da koristeći ovu analogiju pokušam da iz ove nove perspektive dam rešenje i potvrdim ili osporim sva dosadašnja objašnjenja i razloge uspeha i neuspeha startapova.

    Šta startapovi mogu naučiti od najuspešnijih spermatozoida? Koji faktori su najvažnije za uspeh u trci života?

    Imajući sve gore navedeno u vidu, najbolje je da se krene sa nekim osnovnim sličnostima između startapova i spermatozoida.

    Kao što sam ranije naveo svetsko tržište godišnje izbaci u proseku oko 100 miliona startapova, a muškarac pri ejakulaciji izbaci između 50 i 250 miliona spermatozoida. Pored sličnosti u broju, takođe postoji i velika podudarnost kad je reč o uspešnosti startapova i spertmatozoida. Zapravo, kad se radi o spermatozoidima, tu je konkurencija još okrutnija jer samo oko 200 spermatozoida može da prođe kroz ženski reproduktivni trakt a samo 1 spermatozoid doživi da postane beba i nakon toga ostvari „eksponencijalni rast“.

    Poređenje spermatozoida i startapova je veoma interesantno zbog sličnosti njihove evolutivnog razvoja i uveliko može da pomogne da se od samog početka kreiraju startapovi sa većom šansom za uspeh, kao i da u kasnijoj fazi pomognu u selekciji startapova od strane investitora.

    8 KLJUČNIH FAKTORA ZA USPEH SPERMATOZOIDA I STARTAPOVA

    Nakon detaljne analize, došao sam do sledećih 8 faktora koji su po meni ključni kako za uspeh spermatozoida, tako i startapova u njihovoj trci života:

    1.PLODNI DANI / PRAVO VREME

    Kao što je oplodnja samo moguća za vreme plodnih dana tj. za vreme ovulacije kada jedna jajna ćelija dostigne punu zrelost i bude izbačena i raspoloživa za oplodnju od strane spermatozoida, tako je i kad su u pitanju startapovi veoma važno da se pogodi pravi trenutak odnosno plodni period u kome je moguće oploditi novi biznis.

    Ako tržište nije sazrelo, odnosno ako potrošači nisu spremni za ono što nudite, ako ne postoji razvijena tehnologija za vaše rešenje, ako nema dovoljno kvalitetnih dobavljača, ako na tržištu nema odgovarajućih ljudskih i materijalnih resursa, onda to znači da nije pravo vreme tj. da je neplodni period.

    Međutim, sledeći analogiju sa spermatozoidima, naučnim istraživanjima je ustanovljeno da spermatozoidi koji nisu određeno vreme proveli u ženskom genitalnom traktu nisu u mogućnosti da izazovu fertilizaciju. Takođe, imajući u vidu da spermatozoidi mogu opstati živi u materici 2-3 dana, nameće se zaključak da i startapovi imaju najveću šansu ako krenu 2-3 godine pre nego što tržište potpuno sazri, reagujući na prve signale i  trendove koji najavljuju dolazeću mogućnost.

    Ti signali su nekad jači, nekad slabiji ali uvek postoje. Kao što se postoje i signali kod žene kada se približava plodnim danima, tako i tržište daje signale koji ukazuju da dolazi vreme koje će otvoriti mogućnosti za nove biznise.

    Interesantno je da kada dođe vreme plodnih dana, žena stavlja ’ružičaste naočare’ pa joj svet deluje lepši, uključujući i partnera koji odjednom postaje privlačan, a njegove mane koje je jasno ranije primećivala polako blede. Samim tim što je raspoloženija i ona partneru deluje privlačnije. I tako, u tom ’ružičastom’ periodu može doći do nastanka novog života i novog razdoblja u životu ovakvog para. Isti je slučaj i u biznisu. Tržište i svi njeni učesnici u plodnim danima stavljaju „ružičaste naočare“ i sve im deluje mnogo lepše i optimističnije. Startapovi se lakše odvaže da krenu u avanturu, investitorima su startapovi privlačniji nego ikada i skloniji su riziku, potrošači su spremniji da probaju neke stvari koje ranije nikada nisu.

    Nema ničega jačeg od ideje kojoj je došlo VREME! – Viktor Igo

    Zbog toga je biti u pravo VREME na pravom mestu, po meni prvi i najvažniji faktor za uspešnu oplodnju kako jajne ćelije tako i biznisa.

    2.NOVI ŽIVOT / NOVA IDEJA

    Kao čovek koji je ceo svoj život proveo u baveći se kreativnim biznisom, oduvek sam davao izuzetno visoku važnost ideji, kako u komunikaciji, tako i u poslu. Na isti način sam razmišljao i kad je u pitanju značaj IDEJA u preduzetništvu.

    Smatrao sam da je nova poslovna ideja od suštinske važnosti, jer je to početak novog života, kako poslovnog, tako često i preduzetničkog. Nova poslovna ideja je polazna osnova za sve startapove. I ako ona nije dobro postavljena, onda je sve drugo pogrešno.

    Mnogi u startap svetu stavljaju egzekuciju ispred ideje. Ja sam uvek zastupao stav da je ideja početna i osnovna vodilja za uspeh svakog posla, a naročito kad su u pitanju startapovi. Jer ako je poslovna ideja pogrešna, onda će nas sjajna egzekucija samo brže dovesti na pogrešno mesto. Naravno, ista logika važi i u obrnutom slučaju, jer bez obzira na odličnu poslovnu ideju, nema uspeha bez dobre egzekucije, ali ćemo o tome malo više kasnije.

    Imajući u vidu da postoje potpuno suprotna mišljenja kad je faktor ideje u uspehu strartapova u pitanju i to od nesrazmernog veličanja do potpunog omalovažavanja, ovo je pravi momenat da se uz pomoć analogije sa spermatozoidima i proveri.

    Ali krenimo prvo od toga šta je u stvari ideja u svetu spermatozoida.

    Spermatozoidi imaju za cilj da kreiraju novi život. Zamislite kako od tako mikro malog spermatozoida i sićušne jajne ćelije, preko embriona, nastaje beba koja je na početku potpuno bespomoćna ali koja vremenom odraste i bude potpuno nezavisna i može da stvara i kreaira nove živote i pomaže svojim delima mnogim drugim ljudima.

    Međutim, nije sve tako idealno. Pravo, da bi ideja bila dobra, mora da bude privlačna ciljnoj grupi kojoj je namenjena. Mora da bude ponuđena od nekoga kome se veruje i sa kime se želi odnos pa makar i samo transakcione prirode. Kad su spermatozodi u pitanju, ništa ne vredi i ako imate savršen proizvod (genetski materijal) i savršenu ideju za tako lep cilj kao što je nova beba, ako vaša ciljna grupa i tržište ne želi da ima bebu generalno ili bebu sa vama lično. Bez obzira i što su ciljnoj grupi „plodni dani“ i što postoje svi uslovi da se ostvari pozitivan rezultat iz ovakvog odnosa, ideja nije dobra ako ne reševa problem ili čini život lepšim onome kome je ona namenjena.

    U životu spermatozoida se odbacivanje ideje može uočiti na mnogo načina kao što su izbegavanje seksualnih odnosa, kontraceptivna sredstva, pa sve do abortusa. Zamislite da budete pobednik u konkurenciji od stotina miliona spermatozoida i da vas ciljna grupa abortira!

    Mislim da je ovo dovoljno jak argument da se shvati koliko je ideja i njena prihvaćenost od onih kojima je namenjena bitna i u svetu spermatozoida i u svetu startapova.

    Pošto smo se uverili u važnost plodnih dana i novih ideja kao prva dva faktora uspeha, pređimo sada i na druge faktore koji nisu ni malo manje bitni u ovoj uporednoj analizi.

    3.KVALITET SPERMATOZOIDA / KVALITET TIMA

    Da bi se uspelo u trci sa desetinama miliona konkurenata, pobednički spermatozoid mora biti izuzetno kvalitetan i zdrav u svakom smislu.

    Kad je kvalitet spermatozoida u pitanju, on se pre svega meri njegovom pravilnom građom, oblikom, veličinom i genetskim materijalom. Građa zrelog spermatozoida se sastoji iz četiri dela: glave, vrata, središnjeg dela i repa.

    Trka života za spermatozoide je neverovatno iscrpljujuća. U reproduktivnom traktu žene spermatozoidi se susreću sa složenim hemijskim i fizičkim okruženjem.

    Prva prepreka je nivo pH kiselosti u vagini koja može da bude smrtonosna za spermatozoide. Oni moraju da “pobegnu” od smrtonosnih kiselina u vagini, prodru kroz debelu cervikalnu barijeru (koja je oko stotinu puta deblja od vode), moraju da izdrže kontrakcije materice, konačno pronađu mali otvor koji vodi do jajovoda. I to sve pre nego budu napadnuti belim krvnim zrncima u materici. Sve ovo se dešava pre nego što spermatozoidi prodru u drugi debeli zaštitni sloj koji okružuje jajnu ćeliju. Možda ovo može zvučati preterano teško za male spermatozoide, ali te barijere postoje baš radi toga da se ne provuku oni koji su manje kvalitetni i nezdravi.

    Spermatozoid može biti i nedovoljno zreo i zbog toga nesposoban da oplodi jajnu ćeliju. Spermatozoidi plivaju kroz grlić materice, a zatim duž falopijevih tuba. Na tom putu, hemijske promene kod zdravog i kvalitetnog spermatozoida čine da on sazri kako bi mogao da oplodi jajnu ćeliju.

    Sve ovo se skoro istovetno dešava i u životu startapova

    Građa zrelog startapa takođe mora da ima glavu i rep, kao i središnji deo koji ih spaja, koji su u stvari osnivači i najvažniji članovi startap tima. Isto tako, trka života za startapove je podjednako iscrpljujuća i puna izazova, kao i kod trke spermatozoida. Takođe, i startap kao i spermatozoid dok pliva kroz opasne vode paralelno sazreva i jača, kako bi mogao da ostvari svoj cilj. Ako startap nema kvalitetan, efikasan i komplementaran tim, nema šanse da pobedi sve konkurente i ostvari eksponencijalni rast.

    Startap sterilitet

    Kao što je slučaj sa sterilnim spermatozoidima, isto tako postoji i sterilitet kod startapova.

    Stručna analiza startap kvaliteta, prvenstveno analiza timova koji ih čine, bi bio važan test za dijagnostiku startap neplodnosti. Često startap može izgledati potpuno zdrav, ali i pored toga može biti nedovoljno dobrog kvaliteta za začeće novog uspešnog biznisa. Kod nekih startapova, kao i kod muškaraca postoje i ozbiljniji problemi koji su vezani za nizak nivo muškog polnog hormona – testosterona. Testerone imaju i muškarci i žene, ali su od izuzetnog značaja da ih imaju i startapovi, jer bez njih neće imati potrebnu odlučnost i „agresivnost“, koji su preko potrebni u početnoj fazi biznisa.

    Medicina je prilično napredovala kad je reč o razumevanju oplodnje i lečenju steriliteta kod ljudi, pa bi bilo normalno očekivati da se to isto desi u biznisu kad je u pitanju sterilitet startapova. Za početak bi trebalo imati pouzdan test kojim bi se ocenio kvalitet startap timova, što bi značilo da kao što postoji spermogram analiza, takođe postoji i startogram analiza.

    Kad je kvalitet startap timova u pitanju (naročito kada je reč o osnivačima i ključnim članovima tima), bazična „startogram analiza“ treba pre svega da utvrdi, da li na svim najvažnijim pozicijama (glava, vrat, središnji deo, rep), postoje ljudi koji su dovoljno kvalitetni, stručni i komplementarni. Takođe, uzimajući u obzir kroz šta će sve prolaziti do cilja, po meni je ne manje važno da tim ima kapacitet i spremnost u sve četiri ljudske dimenzije, uključujući emotivnu, mentalnu, fizičku, pa i duhovnu  spremnost (dublja motivacija nevezana za materijalni interes), bez kojih neće moći da prevaziđu sve teške izazove u trci pred njima.

    4.ISHRANA / FINANSIRANJE

    Sperma, seme ili ejakulat se sastoji od muških polnih ćelija (spermatozoida) i sekreta iz raznih žlezda. Svrha tog sekreta je ishrana spermatozoida i zaštita od kisele sredine koja se nalazi u vagini kao prepreka oplodnji. Bez resursa nema ostvarenja ni jednog cilja, pa ni oplodnje jajne ćelije od strane spermatozoida.

    Kao što je spermatozoidima potrebna ishrana, isto tako je i startapovima kao nedovoljno formiranim biznis organizacijama, potrebno finansiranje. Startap naročito na svom početku nije u stanju da bez početne investicije (bootstrapping, pre-seed, seed), a u većem broj slučajeva ni bez dodatnih finansijskih injekcija – „dohranjivanja“ (bridge round, Series A, B, C) samostalno dođe do visoko postavljenih ciljeva.

    Kad su uključeni veliki privatni kapitalni fondovi (Venture Capital – VCs) radi se u većini slučajeva o globalnim ambicijama i ozbiljnim investicijama.

    Postoje u osnovi dva razloga zašto startapovi ne uspevaju kad je finansiranje u pitanju. Prvi razlog je kada ostanu bez potrebnih finansija a drugi iako ređi ali isto tako moguć razlog da jedan startap propadne jer je previše finansiran. Ovo je u knjizi „Suze jednoroga“ (Unicorn Tears) opisao autor Jamie Pride upoređujući prekomerno finansiranje startapova sa davanjem ogromnog obroka izgladneloj osobi, zbog čega bi ona umrla od prejedanja. Preterano finansirani startapovi u većini slučajeva dignu nogu sa gasa i više se usresrede na novu opremu za kancelarije i dizajn svojih vizitki, nego na nastavak dokazivanja svojih hipoteza i vrednosnih pretpostavki.

    U potpunosti se slažem sa gospodinom Pride da postoji prava mera za finansiranje startapova u njihovoj ranoj fazi i kad se ta mera ne ispoštuje to može dovesti do negativnih posledica, pa i do propadanja potencijalno uspešnih timova i ideja.

    5.POKRETLJIVOST / BRZINA, FLEKSIBILNOST I IZDRŽLJIVOST

    Motilnost, odnosno pokretljivost spermatozoida je izuzetno važan faktor zbog toga što pobednički spermatozoid mora da pređe u najkraćem roku dug i težak put da bi dospeo do jajne ćelije i to u konkurenciji ogromnog broja konkurenata koji su takođe veoma brzi (za spontanu trudnoću potrebno je da oko 40% spermatozoida bude brzo, što znači da se najčešće radi o desetinama miliona brzih spermatozoida koji se ravnopravno takmiče). Slična je situacija i kad su startapovi u pitanju, jer je u samoj DNK većine startapova da su brzi, agilni i fleksibilni.

    Kretanje spermatozoida kao i kretanje startapova može u osnovi biti brzo i sporo, ali se oni takođe mogu kretati, tačnije „okretati“ u mestu, kao što mogu biti i totalno nepokretni. Isti je slučaj i sa startapovima.

    Realizacija startap čuva, ideja ga krasi

    Kad procenjujemo šansu za uspeh startapova, početna IDEJA je bez obzira na njenu neospornu važnost, ipak prilično precenjena. Na većini nalaza i umrlica neuspelih startapova ne piše da je uzrok njihove „smrti“ loša ili nekreativna ideja, već najčešće hronično loša egzekucija i realizacija, kao i nedovoljna brzina u odnosu na konkurenciju koji su pre njih stigli do cilja.

    Slično i kad je reč o spermatozoidima, imajući u vidu da je za spermatozoide putovanje do jajne ćelije veoma iscrpno, nova istraživanja su otkrila da najvažniji faktor uspeha nije glava ili neki drugi na izgled važan deo, već da finalni uspeh najviše ima veze sa repom spermatozoida.

    Glava čini svega 10% dužine spermatozoida i ni približno nije važna u ukupnom uspehu spermatozoida u odnosu na rep koji je veoma dugačak i čija specifična struktura omogućava pokretljivost spermatozoida. Najbrži spermatozoidi mogu da nađu jajnu ćeliju za samo 45 minuta, a za najsporije to može potrajati do 12 sati. Defekti u građi repa mogu biti odgovorni za nepokretnost spermatozoida a takvi spermatozoidi uz sve druge eventualne superiorne kvalitete, nisu sposobni ni da ravnopravno učestvuju u trci do jajne ćelije a kamoli da budu u toj trci pobednici.

    Ako napravimo analogiju i potražimo simboliku koju rep i njegova funkcija imaju kod startapova, onda se pre svega to odnosi na njihovu brzinu, fleksibilnost i izdržljivost. Kao i kod spermatozoida ovo su osobine koje imaju ključnu ulogu za uspeh.

    Imajući u vidu ovu važnu činjenicu, kad procenjujete potencijalni uspeh startapa (naročito ako ste investitor), ne gledajte samo u glavu već i u „rep“ startapa, znajući koliko će on imati ulogu u ostvarivanju finalnog cilja.

    6.USPEŠAN CIKLUS OPLODNJE / USPEŠAN BIZNIS MODEL

    Nema uspešnog biznisa bez uspešnog biznis modela

    Spermatozoid je visoko diferencirana, samostalna ćelija sposobna za oplodnju ženske jajne ćelije, kao što bi i startap trebalo da bude visoko diferencirana samostalna organizacija sposobna za oplodnju novog biznisa.

    Iako sam u prethodnom poglavlju istakao ogromnu važnost pokretljivosti spermatozoida (startapova), važno je napomenuti da je pored brzine i fleksibilnosti izuzetno važan i njihov smer kretanja.

    Kad se spermatozoidi kreću većinom pravolinijski ili u veoma velikim krugovima kažemo da imaju progresivna pokretljivost. Druga vrsta pokretljivosti je neprogresivna pokretljivost. To znači da se spermatozoid kreće, ali da se ne kreće pravo (progresivno). Može značiti i da se kreće u veoma uzanim krugovima odnosno se bez obzira na brzinu radi o (o)kretanju u mestu.

    Povlačenjem paralele sa startapovima, veoma je važno da startap pored toga što je brz, fleksibilan i izdržljiv, treba da ima i odgovarajući biznis model.

    Šta to u praksi znači?

    Biznis model svake organizacije pa i startapova se sastoji iz četiri nerazdvojna dela:

    Poželjnost

    Kad startap nema proizvod ili uslugu koji su dovoljno poželjni i pristupačni na tržištu, onda nema ni realnu mogućnosti za oplodnju biznisa. Najčešći razlog tome je nedovoljno razumevanje problema koji startap rešava za svoju ciljnu grupu ili se radi o pokušaju rešavanja problema koja ciljna grupa ne percipira kao dovoljno relevantan problem.

    Tako je i u životu spermatozoida. Ako nema „poželjnosti“ među partnerima, bez obzira na sve druge kvalitete spermatozoida, neće doći ni do odnosa a samim tim ni do oplodnje jajne ćelije.

    Izvodljivost

    Kao što je napomenuto ranije, spermatozoidi moraju da se hrane sekretom iz raznih žlezda da bi uspeli da izvedu svoj zacrtani cilj i oplode jajnu ćeliju.

    Isto tako da bi se oplodio uspešan biznis, potrebno je da su proizvod ili usluga, koje startap namerava da pruži, izvodljivi. A izvodljivi su ako postoje potrebni resursi koji, mogu da budu znanje i potrebne veštine startap tima, kao i određeni procesi i struktura koji vode ka ostvarivanju željenog proizvoda ili usluge, neophodno vreme da se napravi proizvod, kao i odgovarajući ljudski i materijalni resursi. Sve to mora biti u jedinstvenom skladu a lanac puca na mestu gde je karika najtanja,

    Dobitnost

    Ako nema dobitka za sve ključne činioce biznisa neće biti ni dugoročnog biznisa. Kad je u pitanju bilo koja biznis organizacija, normalno je da za uspeh ali i opstanak prihodi budu veći od rashoda. U pitanju je univerzalni zakon biznis gravitacije.

    Međutim, mnogi startapovi su godinama uspevali da za njih zakon gravitacije ne važi. To su uspevali fokusom na prihode i rast, bez obzira na troškove koji su rasli još brže a samim tim i negativnu profitabilnost. Investitori su se kladili na više startapova i tim novcem podržavali i one koji su najviše obećavali a ne na one koji su manje trošili.

    Na neki način su oponašali spermatozoide koji su takođe igra velikih brojeva. Nije bitno koliko se spermatozoida potroši ako jedan donese uspeh. Računa se konačni zbir.

    Održivost

    I kada jedan od desetine i stotine miliona startapova uspe da oplodi jajnu ćeliju, finalni cilj nije ostvaren. Na neki način tek tada počinje borba da se embrion života održi i izraste u nešto neverovatno magično kao što je ljudsko biće.

    Isti takav slučaj je i sa startapovima. Bez obzira što startap uspe da dobije potrebne investicije i naprave novi biznis, tu nije kraj. To je samo početak. Održati stalan razvoj je često teže nego osvojiti prvo mesto u odnosu na sve druge startapove.

    Jedna od najpoznatijih definicija startapa koju je postavio profesor Steve Blank sa Stenford univerziteta, glasi: „Startap je privremena organizacija koja je u potrazi za repetativnim i skalabilnim biznis modelom.“

    Međutim, kada startap dođe do uspešnog biznis modela, ni tada ne sme da se opusti, jer ima toliko mnogo spoljnih i unutrašnjih faktora koje može ugroziti održivost novog sistema. Zato je adaptibilnost i unapređenje biznis modela neophodnost svake uspešne organizacije u biznis svetu, pa i za najuspešnije startapove.

    7.PRIJATELJSKA VATRA / KONKURENTNA SREDINA

    Potreban je samo jedan spermatozoid da oplodi jajnu ćeliju. Zašto onda sve ispod 20 miliona spermatozoida čini muškarca neplodnim?

    Fertilan muškarac izbacuje 2 do 5 ml. ejakulata. U svakom mililitru se nalazi oko 100 miliona spermatozoida. Ukoliko koncentracija padne ispod 20 miliona spermatozoida po mililitru semene tečnosti postoji neki problem sa fertilnošću. Ako uzmemo sve u obzir, to se i dalje čini ogromnim brojem pa u čemu je problem?

    Deo problema leži u tome što samo mali deo sperme koji dospeva u vaginu završava u uterusu. Od onih koji dospevaju do materice, mali broj nalazi put do jajovoda a od njih mali broj nalazi put do jajne ćelije.

    Drugi deo problema je da jajna ćelija spremna za oplodnju ne čeka prvi spermatozoid koji dospe do nje da je oplodi. Jajna ćelija je pokrivena tankim slojem koji služi kao blokada koja sprečava ulazak spermatozoida.

    Potreban je “napad” velikog broja spermatozoida kako bi jedan mogao da prodre u jajnu ćeliju. Ukoliko nema puno takmičara niko neće ostati na finišu. Ovo predstavlja surovi način prirodne selekcije koja omogućava najzdravijem spermatozoidu da prenese gene na sledeće generacije.

    Ako ovu logiku prenesemo na startapove onda shvatamo da najveću šansu za uspeh imaju startapovi koji se nalaze u zemljama, regijama i gradovima sa veoma razvijenom startap zajednicom. Možda izgleda čudno, ali što više ima oko vas startapova, veće su šanse da i vaš startap uspe. Potpuno isto kao i kad su spermatozoidi u pitanju.

    8.SPERMATOZOIDI SE BORE DO KRAJA / SNAGA VOLJE

    Samo nekoliko desetina spermatozoida će ikada stići do jajne ćelije. Ostatak biva zarobljen, izgubljen – možda krenu kroz pogrešan jajovod – ili umru na putu. Za nekoliko srećnika koji su došli u blizinu jajne ćelije, trka nije gotova. Oni moraju da rade kao pomahnitali da bi prodrli kroz spoljašnji omotač jajašca i ući u njega pre drugih.

    Tokom tog vremena, jajna ćelija putuje kroz jajovod i ukoliko se na ovom putu sretne sa zdravom muškom polnom ćelijom – spermatozoidom, dešava se magija – njih dvoje se sjedinjuju u procesu koji se naziva fertilizacija. Počinje kreiranje novog života.

    Pobednički spermatozoid nikad ne odustaje. Isti je slučaj sa pobedničkim startapom, za koje postoji samo jedan način da propadnu, da odustanu – „Ako kaniš pobjediti, ne smiješ izgubiti.“

    Zaključak

    Sve u svemu lista od 8 najvažnijih faktora uspeha odnosno neuspeha startapova možda i nije iznenadila većinu poznavalaca startap života, ali je s druge strane po meni sigurno dala potvrdu i logiku za sve što se do sada znalo o ovom fenomenu.

    Mnogi će se zapitati zašto baš 8 faktora, a ne 7 ili 9 na primer.

    Moj odgovor na ovo pitanje je da je za sve u životu potrebno i zrno sreće a kad su u pitanju startapovi onda i mnogo više, a svi znamo da je broj 8 najsrećniji broj koji po kineskom verovanju donosi bogatstvo (izgovor broja 8 na kineskom je skoro istovetan sa reči koja ima značenje „obogatiti se“).

    Pored toga, evo i mog dodatnog tumačenja vrednosti broja 8, a to je da je to jedini broj koji i kada „padne“ ima još veći značaj i simboliku (oborena 8 formira znak ~ beskonačnosti).

    Znak beskonačnosti može u stvari najbolje da predstavlja žudnju za kreiranjem nečeg novog i u potpunosti uklapa sa stavom koji većina preduzetnika podržava i živi – VEČNI POKRET.

    Izvor: Miša Lukić

    Foto: Privatna arhiva, Pexels

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE