Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Profesorka univerziteta pred otkazom zbog porodiljskog

    Piše: Milenko Vasović

    Vesna Todorčević vanredna profesorka matematike na Fakultetu organizacionih nauka će naći posao i van Srbije. Srbija, nažalost stručnjaka kao što je Vesna – malo teže. Ako ode, Vesna će sa sobom povesti i troje dece. Teško da će se i oni, poput hiljada drugih, vratiti u rođenu zemlju.

    Biće to dvostruki poraz za naciju kojoj preti nestajanje. Kao da naši neprijatelji kreiraju našu stvarnost, jednim potezom dva autogola. Ako spakuje kofere ova  mlada naučnica će otići zato što je oterana, a ne zato što želi da karijeru gradi van Srbije.

    Vesna Todorčević je trenutno u zvanju vanrednog profesora  FON-a, a koja treba da bude izabrana za redovnog. Niko ovoj matematičarki ne osporava stručnost, štaviše struka je na njenoj strani. Komisija koju je imenovao fakultet i koju čine tri ugledna profesora konstatovala je u svom referatu da su ispunjeni uslovi za izbor kandidatkinje.

    Velika većina redovnih profesora na Matematičkom fakultetu koji se kao matični pita o Vesninom izboru bili su “za”. Zarad tačnog i potpunijeg razumevanja nešto kasnije ćemo se vratiti na odluku Matematičkog fakulteta.

    Ovde priča stiže do nama svojstvenog i dobro poznatog “ali”. Do naših naravi i manje vidljivih postupaka. Nekome na FON-u nije bio po volji Vesnin izbor, troje kolega i to baš sa Katedre za matematiku, uputilo je prigovor osporavajući profesorki fond časova, između ostalog, i zbog porodiljskog odsustva.

    Bio je to presedan, jer nikome do tada na FON-u nije porodiljsko odsustvo bilo smetnja za napredovanje. U takvoj situaciji bi mnoge žene bile suočene sa izborom – deca ili karijera.

    Kao da je neko smislio i vodio opstrukciju, slučaj stiže do lobiranja, glasanja, tumačenja… Na pomenutom Matematičkom fakultetu asistenti i saradnici preglasavaju redovne profesore, rezultat glasanja je bio da se ne podrži izbor profesorke Todorčević. Zašto, nema obrazloženja. Jednostavno – zato.

    Da ne bude zabune, ne treba neko da bude profesor zato što ima troje dece, ali ne treba ni porodiljsko odsustvo da bude smetnja pri izboru.

    Vesna Todorčević nije nepoznato ime u matematičkom svetu. Objavljivala je radove u prestižnim svetskim časopisima, vrlo je citiran autor u međunarodnim stručnim krugovima. Bila je u komisiji za odbranu šest doktorata na BU, a na univerzitetima u Helsnikiju, Tokiju, Dablinu, Skoplju, Podgorici, Los Anđelesu… gost predavač.

    Pa, u čemu je problem? Možda u tome što nije “kooperativna” kako bi to neko želeo, možda i u tome što nije glasala za jedan doktorat, možda i zbog sujete… Kako god izgleda da se ne uklapa i neko je procenio da je treba “odstraniti”. Na Univerzitetu se zna i ko sve telefonira za to “odstranjivanje”.

    Profesorka Todorčević je trenutno u vakumu, a od otkaza je trenutno štiti samo porodiljsko odsustvo. Ostala je još jedna nada da se ova čudna igra zaustavi. To je Senat Univerziteta u Beogradu koji će kao poslednja instanca dati konačnu reč. Vesna se nada da Senat neće pokleknuti, u suprotnom svet će obići još jedna ružna priča iz Srbije.

    A šta tek da očekuju “obične” porodilje kad mašina ovako melje ime iz nauke.

    Izvor: BIZLife

    What's your reaction?

    Komentari

    • Cele

      У Србији успех се не прашта! У Србији је свако судија! У Србији одлучују ситне душе! У Србији мало ко верује у Бога! У Србији су важне крекетуше! У Србији .....отишла је младост. Збогом памети! У Србији ....је то тако!

    • Još jedna mama

      E.. ali naša premijerka je otkazala Brisel...

    • Miloš

      Tužno, ali istinito. Previše je ovakvih slučajeva u Srbiji, previše za jednu normalnu zemlju. Šta god Senat odluči, verujem u Vesnin uspeh i bolje sutra za njenu porodicu.

    • Nikola

      Zašto ne kažete dotični, taj i taj, je zvao i tražio to i to. Dosta je sa tim zna se na fakultetu, ljudi znaju...

    • Pera IS

      Zavrsio sam FOn 2008me. Al zato su profesorima kabineti kao kupleraji, sa mladim saradnicama nemaju problema da ih otpuste! Gade mi se!

    • Matematicar

      Neke stvari pomenute u ovom tekstu nisu na mestu... Naime, nisam siguran ni da li asistenti i saradnici uopste imaju pravo glasa u pogledu izbora redovnih profesora (na maticnom fakultetu sigurno nemaju, za ovu potvrdu izbora na drugom fakultetu zaista nisam siguran). Ali sam 101% siguran da se ne bi usudili da ovako kako je ovde opisano organizovano glasaju protivno onome kako su glasali njihovi profesori - pa sutra ce ti isti profesori da drze u rukama njihove izbore u zvanja. Mozda je doticnoj profesorki neko tako preneo da se odvijalo glasanje, ali je i ona sigurno svesna ovoga sto sam gore napisao. Prema tome, ovde zec lezi u nekom drugom grmu.

      • Saša

        Za redovne glasaju samo redovni. Senat Univerziteta ne može da nametne fakultetu nikakvu odluku, može samo da dâ preporuku ili mišljenje, a Izborno veće FON-a glasa/odlučuje, bez obaveze da svoju odluku obrazloži.

    • Недељко Стефановић

      @Matematicar За је гласало 10 од 12 присутних редовних професора. Укупно је гласало 22 за, што је било недовољно. Шта ако су, рецимо, асистенти и сарадници тако гласали по директиви неких професора (не свих)? Наравно да иза овог случаја не стоје асистенти и сарадници.

    • градимир цветковски

      Зашто нам господин потписан као Математичар не каже у коме грму лежи зец? Изгуглао сам професорку и видео да има пристонју научну биографију која је, свакако, препоручује за избор у више звање. Дакле, у игри су неки тајни разлози који би опет, по логици ствари, требало да буду ближу Математичару но нама обичним смртницима. Шта ће се догодити ако професорка покупи своју децу и оде из Србије? Ништа! Одлив мозгова из наше земље је минулих година у порасту, а Лав Пајкић, који присуствује седницама тела за заустављње одласка високообразованих, и даље ћути. Еј, Лав Пајкић је на извору информација, а није нијеан новинар који годинама прати науку и високо образовање!!!

    • Profesor

      A za doktorat Sinise Malog glasali oberucke. Primitivci.

      • Docent

        Profesore, Niste se dovoljno udubili u tekst -- isti oni koji su glasali za doktorat Sinise Malog sada predlazu unapredjenje Vesne Todorcevic u zvanje redovnog profesora, a tome se Matematicki fakultet protivi.

    • Stef

      Na sajtu Državne revizorske institucije možete videti da su primanja profesora na FON-u i po 7000 evra. Da li mislite da će oni rizikovati svoje pozicije?

      • Raško

        Pa šta ako je 700€? Kao ds je to neka cifra, sa tim ne može notmalno da se živi!

    • Matematicar

      Nacin i rezultate glasanja cu moci da komentarisem kada i ako budem video zapisnik sa sednice NNV Matematickog fakulteta. Ono sto sada mogu da kazem je da u tekstu ima dosta nelogicnosti, od kojih sam reagovao samo na najvecu, gde se prakticno optuzuju asistenti i saradnici MatF-a da su sabotirali izbor, sto je sumanuto. Takodje su u tekstu i neke insinuacije, koje ga cine nejasnim, npr. ja sam tek iz komentara razumeo da se spocitava revansizam zbog doktorata Sinise Malog (kako je vec pomenuto u jednom od prethodnih komentara, trebalo je imenom i prezimenom napisati i cije je to doktorat u pitanju, i ko je taj koji procenjuje i "telefonira" za odstranjivanje itsl., ili se uzdrzati od pisanja u siframa). Okvirno, bespredmetno je pominjati bilo kakva sravnjivanja racuna sa FON-a, jer je profesorkin izbor prosao njihovo NNV. Radi se o otporu njenom izboru sa MatF-a. Nije iskljuceno da je u pitanju prosto strucnost. Ove stvari koje su u tekstu pomenute u vezi sa tim su opsta mesta: svako ko je pred izborom za redovnog profesora ima citirane radove u medjunarodnim casopisima, bio je u komisijama za doktorate, radio je kao gostujuci predavac na stranim univerzitetima. Pitanje je da li profesorka ispunjava propisane formalno-pravne uslove kao npr. u pogledu minimalnog broja radova u casopisima sa SCI liste itd. Obicno su na maticnom fakultetu, sto je MatF u ovom slucaju, stroziji u pogledu postovanja tih pravila. Sa druge strane, ne iskljucujem i da je neka pizma u pitanju, naime obicno na maticnom fakultetu ostaju najbolji studenti, mozda su neki od profesorkinih kolega sa studija sporije napredovali u zvanjima na MatF-u, iako su tokom studija bili bolji studenti, pa zato sabotiraju njen izbor. Ali u svakom slucaju, ostaje da je tekst napisan jednostrano, a posebno u pogledu nacina uplitanja porodiljskog odsustva u citavu pricu. Uveren sam da to apsolutno nema nikakvog uticaja na situaciju, ali ovakav bombastican naslov je vidim vec dao municije dezurnim "social justice warriors"-ima da pocnu da potpaljuju po drustvenim mrezama. Bojim da ce se sve to samo proizvesti kontra-efekat.

      • akademik

        niste pomenuli profesore nepotizam vec ,olako tvrdite da su na fakultetu ostali najbolji studenti.STA VELITE ako dete dekana ,koje zavrsava osnovnu skolu ,zbog tate,A njegov drug zavrsava istu ali sa prvom nagradom na republicko takmicenje iz matematike i fizike Dekanov sin upisuje gimnaziju i nju zavrsava zbog tate /odlican/ali ne najbolji i u toj gim. NJegov drug zavrsana specijalnu matematicku gimnaziju sa prvim i drugim nagradama iz matematike fizike,programiranja. Upisuju isti fakultet na prijamnom ,matematicar ima 12 poenavise. osnovne studije ,i master zavrsavaju ,stim sto ovaj iz matematicke objavljuje i naucni rad,prosek 10,0 diplomira tri meseci pre tatinog .Ali je student generacije tatin. NA doktorskim sin se prima kod tate na katedri ,Mtematicar ,na prvoj godini pise dva naucna rada na sci listi,PROGLASEN i dobija prvu nagradu za unapredjenje nastave na visikoskolskim ust.i na kontu toga ,ucestvuje na dodeli nobelove nagrade. Na insistiranje profesorice da dekan raspise konkurs dekan odbija .matematicar vec ima u to vreme 5 naucna rada,i pripremljen doktorat .DEKAN tada raspisuje konkurs i biraju se .cerka prodekana ,i zena profesora koje su u 40 god.obnavljale 3 puta godine , nisu ni bile studentu doktorskih studija. Posle tuzbe upravni sud trazi ponistenje konkursa,savet fakulteta cuti vec 3 god..AGENCIJA ZA BORBU protivu korupcije daje nalog za smenu i to neide.Dakle kolega,i mi profesori smo demo de za te stvarno najbolje. ps. bio je najbolji student,doktorant,u istoriji fakulteta,Ali je morao ponovo da upise doktorske u novom sadu.Pozivam te 1 marta u 14h na novosadskom tehnickom.DOKTORAT PRVI U EVROPI,ZASTICEN U AMERICI,sa sirokom primenom ./pravi a ne ko nasi forme radi/ DEKANOV SLOGAN ,,ZAR DA NASA DECA BUDU U NJEGOVOJ SENCI/pogledajmo na univerzitetu koliko njih ispunjava uslove,a vezano za sci listu,RETKO KO

    • Djura

      E moji Fon-ovci... Predjite preko puta, tamo vam je politika...

      • Vanity

        Nije sve tako kao što piše. Profesorka će uskoro postati redovni čim potvrdi Senat. Izborno veće FON-a ju je podržalo. U pitanju je njen lični sukob sa kolegama matematičarima. Budući da je sve rešeno, nije joj ovo trebalo. FON nema ništa s tim ali nepotrebno strada.

    • градимир цветковски

      Ех, тај тајанствени Математичар све зна, а не и да је против дотичне професорке седмицама вођена кампања на Математучком факултету. И сада нам скавидибитно држи буквицу како се бира на Београдском универзитету, чинећи се невештим да није упућен у нешто што се протеклих месеци препричава у ходницима, чак је стигло у САНУ, Ректорат и тако редом. А он ије обавештен, као В. К. Укинирте му право на одговор да не брука своје занимање, И тачка.

    • Недељко Стефановић

      @Matematicar Није нелогично да су сарадници и асистенти (којих има много) били притиснути од стране појединих професора. Такође, нигде се у тексту не помиње Синиша Мали. Што се формално правних критеријума стручности тиче, кандидаткиња не само да их испуњава, већ их разваљује. Навешћу само неке најупечатљивије детаље. Најјача светска математичка конференција је Међународни конгрес математичара. Одржава се сваке четврте године. На њему се може учествовати на пет нивоа, које бих упрошћено описао. 1. Учесник који није предавач. 2. Предавач који се пријавио са својим предавањем и организатор је то прихватио. 3. Предавач по позиву ("фаца"). 4. Предавач по позиву са пленарним предавањем у оквиру своје тематске секције ("главна фаца тематске секције"). 5. Пленарни предавач целе конференције ("главна светска математичка фаца"). Овај последњи је само један (у четири године). 2010. године кандидаткиња је учествовала на четвртом наведеном нивоу. 2014. године исто (четврти ниво). 2018. године је добила позив за то исто (четврти ниво), али због породиљског боловања није била у прилици да оде. Дакле, од 2010. на овамо, сва три пута је била позвана на четвртом нивоу, али је трећи пут била спречена да се одазове позиву. Ради се о вансеријском кандидату, који има параметре које немају ни сви академици (наравно да неки академици имају и јаче параметре, али не сви). Против кандидаткиње једноставно није био могућ никакав рационалан и основан аргумент. На крају, ево вам линка http://www.bg.ac.rs/sr/organi/veca-naucnih/sednice-pri-mat.php Ту под "Тачка 3.1-" можете наћи три zip архиве, па видите о каквом се кандидату ради. Њој је оспорено што је у претходном изборном периоду од пет година у звању ванредног професора, радила само три семестра. Притом нису биле наведене следеће чињенице: 1. Да је у том периоду била ангажована 70% на ФОН-у и 30% на Математичком институту САНУ - водећој научној математичкој установи у земљи. Други од наведена два податка није био наведен. 2. Да је на ФОН-у радила само у летњем семестру и тако испуњавала својих 70% норме. Летњи семестар је дужи од зимског. 3. Да су та три семестра која је радила покривале три од пет школских година у том периоду. 4. Да је преостала два летња семестра провела на породиљском и трудничком боловању. Према томе, рађање детета се јесте испоставило као "проблем". Одатле се може извести једино закључак да целовита истина и може бити приказана искључиво једнострано, јер се кандидаткињи једноставно не могу наћи никакве мане.

    • Недељко Стефановић

      Ја бих само да исправим своје коментаре. Има неких нетачности. 1. За је гласало 11 од 13 присутних редовних професора, а 23 укупно, што је било недовољно. 2. 2010 године кандидаткиња је била предавач по позиву (трећи ниво), 2014. је била пленарни предавач у оквиру своје тематске секције (sattelite section), што јесте четврти ниво, а 2018. је добила позив да буде предавач по позиву (трећи ниво), при чему није била у могућности да се одазове због породиљског боловања. 3. На међународном конгресу математичара има неколико предавача на петом нивоу, по областима. Да допуним податак о њеном раду само летњем семестру. 4. Она је у летњем семестру радила под већим оптерећењем него други у летњем семестру (много више студената) да се нико не би љутио око тога како она покрива својих 70%. Наравно, нико не може да се огласи и да наведе неку ману кандидаткиње.

    • Matematicar

      Slicno tekstu, vecina komentara se bavi nekim opstim mestima i insinuacijama... Ovu "pricu o dva druga" zaista ne mogu da komentarisem, ne znam o cemu se radi. Slicno za pricu o ICM-u, to su sve dobro poznate stvari, ali irelevantne u ovom slucaju, prosto "nivoi ucesca" na ICM nisu prepoznati u kriterijumima izbora za zvanje, pa je bespredmetno o njima raspravljati. Sa druge strane, hvala za link na materijale za izbor, to je zapravo jedino sto je relevatno. Sada sam ih pogledao i, uz veliku ogradu da je to samo moje licno misljenje na osnovu ovlasnog pregleda (iako sam iz struke, zaista nemam sposobnosti kao ovaj gore sto "progugla" i odmah formira relevatno misljenje), meni je ovde sve cisto: Profesorka po konstataciji komisije zadovoljava sve uslove za izbor u zvanje, par kolega sa njene katedre na FON-u je medjutim ulozilo neke formalne primedbe na izvestaj komisije, koji su clanovi komisije efektno pobili (meni licno je tekst prigovora postao upitan cim sam u njemu naisao na pominjanje "visemesecnih pritisaka", ovde za izbor profesorke) i NNV FON-a je usvojilo izvestaj komisije, i predlozilo profesorku za izbor. Medjutim, NNV MatF-a, kao maticnog za datu oblast, nije dalo saglasnost. Video sam u medjuvremenu i izvestaj (jos neusvojeni!) sa te sednice, u njemu u vezi sa tom tackom dnevnog reda samo pise da je za usvajanje glasalo 23 clana, sto nije bilo dovoljno za davanje saglasnosti. Ovo je zaista neuobicajena situacija, sada je na Senatu da prelomi u ovom slucaju, uz nadu da ce se usput definisati i neka procedura za razresavanje ovakvih slucajeva u buducnosti. Dakle, da rezimiram, nisam protiv izbora profesorke, stavise nakon nesto boljeg uvida ne vidim sta je u tom izboru sporno. Medjutim, i dalje smatram da je dosta stvari u gornjem tekstu napisano tendenciozno, i da profesorki ne sluzi na cast ako je dala saglasnost da se ovako o tome pise, a ako nije da bi trebalo da se ogradi od nekih konstatacija novinara. Posebno pri tom mislim, kao sto sam vec naveo u svom prvom komentaru, na pausalno etiketiranje asistenata i saradnika MatF-a. Ovde pricamo o nekih 40-50 mladih ljudi, koji ce za 5-10-15 godina biti ono najbolje sto imamo od onih koji su ostali u zemlji da se bave matematikom. Dobar broj njih, ako ne i vecina, su devojke/zene koje se nalaze u ili pred potpuno istom situacijom kao profesorka, u smislu da moraju da nadju nacina da stignu da se bave i naucnim radom, bar u meri potrebnoj za napredovanje u akademskoj karijeri, izvodjenjem nastave (a norma casova asistenata i saradnika je veca od profesorske norme), i zasnivanjem porodice odn. radjanjem i podizanjem dece. Insinuirati da su ti mladi ljudi nekakve moralne krpene lutke, marionete kojima se manipulise samo zato da bi se napakostilo profesorki, i to manipulise toliko da ispada da ove mlade zene prakticno same sebi kopaju rupu za prvi sledeci izbor, je zaista izuzetno ruzno.

    • Недељко Стефановић

      @Matematicar Нивои учешћа на Међународном конгресу математичара или било којој другој (страној) међународној конференцији су итекако релевантни. Може неко да испуњава формално правне услове стручности, али на граници, тако да мишљење може да буде негативно из тог разлога - да тај треба још нешто да постигне, па да му се да сагласност. Када неко увелико надмашује формално правне критеријуме стручности, онда је то нешто друго. Такви подаци као што су нивои учешћа на међународним конференцијама и којим је итекако релевантно у академским биографијама. Хвала Вам што сте прочитали материјале са линкова које сам поставио и што сте их узели у обзир. Међутим, са Вама се такође не слажем и у вези Вашег става да је сарадницима и асистентима норма већа од норме професора. Пуна радна норма у Србији је 40 радних часова недељно, било да радите у привреди, школи, на универзитету или на институту. То је оно што неки не разумеју када узимају само број часова наставе у обзир. Школски наставници и професори имају мање од 40 часова наставе недељно (чини ми се око 20), јер се узимају у обзир и припрема тих часова, испитивање и оцењивање (писмено и усмено), као и учешће на наставним већима, па и стручно усавршавање посећивањем догађаја који се за њих организују. Асистент и сарадник имају мањи број часова наставе недељно од школских наставника и професора јер имају много већу обавезу стручног усавршавања. Професор има мањи број часова наставе од асистената и сарадника јер има обавезу рада са научним подмлатком и одговорност за предмет у целини, што обухвата све видове наставе, испитивања и оцењивања. Ја не тврдим да се овде ради о завери асистената и сарадника, нити да они себи копају рупу. Међутим, они се итекако могу бити под притиском појединих професора, управо због своје каријере, односно да не би сами себи ископали рупу. Сами сте рекли да, након што сте проучили материјале, не видите ништа спорно у њеном избору. Зато ја понављам позив да се огласи неко ко кандидаткињи може да нађе било коју ману. Једноставно, лично знам да такве мане нема, а ако је тако, онда се овакво стање може објаснити једино мутним играма у позадини, а у том случају у оваквом тексту не може бити ничега ружног.

    • Docent

      Tekst je nepotpun i tendeciozan. U nastavku dajem par informacija koje prethodno nisu spomenute. 1. Vesna Todorcevic nema niti jedan samostalan rad u medjunarodnim casopisima. Takodje, ona nema svojih doktoranata kao ni radove sa kolegama koji su u nizem znanju od nje (drugim recima, svi njeni relevantni radovima su koautorski, i pri tome su koautori poznati strucnjaci u oblasti -- u vezi sa ovim pogledati i 2.). Ovim se otvara pitanje njene sposobnosti za samostalno obavljanje naucnog rada, kao i zainteresovanost za ucesce u razvoju "naucnog podmlatka". Ovo je za izbor u zvanje redovnog profesora (sto je najvise zvanje na BU) od izuzetne vaznosti; ovaj kandidat sigurno ne bi bio predlozen za unapredjenje u ovo zvanje na Matematickom fakultetu. Uz to, treba naglasiti da je prica o otkazu potpuno neistinita -- da se kandidatkinja prijavila za reizbor u isto zvanje, verujem da bi predlog bio jednoglasno prihvacen. Konacno, na Matematickom fakultetu postoje kompetentnije osobe njenih godina koje su tek sada prvi put birane u zvanje vanrednog profesora, a u istoriji jedino su zaista izuzetne osobe tako mlade birane u zvanje redovnog profesora (na MatF). 2. Prilikom predloga za unapredjenje prekrsena je uobicajena procedura. U vecini slucajeva, nadlezna Katedra (koja je relevantno strucno telo na FON-u) predlozi unapredjenje, a zatim ovaj predlog "potvrdi" NNV, sto ovde nije bio slucaju. Zbog toga je profesorka "urgirala" kod dekana, stupala u kontakt sa raznim politickim strukturama itd. dok dekan nije popustio. Inace, profesorka je veoma prodorna osoba, pa verovatno otud i ovaj tekst, kao i glasanje redovnih profesora (njen stil je da zove, juri, preti, pa kako je u "kontaktu" sa vecinom redovnih profesora, ali ne i sa celim kolektivom, otud i takvo "sporno" glasanje).

    • Недељко Стефановић

      @Docent Најпре, хвала Вам што сте се јавили и изнели став о овој теми. Ипак, морам да дам неке примедбе у вези Вашег коментара. 1. Написали сте да кандидаткиња нема ниједан самосталан рад у међународним часописима. То заправо НИЈЕ ТАЧНО. Можда сте направили ЛАПСУС и хтели да напишете да нема самосталних радова у СТРАНИМ часописима. Видите, Нишки часопис "Filomat" је постао међународни управо захваљујући неким добро цитираним радовима у које спадају и два самостална рада кандидаткиње. У то се можете уверити помоћу алата Google Scholar. Ево линка: https://scholar.google.com/citations?user=w4_dWj0AAAAJ&hl=en&oi=ao Као што видите, њен најцитиранији рад је самосталан. Наслов је "Bi-Lipschicity of quasiconformal harmonic mappings in the plane". Може се рећи да је кандидаткиња промовисала домаће часописе и допринела томе да постану међународни. Према томе, по питању њене способности за самостално бављење научним радом, можемо рећи да се кандидаткиња у потпуности доказала. 2. Написали сте да она нема својих доктораната. Прво, менторство у докторским дисертацијама није услов за избор у звање редовног професора. Друго, има чак троје доктораната. Ради се о Стајки Радић, Марији Радоњић Шеган и Страхињи Ђорђевићу. Тачно је да њихове дисертације још нису одбрањене. Разлог је што је кандидаткиња, која је њихов ментор, још увек на породиљском боловању. Докторанти је чекају да се врати са породиљског боловања. Осим тога, била је члан комисије у шест докторских дисертација. 3. Написали сте да нема коауторских радова са колегама који су у нижем звању од ње. Ни то није тачно. Она заправо има заједничке радове са својим докторантима. Према томе, не може се извући закључак да није заинтересована за учешће у равоју научног подмлатка. 4. Кандидаткиња се није ни могла пријавити за избор у звање ванредног професора јер тај конкурс није био ни отворен. Тачно је да је првобитан предлог катедре на ФОН-у био да се отвори конкурс за ванредног професора, али тај предлог није прошао на Научно наставном већу ФОН-а (запитајте се зашто). Декан је у случају непокретања поступка од стране катедре надлежан да то сам учини и Научно наставно веће ФОН-а је донело одлуку о расписивању конкурса за избор у звање редовног професора. Процедура је прекршена сасвим другом приликом, када је МатФ први пут требао да да мишљење о извештају. Разматран је писмени приговор троје професора са ФОН-а, који није био благовремено предат и који није регуларно ушао у процедуру. МатФ је затражио од ФОН-а да се изјасни о приговору. ФОН је одбацио све тачке као неосноване, па је случај враћен на МатФ, али је резултат гласања био негативан. Што се компетентности и година тиче, да ли сте размотрили случај једне од потписница приговора - Оливере Ђорђевић-Михић, која је била изабрана у звање редовног професора математике на ФОН-у са практично истим годинама као ова кандидаткиња, а која није имала ништа што ова кандидакиња нема и која ни по једном параметру није била ништа боља. Чак би се могло тврдити супротно. Остале Ваше примедбе могу да оценим само као паушалне.

    • Matematicar

      @Недељко Стефановић: Koliko ja znam, kriterijumi za izbor razlikuju samo predavanje i predavanje po pozivu. Nema medjutim potrebe da ovde idemo u sitna crevca u vezi tih i slicnih finesa (npr. razlici izmedju ICM-a i satelitske konferencije), mislim da se razumemo. I dalje se ne mogu sloziti da su profesori optereceniji nastavom od asistenata, to prosto nije bio slucaj ni po starom sistemu, a kamoli po Bolonji gde je vecina obaveza oko smisljanja zadataka i pregledanja domacih, kolokvijuma, itd. na asistentima. Ali nije bitno ni ako se ne slazemo oko toga, moja poenta je prosto da ostajem pri svojoj primedbi iz prvog komentara, da nije u redu nacin kako su u tekstu tretirani asistenti/saradnici sa MatF-a. Kolega sa fakulteta je svojim javljanjem pomogao, bar meni, da do kraja slozim kockice o cemu se ovde radi. Sav problem je u tome sto na matematickoj katedri FON-a medjuljudski odnosi ocigledno nisu najbolji. Profesorki Todorcevic "istice mandat", i ona smatra da treba da bude izabrana u vise zvanje. Za to zvanje, ocigledno ispunjava "hard" kriterijume, u pogledu broja objavljenih radova itsl. Oko "soft" kriterijuma, kao sto je ucesce u obavezama u nastavi ili ovaj "razvoj naucnog podmlatka", ocigledno ne postoji saglasnost. Vecina kolega sa katedre ne smatra da ih profesorka ispunjava, i zato predlazu reizbor u isto zvanje. Vrlo je vazno, kako je kolega sa MatF-a naglasio, da taj reizbor nije sporan, tako da je u tom svetlu svo ovo kukumavcenje oko dobijanja otkaza zaista bespotrebno. Profesorka pak smatra da ispunjava i te kriterijume, i pokrece neke svoje mehanizme kojim se, mimo svoje katedre, predlog za izbor u vise zvanje zaista pojavljuje na vecu FON-a, i biva izglasan. Kolege sa katedre ulazu prigovor, koji pored toga sto je u vecoj meri neosnovan, jos i na jedan ruzan nacin implicira da je profesorkino odsustvo zbog porodiljskog bolovanja argument u prilog njenog nedovoljnog angazovanja u nastavi. Prigovor biva odbijen, i predlog za unapredjenje biva upucen na NNV MatF-a radi dobijanja saglasnosti maticnog fakulteta. Ovamo ga medjutim docekuju sasvim drugi problemi, upravo oni koje sam anticipirao u svom prvom komentaru. Naime, redovni profesori su za, a asistenti/saradnici su evo cujemo kao izmanipulisani da ne glasaju za (naglasavam da zapisnik sa NNV MatF-a navodi samo koliko je glasalo za, a ne pise koliko je bilo uzdrzanih, a koliko je zaista glasalo protiv, sto je jako bitna stvar!). Pa, ko je onda bio protiv? Protiv su izgleda bili vanredni profesori i docenti, a to su upravo ljudi profesorkinih godina, koji je znaju sa studija. Iz profesorkinog CV-ja se moze naslutiti otkud otpor: Njena srednja ocena tokom studija je bila vrlo prosecna, i magistarski rad je odbranila tek 8 godina nakon zavrsetka studija. Pretpostavljam da je ovde takodje jedan od razloga radjanje dece, ili mozda neke druge zivotne stvari, ali i dalje je to neuobicajeno dug period, magistratura se zavrsavala za godinu i po, eventualno dve godine. U svakom slucaju, profesorka je u tom trenutku, pre 12 godina, i sa vec 30 i nesto godina zivota, tek svrseni magistrant, maltene bez ijednog naucnog rada, ako sam dobro video u izvjestaju. Njene kolege sa studija su u medjuvremenu doktorirali, uveliko gaze svoj prvi docentski staz, imaju vec objavljene neke ozbiljne naucne radove. Medjutim, odjednom pocinje profesorkino strelovito napredovanje. Za samo godinu dana zavrsava i brani doktorat - izuzetno neuobicajeno. Onda sledi izbor za docenta, pa onda prvi sledeci izbor odmah na visu poziciju vanrednog profesora, pa onda ovaj sad reizbor gde hoce opet na visu poziciju. Na maticnom fakultetu, kako je kolega pomenuo, to ne ide tako, vec je uobicajeno da se "gule" po dva mandata u zvanju docenta odn. vanrednog profesora. Ovo cak i kad se ispune "hard" uslovi, prosto situacija je takva, ne moze da bude pola nastavnog kadra redovni profesori (to je kao da je pola neke vojske generali - doduse, po ovim smesnim drzavicama sto su nastale od ex-Yu maltene i jeste tako). I onda, iz sujete, otpor davanju saglasnosti na izbor. To je opet izuzetno neuobicajeno, ali nije nelegitimno. Profesorka onda pokrece medijsku kampanju o svojoj ugrozenosti, i evo tu smo gde smo. Sve u svemu: udario tuk na luk, obe strane imaju dosta putera na glavi. Profesorka zato sto nema malo vise senzibilnosti (ne bi joj nista falilo da je odradila jos jedan mandat u zvanju vanrednog profesora, kao i mnoge druge kolege), i sto je ocigledno sklona potezanju vaninsitucionalnih sredstava da ostvari svoje ciljeve. Njene kolege sa katedre sa FON-a, odn. ovi sa MatF-a koji se protive izboru, zato sto su imali puno prilika ranije (prilikom njenog doktorata, izbora u docenta, izbora u vanrednog profesora) da reaguju ako smatraju da nezasluzeno prebrzo napreduje. Sve ovo nikome ne sluzi na cast, a sad je na Senatu da vadi kestenje iz vatre. Meni licno je sad u citavoj prici najinteresantniji ovaj omer 70% rada na fakultetu (i to u jednom semestru!), a 30% na institutu - nikad nisam cuo za tako nesto, kako je profesorka takav aranzman postigla? Jedan broj matematicara bira da radi na institutima upravo zato sto zele da se fokusiraju na naucni rad, a svesni su da drzanje nastave oduzima izuzetno puno vremena. Neki drugi pak vole i nastavu, i biraju da rade na fakultetima. Problem je sto su tamo zahtevi rigidni, imas propisanu normu, pa uzmi ili ostavi. Verujem da bi velikom broju kolega izuzetno znacilo ako bi se omogucilo svima da biraju sa kojim procentom radnog vremena, i kako rasporedjenog, da rade na fakultetu, a ostatak da nadopunjuju prema svom nahodjenju, recimo isto ovako bavljenjem naukom puno radno vreme na institutu, ili necim drugim.

    • Profesorka

      Negativna selekcija u svim segmentima drustva odavno ubire svoje zrtve. Naravno, podrazumeva se interpretacija da su, u takvom stanju stvari one necim same “ skrivile” svoj udes. Takva argumentacija postaje vec uobicajena. Na primer; ukazuje se na “ licne osobine” nepodobnih; oni su “ prodorni i manipulativni”. Pa, ako su zaista takvi, kako je moguce da bas oni zapadnu u nemilost onih drugih? Zar smo zaista dostigli tolike individualne i kolektivne vrline da takvi, “ prodorni i manipulativni” ne uspevaju?! Ne, ne bi se reklo. Prodorni i manipulativni nama upravo - vladaju. A oni drugi, o njihovom slucaju - cute. Na primeru prof. Vesne Todorcevic vidi se i lice i nalicje nase akademske zajednice, ali i drustva u celini. Ne postuju se procedure, rezultati se tumace prema razlicitim arsinima, preovladava tuzna atmosfera glozenja razlicitih interesnih grupa. Zenama i majkama je utoliko teze, cime god da se u ovom drustvu bave. Cak su i zakoni napravljeni na njihovu ( nasu) stetu. Pogledajte samo kako novi zakon tretira trudnice i porodilje. Pogledajte kako se lomi kicma jednog drustva; vitalne i produktivne snage se sistematski unistavaju....

    • Недељко Стефановић

      @Matematicar Најпре бих да напоменем да су мој коментар написан у 17:11 и Ваш коментар написан у 18:34 објављени истовремено. Из тог разлога, у време када сте писали свој коментар ви нисте били у могућности да прочитате мој коментар написан у 17:11 јер је тада последњи објављени коментар био коментар посетиоца "Docent" написан у 13:31. Ја сам на тај коментар одговорио, па бих Вас молио да прочитате мој коментар написан у 17:11 и да га узмете у обзир. 1. Не сматрам да су асистенти и сарадници у настави нападнути у тексту. Чак бих рекао да је прилично јасно да се њихово гласање помиње због могућности њихове изложености притиску. 2. У вези међуљудских односа на математичкој катедри на ФОН-у сте потпуно у праву и проблем заиста лежи у томе. 3. Што се испуњавања обавеза у настави тиче, она је у летњим семестрима радила са јако великим бројем студената, чак и преко 1900. Не бих се сложио да их није испуњавала. Била је оптерећенија од других професора. Ти летњи семестри покривају три школске године, а преостала два летња семестра су покривена трудничким и породиљским боловањем, а то свакако не би смело да успорава напредовање. 4. Што се научног подмлатка тиче, на то сам већ одговорио у свом претходном коментару, па бих молио да га прочитате. 5. Конкурс за реизбор није ни био отворен, што сам такође објаснио у свом претходном коментару. Предлог катедре да се отвори конкурс за реизбор је одбачен (као дискриминаторски). 6. Механизам којим је покренут конкурс за избор у звање редовног професора је легалан, што сам објаснио у претходном коментару. 7. Није суштина у томе ко је био против, већ зашто су они који су гласали против тако поступили. Нема ниједног разумног објашњења, које не искључује махинације. 8. Просечна оцена за време основних студија заиста није била ништа нарочито и магиструрала је осам година након дипломирања и онда почиње њено стреловито напредовање. То је тачно. Међутим, то на овом нивоу није релевантно. Рецимо, кандидаткиња је у седмом разреду основне школе била друга на савезном такмичењу из математике, али тај податак је био релевантан најдаље до избора у звање асистента приправника. Ако вас баш занимају детаљи тог неуобичајеног развоја околности, могу Вам га појаснити. На другој години основних студија родила је своје прво дете. То објашњава њену просечну оцену са основних студија (8,43). Годинама је тапкала у месту док није упознала свог претходног мужа (економисту, није математичар), уз чију подршку је врло брзо исполагала магистарске испите. Потом у Београд долази математичар Mati Vuorinen из Финске да одржи предавања о области о којој се овде јако мало знало. Професор Миодраг Матељевић упознаје Весну са професором из Финске. Весна успоставља са њим квалитетну научну сарадњу и под његовим менторством убрзо магистрира. По закону ментор мора да буде неко одавде, па је Професор Мати Воринен званично био члан комисије, а професор Мирослав Павловић потписани ментор. Одмах по магистратури, Весна наставља рад на докторату под суштинским менторством професора Матија Воринена, који је поново био потписан као члан комисије, а као ментор је овај пут био потписан професор Миодраг Матељевић. Сарадња са финском математичком школом се показала као врло плодна. Магистрирала је са навршене 32 године, а докторирала са навршене 33 године и постала врло цењен стручњак у свету у области геометријске теорије функција. 9. Делимична ангажованост на факултету и делимична институту није толико неуобичајена. Хтела је да се бави и научним и педагошким радом, при чему је ФОН познат по натпросечним платама, али није матичан за научну област математика (наравно, не треба ни да буде). У томе не видим ништа лоше.

    • Bivši student

      Što se tiče mog iskustva sa njenih predavanja, prof. Vesna je divan i kvalitetan predavač koja matematiku ume da približi studentima i objasni gradivo shvatljivo i intuitivno. Nadam se da će i dalje nastaviti da predaje, uprkos ovim lošim vestima.

    • Софроније

      @Недељко Стефановић: Занимљиво је како и колико растежеш и изврћеш чињенице. Не знам да ли си свестан колико твоји коментари, обзиром да си очигледно или дотична главом или неко коме она инструира шта да пише, пластично приказују о каквој се особи ради. Нпр. колико само сујете извире из ове констатација како је веће одбацило први предлог катедре као наводно "дискриминаторски". Дакле, већина струке одн. математичари и са ФОН-а и са МФ-а, је проценила да нема потребне квалификације, а информатичари и менаџери са ФОН-а знају боље? Али да се задржим на питањима струке, нпр. на овом самосталном раду из Филомата. Прво, Филомат јесте међународни часопис, али сви врло добро знамо где је тачно Филомат на скали међународних часописа и чему углавном служи: да млади магистранти имају где да објаве своје прве радове. Друго, није ме мрзело да прелистам цитате, и од 37 наведених скоро 30 су или самоцитати или цитати од студената Мирослава Матељевића (у које спада и Давид Каљај), неколико очигледно из групе овог горе помињаног Финца, и пар од неких опскурних Кинеза, који су исто изгледа у некаквој вези са Матељевићем. Дакле, тај рад је ево након 10 година уствари прошао савршено незапажено од стране струке, па је цела твоја тирада у вези истог просто смешна, као и остатак писанија. И о чему онда даље да дискутујемо? Пошто сам уверен да ћеш сад да кренеш са убеђивањем како заиста, али заиста, ниси објекат ове приче, него је она таква величина да постоји круг њених искрених поштовалаца од којих си један и ти, и да си само осетио порив да је одбраниш од злих језика: онда јој бар пренеси да престане да се бламира, да с миром сачека како ће се ово што је закувала распетљати, и да се онда прићути пар година не бисмо ли сви заједно заборавили ову бруку.

    • Недељко Стефановић

      @Софроније Потписао сам се (за разлику од Вас, када већ покрећете питање идентитета). и немам шта друго да додам о томе ко сам. Не бих писао коментаре да одлично не познајем ситуацију. Предлог катедре јесте био дискриминаторски јер је Оливера Ђорђевић-Михић, која је као шеф катедре потписница предлога, са практично истим годинама изабрана у звање редовног професора, а да није имала ниједан бољи параметар од Весне. Штавише, стање по основу параметара говори управо супротно. Упоредите сами извештај за Весну Тодорчевић и извештај за Оливеру Ђорђевић-Михић. Можда Ви и ја нисмо стручни за те процене, али нека се онда огласи неко стручан са било каквим разумним објашњењем, како то Оливера Ђорђевић-Михић има потребне квалификације, а Весна Тодорчевић нема. Дакле, не ради се о сујети, већ о мом позиву да неко стручан објасни те чињенице. Ви се позивате на аргумент на основу ауторитета, који ја не одбацујем, већ само износим своје мишљење уз позив ауторитетима да објасне чињенице. Линк са радовима сам поставио у циљу оповргавања става коментатора Docent да кандидаткиња нема ниједан самосталан рад у међународним часописима. Сами сте констатовали да је нишки "Filomat" међународни часопис, тако да смо се сложили око тога да кандидакиња има самосталне радове у међународним чаописима, супротно наводу коментатора Docent. Дакле, постоји напредак у сагласности, који не би био остварен без мог кометара. Стога га сматрам конструктивним. Што се тиче њеног самосталног рада који има 37 цитата по извору Google Scholar, ево избројах пет аутоцитата. 1. M Arsenović, V Manojlović, "Lipschitz-type spaces and harmonic mappings in the space". 2. K Astala, V Manojlović, "On Pavlovic's theorem in space". 3. V Manojlovic, "Harmonic quasiconformal mappings in domains in Rn". 4. V Manojlovic, "BILIPSCHITZ MAPPINGS BETWEEN SECTORS IN PLANES AND QUASI-CONFORMALITY". 4. V Manojlovic, "ON BILIPSCHICITY OF QUASICONFORMAL HARMONIC MAPPINGS". Преосталих 32 нису аутоцитати. То се тако обрачунава свима, па не видим разлог да се у Веснином случају поступа другачије. Могу само да додам да међу тих 32 рада има оних који су објављени и цитирани у добро позиционираним часописима, што значи да је из тог рада проистекла квалитетна математика. Понављам, упоредите то са извештајем Оливере Ђорђевић-Михић на основу кога је она изабрана у звање редовног професора и која је као шеф катедре за математику на ФОН-у потписала предлог да се отвори конкурс за избор у звање ванредног професора. Чему год да служи нишки часопис "Filomat", његов ранг зависи од квалитета радова објављених у њему. Ако наши истраживачи не буду објављивали квалитетне радове у њему, ко ће? Постао је међународни управо захваљујући једном мањем броју домаћих истраживача у које спада кандидаткиња. Без ње би био рангиран слабије него што јесте, ако би уопште и био међународни. Можда сматрате да рангирање домаћих научних часописа није део нашег националног интереса. Остали Ваши коментари су паушални. Држимо се чињеница.

    • Marina

      Ovo je samo jedan od mnogo primera. Koleginici Todorcevic bih od srca savetovala da ne gubi vreme nego da pakuje kofere i trazi mesto u belom svetu. Sa biografijom koju ima, nece joj biti problem. Uspelo je nama sitnima bez neke zvucne biografije, uspece I njoj sigurno. Ja zaista ne vidim zasto bi iko ko ima ozbiljne akademske ambicije zeleo da bude deo zajednice koja ukljucuje svu ovu naprednu bandu sa kupljenim diplomama i plagiranim doktoratima.

    • Djurdja

      Ovde koliko vidim postoje dva propusta: 1. Konkurs nije raspisan u skladu sa zakonom, jer nije uzeta u obzir inicijativa katedre. 2. Konkursna komisija nije formirana u skladu sa zakonom, jer nije vecinski iz uze naucne oblasti. Degutantno je sada blatiti institucije i pojedince, vec treba ponovo raspisati konkurs, ali sada u skladu sa zakonom.

    • Aleksandar Bobić

      1. Sastav komisije je u skladu sa čl. 10 Pravilnikom o načinu i postupku sticanja zvanja i zasnivanja radnog odnosa nastavnika Univerziteta u Beogradu. - Jedan nastavnik je iz uže naučne oblasti, a dva nastavnika su iz naučne oblasti. - Predmetna uža naučna oblast je jedinstvena i postoji samo na FON-u. - Nastavnici iz predmetne naučne oblasti su odbili da učestvuju u radu komisije. Zaključak: - Referat je pravno validan. - Izmišljanje užih naučnih oblasti je opskurna praksa koja je izmišljena upravo na Univerzitetu u Beogradu - partikularizam. - Rad u komisiji je radna obaveza te je nužno pokrenuti odgovarajuće postupke protiv nastavnika sa FON-a koji su odbili učešće u radu ove komisije - sve u skladu sa Pravilnikom i Statutom Univerziteta, kao i pozitivnim propisima Srbije. 2. Pravno gledano, mišljenje nije upravni akt sa obavezujućom snagom i, kao takvo, mora biti obrazloženo. Zaključak: - Uloga mišljenja je da pomogne organima u postupku da donesu pravilnu odluku. Mišljenje bez obrazloženja ne samo da je pravno nepravilno, već ne ispunjava svoju suštinsku ulogu. - Zbog nepravilnosti u radu (nepravilno sastavljeno mišljenje) ovde bi trebalo pokrenuti odgovarajuće postupke protiv odgovornog lica (dekana Matematičkog fakulteta, kao i sekretara istog fakulteta). 3. Odluka Matematičkog fakulteta (Veća) o odlaganju donošenja mišljenja po zahtevu FON-a je nezakonita. - Prema čl. 15 pomenutog Pravilnika Referat sa (eventualnim) izdvojenim mišljenjem se dostavlja matičnom fakultetu za mišljenje. Zaključak: Matični fakultet ne razmatra odgovore komisije na prigovore vezano za Referat. Strogo gledano, matični fakultet razmatra samo Referat. 4. Na sednici Veća Matematičkog fakulteta od 23 redovna profesora prisustvovalo je 13, odnosno 10 redovnih profesora je bilo odsutno. Nije poznato da li je svih 10 odsutnih bilo opravdano odsutno. - Učešće u radu organa fakulteta spada u radnu obavezu. Zaključak: - Protiv svih neopravdano odsutnih nužno je i obavezujuće pokretanje odgovoarjućeg postupka zbog kršenja radne obaveze. - Ova pojava na Univerzitetu u Beogradu je veoma česta i praktično nikada nije bilo sankcija. Ono što je moguće zaključiti, imajući u vidu sve prepiske u vezi sa istorijom ove situacije, je da se ovde radi očigledno o partikularizmu kojim je suspendovana univerzalna primena prava i pravila. Iz prepiski se jasno vidi da se na oba pomenuta fakulteta (nema razloga da je drugačije i na ostalim fakultetima ovog univerziteta) partikularno primenjuju pravne odredbe od slučaja do slučaja. Akademska zajednica je očigledno ogrezla u vladavini dominantne oligarhije koja operacionalizuje svoje interese kroz trgovinu uticajem i pervertiranje istine. Poražavajuće je kada matematičari upadaju u aporije. Još više je poražavajući subjektivan pristup matematičara. (Kako bi bilo kada bi matematičar izbegavao primenu Ojlerove smene samo zato što subjektivno želi da se pravi važan.) Poražavajuće je da akademska zajednica matematičara smatra da je dovoljno przentovati konačan rezultat bez postupka preko koga se dolazi do tog rezultata - analogija sa mišljenjem bez obrazloženja. Ako bi nekome trebalo da bude jasno, onda su to pre svega matematičari, da metastruktura (ono što je uključeno u podskup) ništa ne govori o strukturi (onome što pripada skupu). S tim u vezi, stvarna nada se polaže upravo u ono u akademskoj zajednici što je prezentovano ali nije reprezentovano. Dakle, prava nada se polaže u misao koja stoji naspram aktuelnog stanja misli akademske zajednice, odnosno u zalaganju za Iste uslove za sve bez razlike što bi bila afirmativna negacija aktuelnog stanja stvari. Konačno, Referat ili Mišljenje se ne tiču osobe, već se tiču stvaralaštva neke osobe gde je ta osoba samo privremeno nužna da bi se pojavilo to stvaralaštvo. Tako dolazimo do odgovornosti svih koji se nalaze u lancu upravnog postupka odlučivanja. Negativno mišljenje o nečemu nikako ne pomaže u odlučivanju ukoliko nije obrazloženo. Zato je pravno gledano obavezujuće obrazloženje kod negativnog mišljenja. Neobrazloženo negativno mišljenje nije ništa drugo do narcizam kome nema mesta u nauci.

      • akademik

        jedini komentar koji je istina,i u pitanju je oligarhija slazem se,kao i to da na vecini fakulteta nema naucnog podmladka,vet deca profesora,koja kada je glasanje u pitanju moraju da slusaju dekana,posto su i zbog njega tu gde su.POGLEDAJTE NA GUGLU GAFNIS .o dekanu petru mitkovicu. PA TA NJIHOVA DECA nisu nivo srednjoskolaca, stefanovic je u pravu jedino za naucne radove ALI ZABORAVLJA DA MORAJU BITI ,,NAJUGLEDNIJI SVETSKI,, proverite bodove .Tvrdim da nasi univerziteti nerazlikuju i neznaju zasto je bolonja najbolja.Tako smo stigli do toga da nasi najbolji studenti koji su realizovali svoje doktorate u proizvod ,nemogu do odgovarajuceg kadra.

    • Ujak Sam

      Izgleda da nije porodiljsko u pitanju nego zakonitost raspisanog konkursa?!

    • Недељко Стефановић

      @Djurdja 1. Конкурс је расписан у складу са законом, јер декан има право да покрене поступак у случају да катедра то не жели да учини. 2. Конкурсна комисија је формирана у складу са законом јер комисија јесте из уже научне области. Ово је приговор који је већ размотрен на ФОН-у и одбачен. Одговор се може наћи овде: http://www.bg.ac.rs/sr/organi/veca-naucnih/sednice-pri-mat.php У фајлу "Vesna_Todorcevic_red_FON_1.zip" имате фолдер "07-1. Odgovor Komisije na prigovor" и у њему фајл "0. Odgovor Komisije na prigovor.pdf" у коме је под тачком 2 побијен тај приговор. Образложење се може сажети у следеће: Ужу научну област "Математичке методе у менаџменту и информатици" је формирао ФОН 2009. и важи док Универзитет не донесе списак ужих научних области. Из тог разлога је ФОН надлежан да протумачи шта припада ужој научној области коју је увео. ФОН се изјаснио да тој ужој научној области припадају све математичке дисциплине које имају примену у менаџменту и информатици. ФОН је матичан, како за менаџмент, тако и за информатику, па може да процењује које су то математичке дисциплине. Математичка анализа (којој припада Милош Арсеновић) и операциона истраживања (којима припада Мирјана Чангаловић) су препознате као обухваћене математичке дисциплине. Трећи члан комисије је Вера Вујчић, која припада ужој области "математичке методе у менаџменту и информатици". Ту је чак и назив исти. Дакле, сва три члана комисије припадају ужој области. Иначе, у Србији постоје само четири редовна професора чији је назив уже научне области "Математичке методе у менаџменту и информатици". 1. Оливера Ђорђевић-Михић, 2. Милица Стојановић, 3. Драган Ђорић, 4. Вера Вујчић. Прве три наведене личности су писале приговоре, који су одбачени као неосновани. Међутим, сва три члана састављене комисије припадају областима које су препознате као обухваћене тим називом.

      • Djurdja

        Dakle, Nedeljko, sami ste dali dokaze za suprotno: 1. Postojala je inicijativa katedre, pa dekan nije imao pravo da inicira konkurs. 2. Postoje cetiri nastavnika u uzoj naucnoj oblasti, pa je bilo moguce formirati komisiju sa vecinskim njihovim ucescem.

    • Zafrkant

      Predlazem Univerzitetu u Beogradu da u sto kracem roku oformi komisiju za odbranu doktorske disertacije kandidata Stefanovic Nedeljka, sa temom "Zivot i prikljucenija matematicarke Vesne Todorcevic". Za clanove komisije predlazem: 1. Vesna Todorcevic 2. Vesna Todorcevic 3. Vesna Todorcevic

    • Недељко Стефановић

      @Ujak Sam Очигледно сте писали коментар у време када мој коментар послат у 17:12 још није био објављен, па бих Вас замолио да га прочитате и узмете у обзир.

    • градимир цветковски

      Нобеловац Леон Ледерман у својој књизи "Божја честица"" на једном месту заједљиво пита: "Колико је теоријских физичара потребно да се зашарафи једна сијалица?" Ма ко ће, људи моји, да чита оволика наклапања, а да се не запита: Ко иза овога стоји? Распитајте се код заспоелних на Математичком факултету - свеједно да ли је то академик, редовни или ванредни професор, доцент или асистент - и све ћете сазнати. Матични факултет је стао иза ванредне професорке, а Математички ју је оспорио., еј! Молим администратора да будућа мудровања сведе на разумну меру - на неколико реченица и крај. Градимир Цветковски

    • Недељко Стефановић

      @Градимир Цветковски Па, добро, распитајте се на Математичком факултету, па нам јавите. Било који члан већа који сматра да је гласао савесно и без притисака и био против, нека објасни своје разлоге. Наравно, морају бити утемељени на чињеницама.

    • Ujak Sam

      Vas odgovor dokazuje suprotno: komisija treba da ima bar dva clana iz uze naucne oblasti, a nema; takodje, dekan nije mogao da ignorise inicijativu katedre. Ne vidim problem da se konkurs ponovo raspise, ali u skladu sa zakonom.

    • Мала Вида

      Зар није својевремено Весна, тада Манојловић, својим личним ангажманом довела у Београд Седрика Виланија, принца бледог лика и лауреата Филдсове медаље (еквивалент Нобеловој награди за математичаре)? Сећате се његових предавања и наступа на националној телевизији? Нови свет! Празник математике! С тим у вези, можете ли ви Доценте, Софроније, Ђурђо, ујка Саме, проценити последице ваших мрачних активности на рушењу бољих од себе по нашу науку ако ова афера пређе границе вољене нам Ѕрбијице! Мислите о томе и П. С. У!

    • Недељко Стефановић

      @Djurdja, @Ujak Sam Сва три члана комисије су из уже научне области. Као што сам образложио, 1. Вера Вујчић је из уже области са истим називом "Математичке методе у менаџменту и информатици". 2. Милош Арсеновић је из уже области "Математичка анализа", која је ОБУХВАЋЕНА ужом облашћу "Математичке методе у менаџменту и информатици". 3. Мирјана Чангаловић је из уже области "Операциона истраживања", која је ОБУХВАЋЕНА ужом облашћу "Математичке методе у менаџменту". Прочитајте образложење које сам написао. 4. Иницијатива катедре за отварањем конкурса за редовног професора није постојала. Иницијатива катедре за реизбором у звање ванредног професора је одбачена на већу као дискриминаторска. На крају, враћам се на једино суштинско питање: Ко год да се противио њеном избору у звање редовног професора, на било ком нивоу у било којој фази, чиме може да оправда такав свој поступак? Можемо поћи од чланова катедре који су се противили, ако инсистирате на том делу. Дакле, кандидаткињи се не могу наћи никакве мане, чак напротив, али је стање такво какво јесте. Зашто?

      • Jedna prolaznica

        Komentari na ovu vest su se pretvorili u licni rat “Nedeljka Stefanovica” protiv svih koji makar i malo posumnjaju u istinitost i jednostranost ovog clanka.

    • Matematicar

      Sto vise citam o ovome, umesto da stvari postaju jasnije, meni se javlja sve vise i vise pitanja... Izdvojicu sledeca: 1. Da li moze da se detaljnije pojasni ova lakonska formulacija kako je predlog maticne katedre za raspisivanje konkursa u izbor vanrednog profesora odbacen od strane NNV FON-a kao "diskriminatorski"? Koliko vidim u Pravilniku o sticanju zvanja, na pocetku cele price katedra je uradila ono sto je predvidjeno clanom 6, kao i dekan ono sto je predvidjeno stavom 1 clana 7. U tom trenutku dolazimo do tacke od koje celo zamesateljstvo krece... Naime, tacno je da kolegijanost nalaze da se pri raspisivanju konkursa povede racuna o potrebama clanova katedre. Ali ne znam da neki pravni akt obavezuje na to, vec je pravo katedre da proceni kakav joj profil nastavnika treba. Obzirom da na katedri imaju vec tri redovna profesora, te da je profesorka Todorcevic, ako sam dobro razumeo, izvodila nastavu iz bazicnih predmeta, za koje nije neophodan profil nastavnika koji je usko specijalizovan za datu oblast, legitimno je ako je katedra procenila da njene trenutne potrebe moze da zadovolji profil vanrednog profesora. Kakvi su tacno bili argumenti NNV-a protiv takve odluke katedre? I protiv koga je ta odluka tacno "diskriminatorska", tj. kako je vece moglo da pre raspisivanja konkursa zna da se nece na taj konkurs prijaviti neki kandidat koji je npr. evo docent, ali je zadnjih godina imao fantasticne naucne rezultate, mozda i bolje od profesorke Todorcevic? Da li ovo zapravo implicira da vece svesno "namesta" konkurs? I kako je vece moglo da zna da katedra nece nakon par meseci, jos uvek u roku predvidjenim pravilnikom ako se uzme u obzir da profesorka kaze da joj uskoro istice izbor, poslati predlog i za izbor redovnog profesora, na koji bi mogla da se prijavi profesorka Todorcevic? 2. Pominje se da je profesorka radila sa po "preko 1900" studenata u jednom semestru, sto je zaista previse (i dodatni argument za moju hipotezu gore o tome da su potrebe ove katedre za nastavnim kadrom ocigledno vece nego sto je sada slucaj). Moje pitanje, ne za profesorku vec vise za fakultet je: Da li zaista kvalitetno moze da se odgovori takvim obavezama u nastavi, ne mislim toliko na sama predavanja, vec na konsultacije, odgovaranje na studenstke mail-ove, propitivanje za ocenu itd., i zasto je fakultet dozvolio da jedan nastavnik bude toliko opterecen? Takodje je pomenuto da profesorka vodi tri doktoranta, koji sada "cekaju" da se ona vrati sa odsustva. Zivotne okolnosti se ne mogu predvideti, i ovo jeste retka i neuobicajena situacija, ali zar fakultet u saradnji sa profesorkom nije mogao da preduzme nesto kako izrada doktorata tih kolega ne bi bila poremecena situacijom?

    • Matematicar

      Da dodam jos i da sam ranije jutros video da je u medjuvremenu i N1 televizija napravila prilog o ovome. Nazalost, i taj prilog je jednostran, profesorka je dobila svo vreme, a za drugu stranu se kaze da je "nedostupna". Profesorka je manje-vise ponovila argumentaciju iz ovog clanka. Sto se tice glasanja NNV MatF-a, mislim da je izabrala veoma nesrecnu formulaciju da ga komentarise, rekla je da su oni tako glasali iz "zabune". Pocinje da mi se cini da je dovodjenje u pitanje kompetencija kolega profesorkin manir, i ne bih se cudio ako zaista postoji neka vrsta licnog odijuma prema njoj. Zelim i da odam priznanje ovom portalu na objavljivanju svih komentara, ukljucujuci i one koji ostro kritikuju tekst, pa i one koji su na granici pristojnosti. Ja sam pokusao na ovoj vesti na N1 da dodam komentar sa pointerom na ovaj tekst i ove komentare, medjutim nije objavljen. Komentari koji su pusteni su klasicne reakcije dokonih tviterasa, u stilu da eto, strasno, oni koji su aminovali doktorat S. Malog sada prave problem profesorki, iako zapravo ako se gleda sasvim uprosceno stvari stoje upravo obrnuto: vece FON-a je ovde na strani profesorke. Medjutim, za SJW je tipicno da im je "attention span" jako kratak, tako da ce ta objava na N1 verovatno brzo otici u drugi plan.

    • Недељко Стефановић

      @Matematicar Када је предлог катедре дошао на Научно-наставно веће ФОН-а, скинут је са дневног реда јер је оцењено да би то био први пут у историји ФОН-а да се врши реизбор, чак и ако кандидат више него задовољава све услове за избор у више звање. Ваш коментар у вези са потребама факултета заиста не разумем. Како то мислите да факултет има потребу за ванредним професором у одређеној ужој научној области, а да нема потребу за редовним професором у истој тој ужој научној области? Молим Вас да појасните на шта сте тачно мислили под тим. У вези њеног оптерећења сте потпуно у праву, али шта је ту је - тако је. Што се тиче наступа на телевизији N1, не слажем се да су једнострано дали сво време кандидаткињи. Телевизија је навела да су њени противници са ФОН-а били недоступни објашњава доста тога. Немојте ми рећи да нису могли да дају изјаву да су хтели. Има толико медија у Србији, па нису им ваљда сви затворени да се огласе. Пре ће бити да немају шта да кажу. Такође, могли бисте конкретније да појасните како то мислите да кандидаткиња има манир довођења у питање компетенција својих колега. Ја га заиста не разумем.

    • градимир цветковски

      Е мој Недељко, зар мислиш да се нисам распитао. Нисам ја из тзв, академске заједнице у којој врви од плагијата, аутоплагијата, лажних доктората, дописивања на радовима, запошљавања рођака и партијских послушника... И зато млади, најбоњи на академским и докторским студијама, главом без обзира беже из Србије, брале. Ко те је наговорио да оволико дуго замајаваш људе и прикриваш ЈЕДНУ И ЈЕДИНУ ЧИЊЕНИЦУ да мајци троје деце прети отказ? Стави понекад прст на чело, тако ћеш сазнати где ти је чело. Градимир Цветковски

    • Недељко Стефановић

      @градимир цветковски Чињеница да мајци троје деце прети отказ је наведена у тексту и не знам чиме је ја прикривам. Међутим, кандидаткиња НЕ ЖЕЛИ да се позива на своје материнство, већ искључиво на своје РЕЗУЛТАТЕ, при чему више него задовољава све изборне критеријуме. Наравно да се противи томе да се рођење детета третира као ПРОБЛЕМ, односно као нешто што захтева КАЗНУ у виду ОТКАЗА или УСПОРАВАЊА НАПРЕДОВАЊА. Ако сте се већ распитали, онда бисте могли да објасните разлоге оваквог стања какво јесте. Наравно, очекујем разумно објашњење утемељено на чињеницама.

    • Matematicar

      @Недељко Стефановић: Predlog katedre nije mogao da glasi da se izvrsi reizbor Vesne Todorcevic, imenom i prezimenom, predlog je jedino mogao da glasi da se raspise konkurs za izbor vanrednog profesora. Ponavljam pitanje: kako je vece moglo da odbaci predlog kao "diskriminisuci" za Vesnu Todorcevic kada uopste nije znalo da li ce se ona prijaviti, i ko ce se jos osim nje prijaviti? Zapisnik sa NNV MatF-a je gore seciran, dajte nam zapisnik sa te sednice NNV FON-a, pa da vidimo sta tamo pise. Ovo je, po meni, kljucno pitanje za celu pricu, tj. tacka gde su sa pravne tacke gledista stvari posle naopako. Ne razumem vase pitanje u vezi izrazenog zahteva katedre za potrebnim profilom. Zasto se uopste bilo koji konkurs raspisuje za docenta ili vanrednog profesora, zasto se ne bi svi konkursi raspisivali za redovne? U prethodnoj poruci sam pomenuo razloge koji su mogli rukovoditi katedru da trazi bas profil vanrednog profesora, njihovo autonomno pravo je da formulisu predlog za izbor u skladu sa svojim potrebama. Ali da ne nagadjamo, dajte i ovde dokument, dajte da vidimo kako je glasio taj predlog katedre odn. koje je bilo njihovo obrazlozenje zasto im treba bas vanredni profesor, pa onda mozemo dalje da pricamo. Sto se tice priloga na N1, morate da napravite razliku izmedju biti nedostupan i odbiti komentar. Biti nedostupan moze da znaci da je npr. mail koji im je poslat zavrsio u spam-u itsl., odn. prosto da se novinar nije dovoljno potrudio da ih kontaktira, a vi to odmah interpretirate da nisu hteli da daju izjavu. I ovaj tekst ovde, i prilog na N1, citiraju samo profesorku i nikog vise. Da li je autor ovog teksta ovde kontaktirao clanove katedre? Zasto nije kontaktirana uprava FON-a da da zvanicnu izjavu, neko od clanova komisije da da komentar, uprava MatF-a? Nego se prenesu od reci do reci profesorkine tvrdnje, stavi bombasticni naslov da privuce klikove, i to je to. Sto se poslednje stvari tice, jednostavno nije bio dobar manir uopste komentarisati glasanje NNV MatF-a, a kamoli ustvrdjivati da su oni glasali "zabunom". Materijali za tu sednicu, na koje ste sami postavili link gore, su bili blagovremeno dostupni clanovima veca. Profesorka ovom izjavom implicira da vecina njih nije bila u stanju da kompetentno na osnovu tih materijala odluci kako da glasa, nego da su podlegli manipulaciji. Ja da sam clan kolektiva MatF-a, mene bi ova izjava uvredila. Na kraju: Citav problem se, cini mi se, vrti oko toga sto profesorka dozivljava kao da u pravnim aktima pise da cim neko ispuni minimalne uslove za izbor u vise zvanje, da on mora automatski u to zvanje i biti izabran. To jeste na vecini fakulteta usvojeno kao uobicajeno, kao stvar kolegijalnosti, mada se mozemo zapitati i da li je time uslovljeno smanjivanje protocnosti kadra zapravo stetno za neku akademsku sredinu. U svakom slucaju, takvi sukcesivni izbori nisu garantovani, profesorka je kao i svi drugi vanredni profesori, i kadar u nizim zvanjima, primljena na odredjeno, i ona nije pred dobijanjem otkaza, vec pred isticanjem ugovora. U tom smislu, profesorkin slucaj sigurno nije prvi a ni poslednji. Npr. upravo na MatF-u je prethodnih meseci, zbog neblagovremenog planiranja, problem sa jednim izborom, gde za samo jedno mesto docenta konkurise nekoliko tek svrsenih doktoranata, svi sa izvanrednim kvalifikacijama. Oni koji na kraju "izvise" ce sasvim moguce, bas kao sto je profesorka Todorcevic za sebe vec obznanila, zavrsiti u inostranstvu, oni medju njima koji su zasnovali porodicu naravno sa svojom decom. Ali, za razliku od profesorke, njihovim pricama nema ko da se pozabavi.

    • градимир цветковски

      С које си ти планете, Недељко? Замајаваш добрнамерне читаоце, у чије име? Ако ниси у стању да сам прикупиш доказе, а толико паметујеш, зар мислиш да ће ти их неко подастрети. Само немој напослетку да напишеш да си и ти МАТЕМАТИЧАР. Градимир Цветковски

    • Недељко Стефановић

      Најпре бих да исправим један податак, који сам грешком протумачио. У три летња семестра, кандидаткиња је радила са преко 1900 студената укупно, а не по семестру. @Matematicar Када некоме истиче изборни период, а то место није вишак, онда се 1. у случају да лице коме истиче мандат испуњава услове за напредовање, отвара се конкурс за избор у више звање, 2. у случају да лице коме истиче мандат не испуњава услове за избор у више звање, а испуњава услове за избор у исто звање, отвара се конкурс за избор у исто звање. Тако се на ФОН-у увек поступало, па прављење изузетка свакако представља дискриминацију. Да се одлука катедре односила на Весну Тодорчевић, можете видети из овог дописа: https://drive.google.com/open?id=1jlkUvBTTIfBUb19oMpre6rZ-foDk0naq Дан после овог дописа, Оливера Ђорђевић-Михић је постала редовни професор. Зар заиста мислите да се телевизија N1 није потрудила да контактира Веснине противнике са ФОН-а? Зар су им сви медији у Србији затворени, па не могу да се огласе? Добро је познато шта значи "недоступност за разговор" и то се не може тумачити тако произвољно, како сте написали. Биће да је проблем у томе што немају шта да кажу, а не да нису контактирани. Овде под "Тачка 3.1-" можете наћи материјал за избор Оливере Ђорђевић-Михић http://webserver.rcub.bg.ac.rs/organ.jsf?idOrgan=14&idSednica=1004&lang=sr&css=http://www.bg.ac.rs/css/sednice.css Шта то она има што Весна Тодорчевић нема, па Весна не испуњава услове, а Оливера их је испунила?

    • Dragan

      Matematicari dobro znaju kako je Vesna Todorcevic ex Manojlovic ex Kojic ex itd doktorirala i ko joj je dao doktorat prikljucujuci je i na svoje radove. Gazenje po lesevima ove prosecne matematicrke je prevazislo svaku meru. Srbiji ovakvi nisu potrebni. Raspitajte se bolje pre nego sto dajete komentare o necemu sto ne znate.

      • Joja

        Tooo, Drago moj - u bebu, direkt na stvar, a ne ko ovi meki Bacvani sto sve nesto okolise u rukavicama :-)

      • Мала Вида

        Драги Драгане, не знамо, стварно не знамо ко је дотичну прикључио на докторат. Математичар Којић или математичар Манојловић ? Или је то плод неке ванбрачне везе? А чија су онда деца? Просветлите нас Драгане, дајте неки трач из прве руке. А тек овај најновији Тодорчевић, па он је најбољи српски математичар! Колико ће ту бити прикључивања, шта мислите, Драганче? Пустите мало машти на вољу па нас обавестите о резултатима.

      • CanOW

        Drugim rečima, kampanja glasina i dezinformacija vodi se protiv koleginice već dugo vremena.Od kada je ukazala na plagijate jednog akademika sposobnog za širenje takvih intriga.

    • Matematicar

      @Недељко Стефановић: Stvarno je tesko diskutovati sa vama, izvrcete i najbanalnije stvari. Npr. da treba sad da se objasnjavamo oko toga sta znaci "nedostupan za razgovor", pa da li ste ikad pozvali nekog na mobilni ko nije bio u tom trenutku u mrezi, znaci ona automatska poruka "pozvani korisnik nije dostupan" po vama znaci ustvari da covek svesno i namerno nece da vam se javi? Ili ovo kad tvrdite da profesorka Todorcevic ima bolje kvalifikacije za izbor u zvanje nego sto je to bio slucaj sa profesorkom Djordjevic-Mihic, a onda linkujete materijale iz kojih se jasno vidi da je ustvari potpuno obrnuto, tj. da profesorka Djordjevic-Mihic ima: znatno bolju prosecnu ocenu tokom osnovnih studija, duze iskustvo na poslu, znatno veci broj radova sa SCI liste. Znate: svet ne funkcionise tako da vi nesto kazete, stagod vam padne na pamet, i onda da svi prihvate da je to tako i nikako drugacije... Bilo kako bilo, iz ovog prvog dopisa koji ste linkovali (koji inace i dalje nije dopis katedre NNV-u za koga sam pitao, vec dopis potpisanih profesora samoj katedri, ali nije bitno), vidi se da je ovo zapravo samo kulminacija nekakvog dubokog animoziteta koji se vec godinama unazad vuce, najmanje jos od izbora Vesne Todorcevic u zvanje vanrednog profesora. Tako da - hvala lepo, ali ja u vezi sa ovim stvarno ne bih vise pametovao. Smeta mi i dalje sto je MatF na ovakav nacin uvucen u to njihovo preganjanje, ali sad sta je tu je.

      • cinjenice

        Profesorka Djordjevic-Mihic ima vise radova (oko 30 spram oko 20, od cega je koleginici Djordjevic-Mihic od tih radova velik deo izvan sistema kategorija), medjutim radovi sa SCI liste su joj u daleko nizim kategorijama, i ima samo dva rada u kategoriji M21. Tu je prednost Vesne Todorcevic jasna, jer je objavljivala velik broj radova u vrlo prestiznim casopisima najvise kategorije. Takodje, koleginica Mihic zaista ima veci prosek na studijama - ali koliko je ovo relevanto za izbor u redovnog profesora? Niko ne postavlja to pitanje za recimo profesore starije generacije, koji su svi redom imali daleko nize proseke od bilo koga novije generacije zbog inflacije ocena. Vesna Todorcevic je doduse istih godina kao i Djordjevic-Mihic, ali ako se gledaju stvari rano u biografiji, onda bi bitan podatak bio da Vesna Todorcevic ima drugo mesto na Saveznom takmicenju mladih matematicara (podatak koji ima tezinu u tom svetu, kao sto i sami znate), dok Djordjevic Mihic to nema. Velik broj radova koleginice Mihic je sa jednim koautorom, preko polovina ako ne i vise. Koautori Todorceviceve su razliciti, ima vise poznatih imena svetske matematike (uglavnom iz Finske). Sem toga, razlika je prilicno drasticna u korist Vesne Todorcevic kada su u pitanju pozivna predavanja. Koleginica Djordjevic Mihic zapravo nije imala pozivnih predavanja, pa je dobila "poziv" da odrzi predavanje na konferenciji Matematika i primene Matematickog fakulteta, na sekciji za metodiku, na temu Matematika i muzika. To je bilo aranzirano (na dosta sporan nacin) specijalno u svrhu zadovoljavanja tog uslova radi izbora, i bilo je prigovora na tu temu ali niko oko toga nije pravio veci problem. Mozda ponajveca razlika je u tome sto je Vesna Todorcevic dovela veliki broj stranih matematicara u Srbiju. Sem matematicara finske skole, tu je fildsovac Sedrik Vilani, a i ovih dana gostuje jedan istaknuti matematicar u njenoj organizaciji. Dakle, kada se pogledaju objektivni parametri, poredjenje ide u korist Vesne Todorcevic, u naucnom smislu izrazito jako.

    • Profesor FON-a

      Ne pamtim da je neki izbor tekao uz vise manipulacija, pritisaka i pretnji kao sto je ovaj. Moja dva umerena komentara na n1 nisu ni objavili, a stidim se samog sebe sto sam podlegao pritiscima Dekana i Predsednika Saveta FON-a i glasao na Vecu za ovaj referat. Posebno je nedostojno sto se u ovaj slucaj provlaci prica o porodilji; upravo je Katedra za matematiku na FON-u primer kako su se lepo ophodili sa jednom koleginicom koja je na porodiljskim odsustvima provela vise od 10 godina! Nedostojno je takodje sto se ovaj slucaj poredi sa drugim slucajevima izbora na Katedri. Ne mozete ni zamisliti kolika je sada u toku hajka na clanove Katedre za matematiku, a to su ljudi za svako postovanje i spadaju medju najkvalitetniji kadar na FON-u. Da je koleginica Vesna samo malo bila strpljivija i da je prosla kroz reizbor, ovog skandala ne bi ni bilo. Skandal ona pravi, a stetu snosi FON zbog jos jedne nepotrebne afere, posle doktorata i Metalurgije (gde je koleginica Vesna takodje imala udela).

      • Joja

        Ahahaha, svaka cast na javljanju profesore, jos i famozna Metalurgija ulazi u fabulu, pa ovo postaje sve bolje i bolje... Evo napravio sam kokice, umotao se u cebe, i sa nestrpljenjem cekam nove nastavke uzbudljive price o Pepeljugi srpske matematike :-)

      • CanOW

        Mislite, koleginica je imala udela u aferi doktorat tako što je bila protiv doktorata Siniše Malog, kao jedna od samo 4 na FON-u. Zbog čega je na istom tom FON-u imala problema. Tačno je da ova afera ima više veze sa samim matematičarima nego sa FON, koleginica se i tu bunila protiv plagijata u svojoj stuci i zato sada strada.

      • Milutin

        CanOW: Zasto spinujete? FON je vecinom bio za S. Malog, sad je vecinom za profesorku, na koji to nacin onda strada? Matematicki je uvek bio apolitican. Nema ovde ni P od politike, nego se profesorka preigrala, znate onu narodnu "ko hoce vece, izgubi i ono iz vrece".

      • Dragutin

        @Milutin Na matematici mozda nema toliko "politike", ali je zato DB duboko ukorenjen. Vesna Todorcevic je za svoj glas protiv Sinise Malog relativno jeftino prosla, uz tek poneku packu. Vidimo da su kadrovi koje stiti DB daleko opasniji od politicara. Ko se tu ispreci, recimo izmedju saradnika DB i redovnog mesta u SANU, ugasio je. Ili, kako bi oni to rekli "dobije sut kartu" pa posle "moze da se zali vodovodu".

      • Joja

        Dragutine, porucila ti Katalina da imas jos i sudove da operes, inace ce ipak da radi oklagija.

    • Dragoslav

      Da li Profesor FONa moze da kaze kako se zove ili bar sa koje je katedre? Ako ne kaze onda je sigurno profesor za svako postovanje i spada medju najkvalitetniji kadar na FON-u? Da li Dragan moze da kaze kako se zove pošto sve zna, ko je kako doktorirao, ko je koga dopisivao itd. I otkud ova naknadna pamet? Zasto si Dragane cutao 10 godina o ovakvom zlocinu u nauci? Matematicaru, Ujka Samu, Zafrkantu, Djurdja, Софроније, Docentu i drugi, da li mozes da kazes kako se zoves i na kom fakultetu radis? Ako ne mozes onda ti nista ne verujem. Zasto bi verovao izmisljenim likovima i izmisljenim pricama?

      • Profesor FON-a

        Pa, Dragi, izmisljeni likovi, Miki Maus i Silja su srusili Metalurgiju. Vesna, svakako, nema odgovornosti za njen clanak u Metalurgiji, jer ju je tamo potpisao Nebojsa Nikolic, kao sto nema odgovornosti ni za ostale svoje radove, jer ih nije ni pisala. :( P. S. Valjda je jasno sto ne zelim da se potpisem, jer torturu koju sam prosao od Dekana, Predsednika Saveta i pomenutog Nebojse, povodom izjasnjavanja na Vecu, ne bih mogao ponovo da podnesem.

      • Milutin

        Dragoslave: Ljudi ce mozda prestati da se potpisuju i pricaju u siframa kad ona prestane da to radi. Npr. kad kaze imenom i prezimenom ko je taj "ugledni matematičar" kome se, kako kaze u najnovijem intervjuu, "suprostavila jer je želeo da na neakademski načun iskoristi rezultate iz mog doktorata".

    • SkakacK5

      "Prvo su došli po Vesnu Todorčević" Progon Vesne Todorčević samo je vrh ledenog brega jezivih zloupotreba i bestidne privatizacije akademske zajednice od strane moćnih pojedinaca. Njime treba da se kruniše višegodišnja kampanja zlostavljanja, kako bi njen slučaj služio kao zastrašujući primer svima koji nisu spremni da ćute. Da se ovde ne radi o ni o kakvim problemima pravno-formalnog tipa, a što privatno priznaju i oni koji je proganjaju, jasno je ako se pogleda istorijat pokušaja da se kandidatkinja obori. Najpre je prigovarano kako nije htela da radi, da je držala nastavu samo tri semestra u prethodnom zvanju (to da je odradila svoju kompletnu normu za tri cele godine se prećutkivalo), pa kada se ispostavilo da diskriminacija žena na porodiljskom i nije baš najbolja ideja, prešlo se na sledeću temu. Prigovor, ilegalno sakrivan od javnosti po instrukcijama dekana MatF kako bi se sprečila adekvatna reakcija, napao je zatim sastav komisije. Što takođe nije bila najbolja ideja, jer drugačiju komisiju nije bilo moguće formirati zbog, kako stoji u zapisniku veća FON-a, odbijanja članova katedre (koji tvrde da su jedini nadležni za ovu, inače apsurdnu, "oblast") da u njoj učestvuju, u kom slučaju zakon dopušta da se formira komisija koja je moguća, a još više zbog toga što ovaj prigovor obara pre svega komisije drugih kandidata, što nije baš zgodno. Zatim se prešlo na priču o "političkom pritisku", pomalo paradoksalno za kandidatkinju koja je imala problema jer nije podržala izvesni kontroverzni doktorat političara, a zapravo se radilo o obraćanju kandidatkinje institucijama i ombudsmanu zbog diskriminacije porodilja. Potom se prešlo na sam izveštaj, koji je napadan gde god je mogla da se nategne neka primedba. Svi ti pokušaji su osporeni, ali jasno je da suština nije u tome. Kandidatura i daleko slabijih kandidata od Vesne Todorčević (uključujući i redovne profesore s FON-a koji je osporavaju, inače sličnih godina) prolazi rutinski na većima MatF i naučnih oblasti, i nesumnjivo je da bi prošla i njena. Ipak, cilj je bio da se Vesna eliminiše PO SVAKU CENU. A zašto? E, tu je odgovor veoma zanimljiv, i zavređuje trud istraživačkog novinarstva, nekog poput Brankice Stanković, da razotkrije lice i mračno naličje akademske zajednice u Srbiji. Istina je da su na veću MatF asistenti preglasali redovne profesore, koji bi, po logici stvari, jedini trebalo da daju mišljenje o izboru redovnog profesora matematike sa nematičnog fakulteta, ali što iz nekog teško shvatljivog razloga nije slučaj, već mišljenje daje celo veće. Za negativan ishod glasanja zaslužne su, sem direktiva odozgo, i dezinformacije i intrige koje su intenzivno plasirane uoči veća, a koje su deo višegodišnje kampanje stvaranja neprijateljskog i ponižavajućeg okruženja sa ciljem da se Vesna Todorčević izoluje i izopšti. Netačno je da je ključ u nezadovoljstvu zbog brzog napredovanja koleginice, jer raniji izbori u redovnog profesora kandidata sličnih godina sa nematičnih fakulteta nikad nisu izazivali takvu reakciju. Što ne znači da ljubomora i zavist nisu igrali ulogu. Jesu, ali prvenstveno kod koleginica sličnih godina sa matične katedre koje su već u zvanju redovnog profesora (zavist između ostalog i zbog Vesnine vidljivosti u srpskoj matematičkoj javnosti, dovođenja u Srbiju istaknutih svetskih matematičara poput Sedrika Vilanija itd.), kao i jednog člana uprave koji je odradio veći deo prljave kampanje na Matematičkom fakultetu. Potonjem je inače trebalo skoro 20 godina da doktorira, i iako je po zakonu izgubio pravo da bude asistent, zbog čega je čak tri puta dolazila inspekcija ministarstva nauke i prosvete, jedini je uspeo da nađe političku zaštitu i izbegne sudbinu ostalih kolega koji su po sili zakona prestali da budu asistenti. Što ga naravno ne sprečava da danas, sem Vesne, sputava i decenijama mlađe a od njega daleko talentovanije i naučno uspešnije kolege, a mobinga u kome je učestvovao nisu bili pošteđeni ni pojedini ugledni redovni profesori, jedan od kojih je pokušao samoubistvo i de fakto završio u invalidskoj penziji, kao rezultat ovakvih razračunavanja. Ova mračna i tragična dešavanja ne bi međutim bila moguća da nije podrške vladara iz senke, koji vuku konce uplićući celu zajednicu u lično motivisanu odmazdu. I tu možda dolazimo do odgovora na pitanje ko to sve lobira na visokom nivou, zove telefonom članove veća oblasti, ko to sve u akademskoj zajednici ima godinama liniju i sa Službom, ko su ti kojih se plaše i oni koji dalje seju strah. Odgovor je verovatno u etičkoj komisiji od pre nekoliko godina i optužbama za brojne plagijate, od kojih su se neki matematičari jedva spasli, a neki nisu hteli da ćute, a sada treba da plate.

      • Steva

        Pa, kad uskoro i zvanicno dobije sut-kartu, ostaje joj evo bar puno materijala za zalbe. Upravi Vodovoda.

      • Мала Вида

        @Steva Вау, врли службеник Службе?! Зна унапред сваки исход па се слади и метанише. Канализација?

      • @SkakacK5

        Zasto V. T. nije digla glas protiv pomenutih nepocinstava M. K. u vreme kada su se ista desavala? Ona je u tom trenutku bila ugledna vanredna profesorka, vec prepoznata kao matematicarka svetskog glasa, a ovaj tek levi asistent. Hmmm, bice ipak da je tada nije bilo briga za zrtve tog mobinga... A mozda je M. K. i bio nazocan izvesnim lap dance-ovima u krilu M. M., o kojima su kolale glasine u to vreme na Matematickom, pa je bilo nezgodno vuci ga za jezik. Sada je medjutim sama V. T. na tapetu, priterana uza zid, pa nema vise razmisljanja o kontroli stete, nego se puca iz orudja svih kalibara.

    • Vlada

      Ne radi se ovde ni o kakvom uspehu Vesne. Ceo Matematicki Fakultet zna kako se Vesna agresivno nametala raznim profesorima i na koji nacin, kao i da joj je pomogao u izradi nekoliko radova Miroslav Pavlovic sa kojim se i privatno druzila. Zasto je Pavlovic odabrao najslabijeg studenta da mu pomogne poznata je Srpska pojava zvana negativna selekcija. Tako je ova ''genijalka'' napredovala mnogo brze od mnogo boljih studenata kojima je malo ko sta pomogao. A taj sporni profesor je Mateljevic koji je uvek ratovao sa Pavlovicem. Nije korektno ovakvo ponasanje Vesne prema matematicarima koji imaju principe. Podrska kolegama sa FONa koji se bore za iskorenjivanje ovakvih stetnih pojava u nasem drustvu.

    • градимир цветковски

      С Недељком је клупко почело да се одмотава, тако сазнадосмо да математичарти нису аутистични - каквима их и на филму приказују - већ да умеју да сплеткаре. Когод је мислио да је загонетан, а непрозиран, видело се да је обукао ново одело. У трећем чину ове драме ево изненада САНУ, оличене у једном свом члану, који се, за дивно чудо, још није изјаснио, иако га и ненападнутога бране. Ајде да видимо како ће се то размрсити. С највећим нестрпљењем чекам нови Скакачев потез.

    • Ivana

      Matematicari sa kojima sam razgovarala nakon priloga N1 o Vesni su blago receno prenerazeni. Neki su slali neutralne komentare na prilog ali N1 nije ocigledno objavio ni jedan. Opste je poznato da je Vesna sve svoje rezultate dobila preko kolega kojima se nabacivala. Ovo je u ovdasnjim matematickim krugovima nezapamceno slucaj ravan Dr Nusica. Prilog o porodiljskom je samo jos jedan od priljavih trikova Vesne da dobije ono sto ne zasluzuje. Opste misljenje je da ona nije zasluzila ni doktorat da dobije. To je sramota za nase matematicko drustvo a posebno onih profesora koji su pali na njeno koketriranje, prevashodno Miodraga Mateljevica koga ona sad brutalno opanjkava. Slazem se potpuno sa citaocem Draganom da ovakvi Sribiji nisu potrebni i neka idu odavde ako hoce sve na silu da dobiju.

    • Alhemicar

      Ko je iole upucen u univerzitetske zavrzlame, dobro zna da je rec o namernom sputavanju i unistavanju dobrih i boljih kako bi prosecni i dalje vladali fakultetima i univerzitetom u Beogradu. Nigde u svetu ne postoji takva "robovska" zavisnost nizih zvanja od visih i najvisih zvanja kao sto je to na Univerzitetu u Beogradu. Asistent, tj. njegov ostanak i napredovanje na fakultetu zavisi od docenata, vanrednih i redovnih profesora. Docent, njegov izbor i napredovanje zavisi od docenata, vanrednih i redovnih profesora. Vanredni profesor i njegov napredak zavise od vanrednih i redovnih profesora. Redovni profesor, opet prizeljkuje SANU, pa njegov ulazak u SANU zavisi od redovnih profesora koji su vec u SANU. U slucaju potrebe, zacas se pokrene ovaj lanac zavisnosti i na kraju sve mora da bude onako kako najstariji po zvanju kaze jer on sve ostale drzi u saci. Onaj koji hoce da napreduje, moze da bude i suvi genije, ako nije po volji profesora ili ga svojim znanjem i radovima "ugrozava" jer je mnogo bolji profesor i naucnik od profesora koji treba da mu pise referat, nikad nece da bude izabran. Izabrace nekog mediokriteta koji nikog od vec postojecih mediokriteta nece da ugrozava. Na Univerzitetu u Beogradu bar 70% nastavnika ne zasluzuje, po svojim profesorskim, naucnim i moralnim kvalitetima da bude ni pomocno osoblje na fakultetu (univerzitetu). I ta vecina mediokriteta odrzava "status quo", stanje "ne talasaj" jer bilo koja promena ili dolazak sposobnijih odmah ce da pokaze njihovo mediokritetstvo. Da je rec o licnim animozitetima u ovom slucaju vise je nego jasno. Ljubomora i mrznja prosecnih matematicara dosli su do punog izraza. Tvrdnja da bar 70% nastavnika ne zasluzuje da bude na Univerzitetu u Beogradu, ne mora da se posebno dokazuje. Slucaj sa ovim "neizborom" na Matematickom fakultetu to odlicno potvrdjuje. Za izbor kandidata za bilo koje zvanje, pa to je slucaj i sa profesorkom Vesnom, imenuje se odgovarajuca komisija referenata (oni moraju da budu u zvanju jednakom ili visem od zvanja za koje pisu referat). Komisija, na osnovu prilozenih dokaza pise referat i za svoje tvrdnje prilaze dokaze, a na osnovu svih dokaza daje svoje misljenje. Predlaze da se kandidat izabere u zvanje za kje je konkurisao ili ne predlaze tog kandidata (odnosno, ako je bilo vise kandidata, predlaze najboljeg kandidata). Napisani referat se stavlja na uvid javnosti i svako je mogao (pa i clanovi Nastavno-naucnog veca Matematickog fakulteta) da stavi primedbe na napisani referat, ali s dokazima). Posle isteka tog roka referat s primedbama, ako ih je bilo, ide na Nastavno-naucno vece fakulteta koje ga usvaja ili ne usvaja. U ovom slucaju pisane primedbe na referat stavili su neki profesori sa iste katedre. Komisija referenata je bila duzna da odgovori na primedbe, sto je i ucinila. I dokazala da su primedbe potpuno neosnovane. Vece FON-a je usvojilo referat, a odbacilo primedbe. Ali, sad na scenu stupaju ljudi iz matematicke zemljoradnicke zadruge iz Pambukovice. Upravnik te matematicke zadruge, bez obzira sto zakon i Pravilnik Univerziteta o izboru nastavnika kaze da za izbor u zvanje nekog nastavnika mogu da glasaju samo oni koji su u istom ili u visem zvanju, pozvao je sve clanove zadruge da samoupravno odluce o kandidatu za izbor u zvanje redovnog profesora. Tako su samoupravljaci te matematicek zadruge iz Pambukovice glasali da ne podrze referat. Da je rec o matematickoj zadruzi jasno je vec iz toga sto ljudi koji se bave naukom, a ne zadrugarstvom, odlucuju na osnovu dokaza, a ne na osnovu samoupravnih rekla-kazala koji su i ovog puta bili odlucujuci (pritisci na zadrugare da moraju da glasaju protiv referata, bas kao sto je to hteo najstariji zadrugar. Taj najstariji zadrugar vec ima iskustva u satiranju boljih od sebe, pa je tako jednog svog kolegu doveo do pokusaja samoubistva). I samoupravni matematicki zadrugari su glasali protiv referata. Upravnik zamljoradnicke matematicke zadruge je morao da zna da se odluka, cak i u zadruzi donose na osnovu dokaza. Na Matematickom fakultetu ni to nije neophodno. Dekan Matematickog fakulteta je morao, ako mu je vec najstariji zadrugar (uzgred, taj najstariji zadrugar ima jedva prelaznu studentsku ocenu kao profesor, samo 2,80 od mogucih 5, dakle rec je o poluprofesoru) trazio da obori taj referat, da imenuje novu komisiju referenata koja je morala da napise novi referat u kojem bi oborila postojeci referat. To znaci da je ta nova zadrugarska komisija referenata morala da obori napisani referat u celini: da dokaze da kandidat nema objavljene radove, da ti objavljeni radovi ne vrede nista, da je kandidat los ili nikakav naucnik, da je kandidat los nastavnik bez obzira sto ima odlicne ocene studenata. Dekan ocigledno pojma nema kako izgleda propisana procedura izbora, pa je podlegao pritisku najstarijeg zadrugara. Okupio je samoupravljace u svim zvanjima i bez ikakvih zvanja da samoupravno donesu odluku, bas onakvu kakvu je zeleo najstariji zadrugar. I glasacka samoupravna masina je glasala protiv referata, a da ni sami ne znaju zasto. Tako im je rekao upravnik zemljoradnice matematicke zadruge (cak i na posebnom sastanku koji je odrzao uoci sednice Strucnog veca Univerziteta), a njemu je to rekao najstariji zadrugar. I svi mediokriteti su zadovoljni, sprecice jos jednog dobrog i od njih boljeg kandidata, da napreduje. I ne samo to. Najurice je s posla jer za bolje na Univerzitetu u Beogradu nikad nema mesta. Koji to naucnici sede i u Strucnom vecu Univerziteta, kad su se, pored pozitivno napisanog referata, odbacenih primedbi profesora s Katedre, pozitivne odluke Nastavno-naucnog veca FON-a, kad njima ne vrede nista pisani dokazi. Njima je glavna stvar zapisnik s Matematickog fakulteta u kojem pise da ne podrzava referat. I niko od vajnih profesora, uz to i naucnika,, clanova Strucnog veca Univerziteta u Beogradu, nije pitao koliko redovnih profesora ima matematicki fakultet, koliko je redovnih profesora glasalo za referat, a koliko protiv referata i zasto je glasalo protiv referata ako nema pisanih dokaza o obaranju napisanog referata. Ni tim clanovima Veca, "naucnicima", nisu uopste bitni bilo kakvi dokazi. Oni idu linijom nezameranja. Sad ce da glasaju onako kako "matematicari" kazu jer ce i njima sutradan biti protrebni glasovi matematicara da i oni "proguraju" nekog svog mediokriteta ili da obore (ne izaberu) nekog dobrog kandidata koji hoce da to mrtvo univerzitetsko more makar malo zatalasa. Matematicari, a i mnogi sa Univerziteta u Beogradu, znaju da ono matematicko pravilo koje deca uce jos u osnovnoj skoli, "da ako sabirci promene mesta, zbir se ne menja", kod njih ne vazi. I te kako se menja ako sabirci promene svoja mesta, pa umesto mediokriteta dodje neko mnogo bolji.

      • NoPassaran

        Pa brate mili, što je onda toliko uprla da ostane u takvom društvu? Evo ubedljivo ste dokazali da je svetski kalibar, pa što onda samo ne prosledi CV i izveštaj uvažene komisije na par uglednih svetskih univerziteta. I onda nam lepo u septembru pošalje jednu razglednicu na kojoj se smeši sa svoje katedre, a na poleđini napiše: "Zbogom, žohari!".

    • Ja

      Nisu bre asistenti na MATF-u ucestvovali u izboru redovnog profesora, citajte pazljivije. Glasali su za misljenje MATF-a, kao maticnog fakulteta, o izboru V. Todorcevic na FON-u, za to glasa celo vece. I manite se da odmah krecete sa ETF-ovskim elitizmom, svako normalan vidi da ona ne ispunjava uslove za napredovanje ni na jednom normalnom fakultetu, ali eto. A i za sve ovo ste, na neki nacin, vi sa ETF-a najvise krivi: da niste svojevremeno oterali profesora Branka Lazarevica, ne bi u konacnici bilo ni matematike na FON-u, pa ni ove papazjanije.

    • Недељко Стефановић

      Мислио сам да нећу више написати ниједну поруку, јер су остали само неозбиљни и паушални коментари противника. На такве коментаре ни раније нисам одговарао. Међутим, одговорићу на озбиљно постављено питање упућено мени. @Profesor ETF-a 1. Рад било на факултету, било на институту, подразумева и учешће на конференцијама. Како то мислите да неко испуни норму, ако не иде на конференције? Током зимских семестра је учествовала на страним конференцијама. Како то мислите да није на послу, ако је на страној конференцији, а посао јој је на Математичком институту? Својих 70% норме на ФОН-у је испуњавала током летњег семестра. На који је то начин разлог за анимозитет катедре према њој? Молим Вас да то појасните јер ову примедбу заиста не разумем. 2. Ја заиста не знам који критеријуми важе на Вашем факултету, али она свакако није конкурисала код Вас, већ на ФОН-у, где је више него испуњавала све критеријуме по којима су остали бирани. 3. На Математичком факултету су сви чланови већа гласали за мишљење о њеном избору. Добила је 23 гласа за, при чему је било 13 присутних редовних професора.

    • градимир цветковски

      Враћам се алхемији, њен познавалац уме да гађа у сриду боље од наулчника, а тек од математичара који би промашили цело игралиште. Да је кошаркаш (ако јесте, нека ми опрости), погађао би саме тројке као Никола Јокић. На Београдском универзитету, нажалост, то никога не занима (прочитајте ректоркину изјаву у Политици), чак су се челници немушто огласили када је БУ лане пао на Шангајској листи, што је била најтужнија вест те године, можда и протекле деценије. Зар се претходни ректор није досетио тек на крају свог другог мандата да врати одлуку о докторату Синише Малог ФОН-у да се изјасни. Хоће ли професорка покренути тужбу за клевету против Иване, лако је сазнати ко се иза тог имена крије? Напослетку сам остао збуњен помињањем Памбуковице, где је то место и какве везе има са Математичким факултетом? Ако неће Скакач, који се примирио, молим Алхемичара да нас просветли. Градимир Цветковиски

    • Недељко Стефановић

      @Градимир Цветковски 2012-те године је клевета избачена из кривичног законика Републике Србије. Иначе је стајала у делу "Кривична дела против части и угледа". Ево линка: https://www.paragraf.rs/propisi/krivicni_zakonik.html То делом објашњава стање на овој теми и увези ове теме. Тужба за клевету у Србији није правно могућа.

    • Informatičar

      Da, Gradimire, moglo bi se saznati ko je Ivana, ali problem je što bi se tada saznalo i da do tvojih Skakaca i Alhemicara, pa onda Nedeljka, CanOW-a, cinjenica i Male Vide, da do svih šestoro tragovi vode do jedne IP adrese. A i sumnjam da bi se Vesna na kraju usudila da tuži Ivanu za klevetu jer ceo MATF, čak i mi informatičari, može posvedočiti ono što je Ivana napisala. Vesna zaista zaslužuje svoju profesuru, ali na "Katedri za manipulaciju uglednim matematičarima koji su u mlađim danima bili uskraćeni za žensku pažnju".

      • @Informatičar

        Ne znam, kolega, ja sam cuo da ima slabu ocenu iz zavrsnog predmeta na doktorskim studijama: "Kako ga otkaciti, a da ostanete prijatelji", koji je polagala pred komisijom na celu sa akademikom Mateljevicem.

    • Alhemicar

      Kad se procitaju neki od komentara citalac se pita o cemu to sve pisu "komentatori".Sve licne mrznje ili simpatije moraju da se ostave po strani, a razgovor mora da se vodi na osnovu dokaza i argumenata. Ko koga i zasto mrzi ili voli tesko je dokazivati. Ali ono sto je nesporno jeste da je dekan Matematickog fakulteta prekrsio (verovatno svesno) propise Univerziteta u Beogradu i da on snosi najvecu odgovornost za sve ovo zamesateljstvo. Zakonodavac kaze da odgovorno lice (u ovom slucaju dekan) zna ili je morao da zna propise koji regulisu izbor u nastavna zvanja. A evo kako je dekan matematickog fakulteta prekrsio Statut svog Fakulteta, te akte Univerziteta u Beogradu, U clanu 93. (Поступак утврђивања предлога за избор у звање и заснивање радног односа наставника и сарадника) Statuta Mat. fak., tacka 10 proisano je "10. Начин и поступак предлагања за избор у звање наставника и начин и поступак избора у звање сарадника ближе се уређује посебним општим актом у складу са општим актом Универзитета који регулише начин и поступак избора у звање наставника и сарадника." A opsti akt Univerziteta je “ПРАВИЛНИК О НАЧИНУ И ПОСТУПКУ СТИЦАЊА ЗВАЊА И ЗАСНИВАЊА РАДНОГ ОДНОСА НАСТАВНИКА УНИВЕРЗИТЕТА У БЕОГРАДУ”. U tom Pravilniku, clan 18. propisuje se nacin glasanja za izbor u zvanje: “Члан 18. Изборно веће факултета доноси одлуке из члана 17. овог правилника, већином гласова од укупног броја наставника који су у истом или вишем звању од звања у које се наставник бира, при чему је потребно присуство две трећине чланова изборног већа који имају право да гласају.” Prema tome dekan Mat. fak. je prekrsio i svoj Statut i akt Univerziteta. Nedeljko Stefanovic navodi da za usvajanje referata o izboru u zvanje redovnog profesora kandidata Vesne Todorcevic glasalo 11 od 13 prisutnih redovnih profeora Mat. fak. Matematicki fakultet ima ukupno 17 redovnih profesora (podaci sa sajta Matematickog fakulteta). To znaci da je za usvajanje referata glasalo 85% prisutnih redovnih profesora, odnosno 65% od ukupnog broja redovnih profesora. I dekan je to morao da navede u odluci Nastavno-naucnog veca Mat. fak. jer je njegova obaveza da se drzi propisa. Verovatno ce neka prosvetna inspekcija da utvrdi ovu samovolju dekana i svesno krsenje vazecih propisa, te da predlozi njegovo smenjivanje zbog nezakonitosti u radu. Ne moze dekan da, od slucaja do slucaja, izmiislja nacin i postupak izbora u nastavnicka zvanja, vec uvek mora da se drzi propisa koji to regulisu. Eto, najzad da se vidi da je glavni i jedini krivac za celo ovo zamesateljstvo dekan Mat. fak. I takvo njegovo nezakonito ponasanje mora da bude sankcionisano njegovim smenjivanjem zbog (svesnog) krsenja propisa. Jasno je da je ovde rec o samovolji dekana, pa zato i nema nikakvog obrazlozenja takve nezakonite odluke. Nastavno-naucno vece moze da izglasa i da ne vazi Pitagorina teorema. Ali, mora da takvu svoju odluku obrazlozi. Kao sto mora da obrazlozi i svoju odluku da ne podrzi napisani i na FON-u usvojeni referat. Da su podrzali napisani i usvojeni referat ne bi morali da takvu svoju odluku obrazlazu jer to znaci da prihvataju sve dokaze i tvrdnje iz referata. Ali, ako su glasali protiv napisanog i usvojenog referata, oni su morali da takvu svoju odluku obrazloze pobijanjem svih dokaza i tvrdnji iz referata. Pisanije nekog "matematicara" o tome da na Mat. fak. ima jos mladih ljudi koji nisu napredovali i tapkaju u istom zvanju, te savet da saceka jos koju godinu u istom zvanju je van svake pameti. Pa valjda taj "matematicar" treba da zna da se u nastavnicko zvanje na bira na osnovu godina zivota ili gosina staza u nekom zvanju, vec na osnovu ostvarenih rezultata u nauci i nastavi. I takva pisanija nemaju nikakve veze s temom kojom se bavi tekst u Biz-life-u.

    • Dragoslav

      Moze li neki dokaz o lap dance-ovima u krilu M. M. i o tim glasinama koje su kolale u to vreme? Sigurno bi neki sadasnji redovni profesor sa imenom i prezimenom to mogao da potvrdi? Ili ce to potvrditi neki sadasnji asistent koji je u to vreme bio srednjoskolac? Moze li Vlado neki dokaz kako se Vesna agresivno nametala raznim profesorima? Sigurno bi neki sadasnji redovni profesor to mogao da potvrdi? Da li bi Miroslav Pavlovic mogao da potvrdi da se Vesna sa njim privatno druzila (kakav uzas). A da, ne bi. Zna li se zasto, sta mu se desilo? Moze li Ivana neki dokaz kako je Vesna svoje rezultate dobila preko kolega kojima se nabacivala? Posto je to "opste poznato" sigurno bi neki sadasnji redovni profesor to mogao da potvrdi? Kao i ovo "opste misljenje" o doktoratu. Ili je komentar "informaticari mogu da posvedoce" dovoljan dokaz? Naravno informaticari bez imena i prezimena. Moze li @Ja da da neki dokaz da Vesna ne ispunjava uslove za napredovanje ni na jednom fakultetu? Ja nigde ne vidim dokaz. Ili je komentar "svako normalan vidi" dokaz? Pre ce biti da je градимир цветковски za jedno ipak u pravu - matematicari umeju da spletkare! Naravno matematicari bez imena i prezimena.

      • Dragoslav

        Nigde vise matematicara i nigde manje dokaza za svoja tvrdjenja. Vec zamisljam hiperprodukciju radova sledeceg tipa: TVRDJENJE: bilo sta DOKAZ: prica se na Matematickom/svi znaju/opste je poznato

    • градимир цветковски

      Само вас читамо, наставите. На видело износите општепознати јавашлук на Универзитету у Београду који се, најчешће, гура под тепих. Ма оптужена професорка ће напокон испасти хероина, јер је покренула лавину оговарања и потказивања, уобичајену у домаћој академској заједници, која је умислила да има некакву (или икакву) правну аутономију у односу на Устав и законе. То је заразно легло свих предрасуда, подвала, прекршаја, чак и кривичних дела, на које се овдашње слепо судство не обазире. Распитајте се мало колико је даровитих људи пропатило само зато што су се (у)делиоци правде олакотно позвали на универзитетску (факултетску, а сада и катедарску атуномију)! И шта су урадили? Утекли су главом без обира из Србије. Када ће неко прегледати колико су српски истраживачи (у земљи) цитирани? Зашто то није напоменула Ивана, којој се извињавам што је законски заштићена да клевета поименце - ваљда је у неким збивањима које жигоше присустсвала, можда и у њима учествовала - а видимо да је веома упућена у закулсни живот Математичког факултета и математичара. Чекам нови опис Алхемичар, он је упознат шта се све скрива у Аугијевим шталама БУ. Градимир Светкосвки. п.с. Молим вас да не прекидате свађу, баш сам се уживео :)

    • Slobodan Lj. Damjanović

      Bože , koliko sam srećan što sam , davno, moguću univerzitetsku karijeru na Beogradskom Univerzitetu odbacio i kao slobodan strelac bavio se matematikom onako i onoliko koliko sam hteo. Istina, penzija od 30.000 din. nije plata od 7000 evra ali ovu slobodu ne bih menjao ni za koje pare. Hvala svim učesnicima ove rasprave. Niste mi baš otvorili oči ali ste mi pomogli da shvatim koliko sam, možda i slučajno, napravio dobar izbor. Vesni, naravno, želim da dođe do zasluženog zvanja ali i to da promeni sredinu. I još jedan komentar; neko je pomenuo opskurne (ako ne grešim) kineske matematičare. Izgleda na na našem Matematičkom. faultetu. ne vlada samo osrednjost već i prilična neobaveštenost.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE