Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Nemoguće da u Srbiji ima samo 4.000 bogataša?

    Čarobna formula za oporezivanje bogataša još se traži. Nova vlada najavila je novi zakon o ispitivanju porekla imovine pa ostaje da se vidi hoće li oni biti efikasniji.

    Srbija baš nema sreće s oporezivanjem građana koji su stekli enormnu imovinu. Prvo je neslavno prošlo oprezivanje ekstraprofita, koje se umesto da to bude ekstrapriliv novca u budžet, završilo ekstraskandalom kada je porodici Karić vraćen novac koji je platila za pomenuti namet.

    Sledeći korak bio je unakrsno ispitivanje porekla imovine. Posle prvih bombastičnih najava pre tri godine, rezultati su bili skromni, a dobrovoljno se prijavilo oko 4.000 bogatih, mada se očekivao trostruko veći broj. Očekivalo se da ti bogataši dokažu odakle im stečeno – zarada, poklon ili nasleđe – te, ukoliko u tome ne uspeju, na razliku između imovine za koju imaju podatke i dokaze o sticanju i one za koju nemaju, plate porez od 20 odsto.

    Čarobna formula za oporezivanje bogataša još se traži. Nova vlada najavila je novi zakon o ispitivanju porekla imovine pa ostaje da se vidi hoće li oni biti efikasniji. Bogate nije teško naći jer se kod nas bogatašima smatraju oni čiji prihod prelazi 350.000 evra, a takvih je baš mnogo, piše Dnevnik.

    Kada se krene u stavljanje pod lupu nečije imovine, pokaže se da za tačniju sliku nedostaje dosta toga: podaci u katastarskim službama su nesređeni, često zastareli, poreskih inspektora ima malo… Mnogi su spremni da kažu da nema ni političke volje, odnosno sve ostaje po starom jer to nekome odgovara.

    Poreska uprava nema dovoljno kadrova. Koliko znam, sada tamo radi 6.000 ljudi, a do pre nekoliko godina bilo ih je 8.000. Već taj podatak dovoljno govori, kaže poreski stručnjak Đerđ Pap.

    Mislim da bi najcelishodnije bilo istrajati na unakrsnom ispitivanju imovine. Jedino što tu ne treba žuriti – to je veliki i složen proces i treba raditi temeljno. U slučaju da se opet krene s novim pristupom, može se dogoditi da nam se ponovi sve što i s oporezivanjem ekstraprofita, smatra Pap.

    Šta sve ulazi u imovinu da bi se smatralo da je neko bogataš?

    Tvorci propisa o unakrsnom ispitivanju tu su ubrojali prihode od poljoprivrede i šumarstva, samostalnih delatnosti, zatim ono što se dobije od autorskih prava i prava intelektualne svojine te prihodi od kapitala i neporetnosti.

    U nepokretnu imovinu, osim kuća i stanova, spadaju i hale, vikendice, vile. Slede akcije, oprema za obavljanje privredne delatnosti. Tu su još i vozila: automobili, kamioni, plovila – jahte i luksuzni čamci te vazduhoplovi – avioni, helikopteri, luksuzne jedrilice. Već iz pomenutog najbrajanja vidi se da nije teško dostići bogatstvo od 350.000 evra. Na kraju krajeva, ne samo u gradovima i varošicama već i u većim selima ima bar pet novih kuća čija vrednost premašuje pomenutu sumu!

    U Poreskoj upravi Srbije je u toku konkurs i dolazi sto novih inspektora pa će se i kadrovski ojačati. Uz najavu novog zakona i temeljan rad, moglo bi biti rezultata bar do kraja mandata ove vlade.

    Izvor: Dnevnik

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE