Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    ODMORI su pri kraju, čuvajte se – „post holidej bluza”

    Sezona godišnjih odmora se bliži kraju, deca se sledeće nedelje vraćaju u školske klupe, a svi oni koji su imali prilike da otputuju ponovo moraju da zasuku rukave i okrenu se radnim obavezama.

    Iako mnogi ljudi na godišnjem odmoru „napune baterije” i potpuno osveženi mogu da se vrate na posao, ima i onih kojima i sama pomisao na radno okruženje izazove depresiju.

    Statistika pokazuje da se efekti odmaranja smanjuju posle tri dana povratka u radnu sredinu i rutinu, a nakon tri nedelje potpuno nestaju – kao da čovek nije ni bio na odmoru.

    Docent dr Ivana Stašević Karličić, v. d. direktora Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević”, napominje da sindrom umora po povratku sa odmora ili „post holidej bluz” predstavlja grupu simptoma koji se javljaju posle odsustva, po povratku u radno okruženje ili vraćanju porodičnim ili obavezama na fakultetu. Ovaj sindrom karakterišu na emocionalnom nivou apatija ili tuga, a na fizičkom nivou generalizovani umor, glavobolja, stomačni problemi, nesanica.

     

    Pogađa svaku treću osobu

    Prema podacima nekih istraživanja, oko 30 odsto populacije pati ili je patilo od ovih simptoma neposredno po povratku sa odmora.

    Do danas ne postoji zvaničan konsenzus među psihijatrima o postojanju ovog sindroma, pa on nije klasifikovan kao poseban entitet ni u jednoj klasifikaciji mentalnih bolesti, iako su svi saglasni da kod većine ljudi postoji osećaj određenog stresa i nelagodnosti pri povratku na posao sa odmora.

    Neki stručnjaci smatraju da bez obzira na to što ovaj sindrom nije opisan kao zaseban entitet ne znači da on ne postoji.

    Drugi, pak, tvrde da ono što se dešava većini ljudi jeste da pretrpe određeni stres jer ambijent plaže, planine ili vikendice zamene za budilnik, jutarnje saobraćajne gužve i gomile elektronskih poruka. Taj stres je, navode oni, deo procesa prilagođavanja radnom životu i ni na koji način se ne može smatrati patološkim, kaže Stašević Karličić.

    Kako da povratak na posao bude prijatniji?

    Sagovornica kaže da treba unapred isplanirati vreme pred kraj odmora. To znači da nekoliko dana pred povratak na posao treba odlaziti i ustajati iz kreveta prema rasporedu radnog dana, biti fizički aktivan, a dan pred povratak u radno okruženje trebalo bi posvetiti sebi, odmoru i aktivnostima u kojima se uživa.

    Po povratku na posao ne treba se odmah preopteretiti obavezama, već se postepeno vraćati radnim zadacima i upoznavati sa onim što je propušteno.

    Korisno bi bilo unapred isplanirati, uz raspored porodičnih obaveza, i neke popodnevne aktivnosti u kojima se uživa.

    Izvor: Politika

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE