
Kako pripremiti decu na stres maturskog ispita?
Priprema učenika osnovnih i srednjih škola za maturski ispit može biti stresna i za roditelje i za decu. Da bi se smanjili anksioznost i stres maturskog ispita i poboljšale šanse za uspeh, važno je primeniti praktične korake pripreme, podizanja psihološke stabilnosti i antistres tehnike. Stručnjaci naglašavaju da pravilna priprema i podrška mogu značajno uticati na ishod, piše portal Održime.
Praktični koraci pripreme
- Planiranje i organizacija vremena: Prvi korak u pripremi za maturski ispit je izrada detaljnog plana učenja. Planiranje pomaže deci da ravnomerno rasporede svoje obaveze i izbegnu nagomilavanje gradiva u poslednjem trenutku. Dr. John Medina, stručnjak za razvoj mozga, ističe da razbijanje učenja na manje segmente povećava efikasnost i smanjuje stres. “Deca koja prave plan učenja i drže ga se, pokazuju bolje rezultate i manje stresa,” kaže Medina.
- Razumevanje gradiva: Deca treba da razumeju gradivo, a ne samo da ga memorišu. Aktivno učenje, poput rešavanja problema, diskusija i praktične primene, pomaže deci da bolje shvate i zapamte informacije. “Aktivno učenje omogućava dublje razumevanje i lakše pamćenje gradiva,” kaže dr. Carol Dweck, psiholog sa Univerziteta Stanford.
- Redovne pauze: Pauze su ključne za održavanje koncentracije. Prema istraživanjima, pauze od 5-10 minuta na svakih 50 minuta učenja mogu značajno poboljšati produktivnost. “Redovne pauze pomažu mozgu da se osveži i bolje funkcioniše,” objašnjava Timothy Pashler, profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornija
Unsplash
Podizanje psihološke stabilnosti
- Podrška roditelja i nastavnika: Pozitivna podrška od strane roditelja i nastavnika može značajno uticati na psihološku stabilnost deteta. “Deca koja osećaju podršku i ohrabrenje imaju manje šanse da osećaju stres,” kaže dr. Carol Dweck. Roditelji treba da budu dostupni za razgovor, da slušaju probleme i nude rešenja.
- Postavljanje realnih ciljeva: Važno je postaviti realne i dostižne ciljeve kako bi se izbeglo razočaranje i stres. Deca treba da znaju da je u redu postaviti manje ciljeve i postepeno ih povećavati.
- Pozitivno razmišljanje: Učenje pozitivnog razmišljanja može pomoći deci da se nose sa stresom. Tehnike kao što su vođenje dnevnika zahvalnosti i afirmacije mogu poboljšati samopouzdanje i smanjiti anksioznost. “Pozitivno razmišljanje može promeniti način na koji deca doživljavaju izazove,” kaže dr. Dweck.
Koje još antistres tehnike postoje pročitajte na našem portalu odrzime.rs.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: BIZLife
Foto: Unsplash
Pingback: Milenijalci i generacija Z su više pod stresom nego ranije generacije u istim godinama