Biljni terarijum, Igor Krstić

Mali svetovi u staklu: Igor stvara biljni svet koji ne traži ništa – osim da ga gledate

Šta se desi kada se ljubav prema prirodi, umetnosti i egzotičnim bićima zatvori u staklo? Nastane čudo, mali, samoodrživi svet koji diše, raste i podseća nas koliko je priroda moćna, čak i kada je nadohvat ruke, u stanu u centru grada.

Priča o biljnim terarijumima koje stvara ovaj mladi zaljubljenik u ekologiju i estetiku – Igor Krstić, nije nastala kao deo velikog plana, već, kako to često biva s najlepšim stvarima, sasvim slučajno. Bilo je to 2020. godine, u vreme karantina, kada je potpuno neplanirano naišao na video u kojem jedan čovek pravi velike staklene postavke za reptile i egzotične životinje. Bio je fasciniran. „S obzirom da sam ljubitelj istih, tako sam, posle dosta odgledanih videa, odlučio da se i sam oprobam u stvaranju živih ekosistema“, kaže Igor za BIZLife.

Od prve inspiracije do savršeno izbalansiranog terarijuma prošle su godine posvećenosti i učenja. Danas mu za izradu jednog modela treba svega pola sata, iako priznaje da je na početku za istu stvar znao da potroši čitav dan. Prava magija, međutim, nije u brzini, već u razumevanju sveta koji stvara. U pitanju nije samo dekoracija, već živa, funkcionalna sredina, pravi mali ekosistem zatvoren u staklu.

U izbor biljaka uložio je najviše vremena i truda. „Koja biljka može sa kojom, koje zahtevaju puno vlage, kakvo svetlo je potrebno, da li im prija direktna svetlost ili polusenka…“ Svaki detalj zavisi od cilja, oblika i veličine posude, i ništa nije prepušteno slučaju.

Kada umetnost susretne prirodu

Inspiraciju pronalazi svuda, u umetnosti, pejzažima koje prenosi u mikrosvet, ali najviše u prirodi. „Priroda je sama po sebi umetnost stvaranja“, kaže Igor, i to je ono što pokušava da uhvati, taj ritam života koji traje i pulsira, čak i kada ga zatvorite u teglu.

Biljni terarijum, Igor Krstić

Igor Krstić

 

Poseban izazov predstavljaju veliki terarijumi za egzotične životinje: guštere, zmije, žabe… Ti sistemi nisu samo ukras već dom za razna živa bića, od mikroorganizama do reptila. „Oni su kompletni ekosistemi, osmišljeni i izgrađeni tako da podrže život u svakom smislu.“

U svom radu jednako ceni funkcionalnost i estetiku, jer je, kako kaže, veliki perfekcionista. “Koliko je važna funkcionalnost, toliko je važan i vizuelni deo“, kaže on.

Priroda koja traje decenijama bez ijednog dodira

Njegovi terarijumi nisu samo lepi i živi, već su i dugovečni. Neki ovakvi sistemi mogu da traju decenijama bez ijedne ljudske intervencije. Najpoznatiji primer u svetu je terarijum Dejvida Latimera, napravljen 1960. godine, koji je i dalje zatvoren i potpuno funkcionalan.

Od samog početka odlučio je da koristi isključivo prirodne materijale. Mahovina, kamenje, drvo – sve je sakupljeno iz prirode. “Toga se striktno držim“, ističe on za naš portal.

Ono što posebno ističe jeste edukativna dimenzija terarijuma. „Samim posmatranjem terarijuma, čovek može mnogo da nauči kako zapravo svet funkcioniše oko njega.“ A pored toga, oni su idealni za one koji žive u urbanim sredinama, vole prirodu, ali nemaju vremena da joj se posvete. Svaki terarijum je priroda u malom, koja živi s vama.

Kada bi Igor morao da izdvoji biljku koja nosi krunu njegovih malih kraljevstava, to bi bila Fittonia. Ne zbog veličine, moći ili dominacije, već zbog nečeg mnogo dubljeg.

Foto: Freepik

„Fitonija nije ogromna ni dominantna biljka, ali privlači pažnju svojim kontrastnim žilicama i jedinstvenim šarama. Isto kao osoba koja ne mora da viče da bi bila primećena, dovoljno je da bude svoja“, zaključuje Igor.

Upravo kao i njegov rad, nepretenciozan, tih i iskren. Ali zato, nezaboravan.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

Izvor: BIZLife/Jovan Kragović

Foto: Freepik, Igor Krstić

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE