Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Slavica Pavlović

    Slavica Pavlović: „Posedujemo kreativnost i inovativnost za novo doba“

    „Rekla bih da se u prioritete ubraja očuvanje likvidnosti, čime se omogućava puna podrška privredi i stanovništvu u neizvesnim vremenima”, za novogodišnji specijal BIZLifea govori Slavica Pavlović, predsednik Izvršnog odbora Eurobank Direktne.

    Stručnost i posvećenost kvalitetu ostaju u osnovi poslovanja Eurobank Direktne kao zlatni standard kog se svakodnevno pridržavaju. To je polazna tačka našeg razgovora sa Slavicom Pavlović, predsednikom Izvršnog odbora Eurobank Direktne.

    • Šta ste tokom ove, ekonomski turbulentne godine naučili o sebi i svom biznisu?

    Godina za nama potvrdila je da je sposobnost brzog prilagođavanja neophodna ukoliko jedna organizacija želi ne samo da napreduje nego i da opstane na tržištu.

    Ne treba dozvoliti da budemo zatečeni brzinom promena, već ih treba prihvatiti kao sastavni deo naše svakodnevice.

    Ako se osvrnemo na razvoj tehnologije u prethodnih nekoliko godina i promena u navikama i očekivanjima, do kojih je takav ubrzani razvoj doveo – kako pojedinaca koji su korisnici proizvoda i usluga tako i kompanija koje ih pružaju, njihove organizacije i transformacije modela poslovanja – onda postaje sasvim jasno da svi mi, uključujući i bankarski sektor, moramo ići u korak s vremenom ukoliko želimo da ostanemo prisutni i relevantni na tržištu.

    Eurobank Direktna i naši zaposleni pokazali su da umeju i mogu da idu u korak s vremenima, da posedujemo kreativnost i inovativnost za novo doba, ali i da stručnost i posvećenost kvalitetu ostaju u osnovi našeg poslovanja kao zlatni standard koga se svakodnevno pridržavamo.

    Slavica Pavlović, predsednik Izvršnog odbora Eurobank Direktne

    Slavica Pavlović, predsednik Izvršnog odbora Eurobank Direktne

    • Kako ste odgovorili na izazove poskupljenja i nedostatka radne snage?

    Nedostatak radne snage zaista jeste ozbiljan izazov s kojim se suočava celo tržište, bez obzira na delatnost. To, po svemu sudeći, nije samo kratkotrajan trend koji se relativno brzo ili lako može preokrenuti. Zato smatram da je pozitivan pravac delovanja prilagođavanje naših poslovnih modela novoj realnosti. Jedan od efikasnih načina jeste automatizacija i digitalizacija svih procesa, proizvoda i usluga, kako bi se smanjilo angažovanje, odnosno zavisnost od ljudskog kapitala. S druge strane, ljudski kapital jeste neophodan u mnogim procesima, uključujući i proces transformacije ka digitalnom društvu, te se nikako ne sme zanemariti važnost adekvatnog razvoja ljudskog kapitala.

    Mislim da bi jedno od rešenja moglo biti kreiranje fleksibilnih poslovnih modela koji prihvataju problem fluktuacije radne snage na određenim organizacionim nivoima i suočavaju se sa njim. Ako unapred kreirate model poslovanja u kome se očekuje da će mladi ljudi raditi nekoliko godina, da će svaka organizacija u lancu ulagati u ove mlade ljude i istovremeno koristiti njihov potencijal i kapacitet, a da će oni, potom, nastavljati dalje, verujem da se onda postiže višestruki efekat: održivost poslovanja, mogućnost da se privuče mlada radna snaga koja želi da stiče znanja i veštine, ali ne želi da se dugoročno veže za jednu oblast ili organizaciju, kao i dalja transformacija i optimizacija radnih procesa.

    • S ekonomskog aspekta, da li je broj ruskih državljana u Srbiji prednost ili rizik za naše tržište?

    Prisutnost ruskih i ukrajinskih državljana, kao i državljana drugih zemalja koje su geopolitička dešavanja izmestila iz privreda u kojima su boravili i radili, naravno da ima i prednosti i mane. Ne treba zaboraviti da oni predstavljaju ljudski kapital koji može na različite načine unaprediti tržište: neretko su to zaposleni ljudi koji donose svoje znanje i veštine i poslovne kontakte na naše tržište – dakle, stvaraju dodatnu vrednost pružanjem usluga koje se najčešće izvoze (na primer, dosta ih je angažovano u IT sektoru, koji je izuzetno fleksibilan i otvoren). Možemo očekivati da će i deo njih preneti svoje poslovanje u našu zemlju na trajnijoj osnovi, tako da to može imati pozitivan uticaj na tržište rada.

    S druge strane, neosporno je da njihovo prisustvo dovodi i do određenih demografskih pritisaka na sredine u koje se doseljavaju, u pogledu potreba za različitim uslugama – stanovanjem, transportom, zdravstvenom zaštitom. Tako, na primer, uočavamo njihov doprinos sveukupnoj potrošnji, koja, dalje, podstiče proizvodnju. Ipak, s druge strane, povećana potrošnja i tražnja stvaraju pritisak na cene, koje su u nekim oblastima višestruko povećane. Često se spominje negativan primer rasta cena iznajmljivanja nekretnina, do koga je došlo zbog naglog povećanja potražnje, čime su određene kategorije stanovništva dovedene u nezahvalan položaj, poput studenata i građana s nerešenim stambenim pitanjem. Zato za bilo kakvo kratkoročno ili dugoročno razmatranje prednosti i rizika treba sagledati celokupnu sliku, uključujući i geopolitička kretanja.

    • Na šta ste posebno obratili pažnju pri kreiranju budžeta za 2023. godinu?

    Neizvesnost u pogledu daljeg razvoja geopolitičke situacije i uticaja na ekonomiju onemogućava jasna predviđanja dugoročnih kretanja, i političkih i ekonomskih, što, opet, otežava pravljenje planova i budžeta. Potresi na međunarodnom tržištu, inflatorna očekivanja, kao i očekivana recesija, već su se odrazili i na tržište u Srbiji. Rekla bih da se u prioritete ubraja očuvanje likvidnosti, čime se omogućava puna podrška privredi i stanovništvu u neizvesnim vremenima.

    Takođe, uočavamo da neminovno zaoštravanje monetarne politike kroz povećanja referentne kamatne stope utiče na kreditnu aktivnost. Povećanje kamatnih stopa opterećuje većinu dužnika, a postavlja se i pitanje da li i u kojoj meri privreda ima prostora da se prilagodi poslovanju u uslovima visoke inflacije. Plate, uglavnom, ne prate rast cena, dok je rast inflacije prethodnih meseci negativno uticao na povećanja u državnom sektoru iz prethodne dve godine. Ako se tendencije nastave, kreditne politike banaka će, verovatno, biti nešto prudentnije u predstojećem periodu. A sve prethodno nas navodi na zaključak da se velika pažnja mora posvetiti i očuvanju kvaliteta aktive.

    Mislim da će važan izazov za 2023. godinu biti očuvanje poverenja u stabilnost bankarskog sektora, koji smo gradili dugi niz godina.

    • Kakvu novogodišnju čestitku možete poslati svojim saradnicima i našim čitaocima?

    Novogodišnji praznici uvek predstavljaju priliku da zastanemo i da se osvrnemo na prethodnu godinu, da se podsetimo lepih trenutaka, ali i da one manje lepe ostavimo iza sebe. Svim klijentima, saradnicima i zaposlenima Eurobank Direktne, kao i svim čitaocima, u novoj, 2023. godini poželela bih, pre svega, dobro zdravlje i mir, kao i da godinu pred nama obeleže lepi trenuci i profesionalni i lični uspesi. A Eurobank Direktna i u godini pred nama ostaje stabilan i pouzdan partner u svim vašim profesionalnim i ličnim poduhvatima.

    Izvor: BIZLife Magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE