Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kuvari bi platu od 140.000 RSD, hranu raznose Uzbekistanci: Gde su nestali srpski radnici?

    Mnogi sektori pretrpeli su ozbiljne posledice usled nemogućnosti ili otežanog poslovanja tokom pandemije, a promene su se najviše osetile u turizmu, delovima trgovine, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, putničkom saobraćaju, ukazuju poznavaoci prilika na tržištu rada.

    Tu je najveći deficit kadrova koji je teško nadomestiti, a takve muke nisu zadesile samo Srbiju i region, već su postale i globalni trend.

    U Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) navode za BIZLife portal da su sa druge strane, pojedine delatnosti zabeležile i dinamičnije poslovanje i povećanu tražnju za radnicima, poput farmaceutske industrije, trgovine i proizvodnje hrane, proizvodnja zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava.

     

    Zašto nema konobara, kuvara, vozača ali i zanatlija?

    Na sajtu za zapošljavanje Poslovi Infostud kažu da se pokazalo da je najveći deficit kadrova u oblasti ugostiteljstva (kuvari i konobari).

    Naročito je primetno bilo u letnjem periodu dok su aktuelni sezonski poslovni na jadranskom primorju, jer se veliki broj kadrova iz ovih struka uputi na rad od nekoliko meseci zarad veće zarade kako u letovališta, tako i na kruzere.

    Pored ugostiteljstva, na našem tržištu deficitarni su i kadrovi iz zanatskih oblasti kao što su automehaničari, stolari, frizeri, električari, tv serviseri, i bravari, objašnjavaju u Infistudu.

    Takođe, za zanemarivanje nije i sve veći nedostatak iskusnih vozača C, D i E kategorije.

    I u IT fali stručnjaka

    Kada je reč o visoko kvalifikovanim zanimanjima, najdeficitarnija oblast je IT gde je potražnja iz godine u godinu sve veća, a tržište još uvek ne može da zadovolji tu potrebu.

    U medijima se navode brojke da trenutno u Srbiji nedostaje preko 15.000 iskusnih IT-ijevaca, a najveća potražnja i borba poslodavaca usmerena je ka medior i senior programerima.

    Najmanja potražnja je za juniorima, ali svakako i za njih ima posla.

    Šta su razlozi za nedostatak tih kadrova?

    Jedan od razloga svakako jeste odlazak u inostranstvo i veća plata koju u zemljama zapadne Evrope mogu da zarade.

    Primera radi, iskusni vozači mogu pet puta više da zarade u inostranstvu, nego što bi to ovde mogli.

    Slična situacija, kao sa ugostiteljima tokom letnjih meseci.

    Sa druge strane ne može se ni zaobići činjenica da se sve se manje ljudi školuje za ove zanate ni ne shvatajući da im ovi poslovi mogu doneti odlične zarade čak i za naše uslove, ukazuju u Infostudu.

    „Kod određenih zanimanja kao što su frizeri, automehaničari, bravari imamo i situaciju da veliki broj njih želi i da ima dobre uslove rada kod poslodavca gde se jasno u broju prijava na određeni oglas vidi razlika, pa tako oni poslodavci koji nude minimalnu zaradu za ove kadrove neretko prođu sa jednocifrenim brojem prijava ili nula, dok oni koji nude dobre uslove/zaradu znaju da imaju i više stotina prijava. To nije neobično jer od svih kadrova koji su već na tržištu rada imamo one koji će želeti da budu samostalni i rade za sebe, a ne za poslodavca i one koji će promeniti svoj trenutni posao samo u slučaju bolje ponude/uslova, a najmanje je onih koji su bez posla i aktivno traže zaposlenje“, navode u Infostudu.

    Kada je reč o nedostatku kadrova sa kojima kubure mnogi sektori jedan od primera izneo je nedavno za BIZLife portal Žika Ivanović, vlasnik štamparije „Zlatna knjiga“ iz Jagodine koja je nedavno proslavila 30. rođendan.

    Ova porodična firma delu sudbinu i ostalih zanatskih jer nema dovoljno kadrova, pretežno grafičkih tehničara.

    Problem je nastao kada je zatvorena Grafička škola u Ćupriji, a učenici su ranije u štampariju po završetku školovanja dolazili na praksu pa se nekom od njih posrećilo da ostane i radi tu.

    Sada je zbog činjenice da samo u Beogradu postoji škola za taj posao, teško naći kvalitetnog čoveka iz struke u okolini, ističe.

    Hoteli već prinuđeni da uvoze radnu snagu

    Hotelima i restoranima nedostaje oko 15.000 radnika i prinuđeni su kako kažu, da ih „uvoze“ iz Bangladeša.

    Georgi Genov, direktor Udruženja hotelijera i ugostitelja HORES rekao je nedavno za BIZLife portal da konobari nisu jedini kadar koji nedostaje i da pored njih fali i kuvara i sobarica po hotelima i restoranima te  da će morati da “uvoze” radnu snagu.

     

    Korona kao prekretnica, mnogi otišli u kurirske službe i dostave hrane

    Igor Jovanović iz omladinske zadruge Nefertiti koji godinama sarađuje sa hotelijerima i restoranima kaže da se prekretnica dogodila prošle godine sa pojavom korone i praktično prekidom rada ugostitelja i hotelijera koji su zaposlene morali da pošalju kući.

    „Ti ljudi su morali da se snađu, zatvaranje je trajalo i većina ih je uhlebljenje našla u kurirskim službama gde ima posla i može odlično da se zaradi i teško da će se vraćati na konobarski posao“, kaže Jovanović za BIZLife portal.

    Prema njegovim rečima, tržište dostave je u usponu i oni koji reše baš da zarade mogu mesečno da prihoduju i između 150.000 i 200.000 dinara.

    Nema konobara? Neće ih ni biti, otišli su u kurire i rade za 150.000 RSD

    Mnogi takvu situaciju na tržištu rada pokušavaju da „okrenu“ u svoju korist i deficit u kadrovima na tržištu iskoriste da izbore za sebe bolje uslove rada, odnosno veću platu.

    Tako je veliku pažnju javnosti nedavno skrenula objava na društvenim mrežama da je u jednoj beogradskoj kafani kuvar zatražio platu od 140.000 dinara.

    „Cenimo svačiji rad ali neurohirurg ima manju platu, a vi ne operišete pile. I mi želimo da prodajemo pivo po 600 rsd ali nam ne ide“, stajalo je u objavi na Fejsbuk stranici ove kafane nakon što je jedan od kanditata zatražio 140.000 dinara.

    Kuvar od BG kafane traži platu 140.000 RSD, vlasnik kaže: „Pa nije neurohirurg“

    A u Hrvatskoj: „Hiljadu kuna onome ko nađe konobara“

    I u susednim zemljama situacija nije bitnije drugačija.

    Uprkos pandemiji, zbog koje su puno ljudi vratilo u Hrvatsku, radnika nedostaje u turizmu, građevinarstvu, ali i nekim drugim sektorima.

    „Dajem hiljadu kuna onome ko mi pronađe konobara!“ – vapaj je to jednog očajnog pulskog ugostitelja koji, letos još na početku sezone i kada je u gradu bilo sve više turista, tražio školovane konobare koji će odraditi sezonu.

    Sva ta deficitarna zanimanja te potreba za njima ukazuju da ili nema interesa za zanatskim delatnostima ili su svi krenuli trbuhom za kruhom širom  EU, pa su i u Hrvatskoj prinuđeni da uvoze radnu snagu, prenose tamošnji mediji.

    Izvor: BIZLife/Jelena Andrić

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE