Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Političko nasleđe jedan od razloga što su etničke distance sve veće u Srbiji

    Najčeće prepreke za interkulturalizam u Srbiji treba tražiti u teškom istorijskom nasleđu srpskog društva, ali i u nacionalizmu, zaključci su koji su proistekli iz istraživanja Centra za istraživanje etniciteta koje se bavilo etničkim razlikama u Srbiji.

    Kada je reč o nasleđu, istraživanje je pokazalo da su narodi koji žive na ovim prostorima proizašli iz dve paradigme, osmanske i austrougarske, kojima je zajednička osobina autoritarizam.

    „Ako se govori o dobrom i lošem nacionalizmu, oba kocepta su doprinela da se razvije sistem i politička kultura u kojoj je različitost nepropustiva, a ne dozvoljava se ni interakcija etničkih zajednica. “

    Goran Bašić direktor Centra za proučavanje etniciteta rekao je da je istraživanje potvrdilo početnu pretpostavku da u Srbiji ne postoji politika multikulturalnosti, odnosno da  mere koje se sprovode ne odgovaraju multietničkoj prirodi zemlje.

    „Srbija se svela na zbir etničkih zajednica koje imaju sve manje i manje prilika za međusobnu komunikaciju“.

    Bašić dodaje da je politika prema nacionalnim manjinama formulisana u ekskluzivnom društvu političkih stranaka.

    „Usvojeni su brojni zakoni i to je dobar znak. Međutim, iz rasprave o položaju nacionalnih manjina u Srbiji isključeni su svi, akademski krugovi i nevladine organizacije, koji nisu ili deo stranke na vlasti ili ne dolaze iz saveta nacionalnih manjina“.

    Fahrudin Kladničanin, iz organizacije FORUM 10 iz Novog Pazara u okviru istraživanja analizirao je nastavu na bosanskom jeziku u Sandžaku-  da li je model nastave interkulturalan ili je deo segregativne politike.

    „Tamo gde su Bošnjaci u većini, ni prosvetni radnici ni roditelji ne prepoznaju segregaciju u procesu obrazovanja na bosanskom jeziku. U opštinama u kojima su manjina, prisutan je strah, obrazovanje na bosanskom jeziku vidi se kao opasnost zbog segregativnog potencijala“.

    Tokom sporovođenja istraživanja uočeno je i da na etničke distance u Srbiji utiču i globalne političke promene , tačnije populizam, koji je definisan kao proces koji od blagog nacionalizma, patriotizma, pravi opasan nacionalizam.

    Milena Dragićević Šešić, sa Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu navela je da srpskom društvu interkulturalnost treba u praksi, jer je politika usmerena na to da ja Srbija zemlja srpskog naroda.

    „Pravi interkulturalni dijalog zavisi od nas, od većine. Da li ćemo mi kao većina hteti da uđemo u dijalog zavisi od nas i na takav nas dijalog ništa ne može naterati“.

    Istraživanje je pokazalo i da institucionalne prepreke postoje u nekim formulacijama u zakonima, odnosno potvrđuje tezu da je politički sistem većinski, odnosno nije prilagođen multietničkoj zemlji.

    Aleksandra Šanjević iz Fonda za otvoreno društvo navodi da zakonodavstvo ispunjava dosta visoke standarde, ali da je primena odredbi na znatno nižem nivou.

    Ovakav sistem je doveo do izolacije i samoizolacije manjinskih i etničkih zajednica. Sistem i zakoni ne doprinose prevazilaženju podela, već upućuju nacionalne zajednice da se brinu isključivo o svom statutus“.

    Projekat ”Šta su glavne prepreke interkulturalizma u Srbiji” sproveden je pod pokroviteljstvom Fondacije za otvoreno društvo u Beogradu.

    Izvor: Beta

    Foto: Medija centar

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE