Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Barselona, Španija, rad (Pixabay)

    Kako je Barselona uz pomoć „skloništa“ našla SPAS OD VRUĆINA?

    Još jedno toplo leto je iza nas, a ove godine Evropa je bila na udaru velike vrućine i suša, koje su u mnogim zemljama dovele do smanjenja vode, ogromnih šteta i nažalost povećanog broja smrtnih slučajeva izazvanih toplotnim udarom.

    Stručnjaci već godinama upozoravaju na klimatske promene koje utiču na sve delove sveta. Klimatske promene utiču na zdravlje i kvalitet života, posebno za najugroženije grupe ljudi. Važan faktor zagrevanja je priroda, odnosno njen nedostatak.  Tako su temperature u gradovima u proseku za 5,6 stepeni više nego u perifernim područjima sa obilnom vegetacijom.

    Barselona, Španija, Evropa (Pixabay)

    Barselona, Španija, Evropa (Pixabay)

    Gradovi će ubuduće brojati dodatnih 30 dana iznad 30 stepeni godišnje, a predviđa se da će ekstremna temperatura porasti za 3,5 stepeni, do prosečnih 42,8 stepeni. To je ozbiljna pretnja po zdravlje ljudi koji žive u gradovima i nisu okruženi zelenilom. Asfalt koji apsorbuje toplotu i toplota proizvedena korišćenjem energije stvaraju efekat „toplotnog ostrva“.

    Toplotna ostrva

    Urbano toplotno ostrvo se smatra gradskim područjem koje je znatno toplije od okoline grada. To posebno dolazi do izražaja na noćnim temperaturama, kada se u gradovima živa retko spušta ispod 25 stepeni, dok se u okolnim delovima grada spava na prijatnim temperaturama.

    Toplotna ostrva nastaju kada se vegetacija zameni asfaltom i betonom za puteve i zgrade. Umesto da se reflektuju, ove površine apsorbuju sunčevu toplotu, što uzrokuje porast temperature površine. Visoke zgrade i uske ulice dodatno zagrevaju vazduh zarobljen između njih, a toplota iz vozila, fabrika i klima uređaja koji su u većini dana dodatno pogoršavaju efekat toplotnog ostrva.

    Barselona, Španija, Evropa (Pixabay)

    Barselona, Španija, Evropa (Pixabay)

    Ljudi koji žive u gradovima moraće da se nose sa višim temperaturama i ozbiljnijim toplotnim talasima kako se klima zagreva. Predviđa se da će do 2050. godine procenat urbanih stanovnika širom sveta dostići 70 odsto, pa će problem urbanih toplotnih ostrva nastaviti da raste.

    Potreba da se preduzmu koraci da se pomogne ljudima da se izbore sa vrućinom veća je nego ikad, a gradovi širom sveta sprovode mere za smanjenje ili ublažavanje efekata porasta temperatura.

    Najsjajniji primer dobre prakse, implementacije praktičnih rešenja i edukacije građana svakako je Barselona. U Barseloni su rešili da se pozabave ovim problemom stvaranjem mreže klimatskih skloništa kako bi stanovnici tog grada u svakom trenutku mogli da potraže spas od vrućine. Javni prostori širom grada su prilagođeni da služe kao skloništa, dok su lokalne škole jedan od primarnih resursa koji se koriste u programu stvaranja klimatskih skloništa koji finansira Evropska unija.

    Deset minuta hoda

    Barselona je suočena sa izazovom borbe sa visokim temperaturama, čega su njeni stanovnici dobro svesni. Budući da se radi o kompaktnom gradu od 1,6 miliona stanovnika sa toplom i vlažnom klimom, Barselona je posebno izložena efektu toplotnog ostrva, dok istovremeno ima nizak stepen prilagođenosti infrastrukture, opreme i javnih prostora ovim uslovima. Iz tog razloga su odlučili da sprovedu projekat čiji je cilj da Barselonu pripreme za sve više letnje temperature koje ozbiljno utiču na grad i ljude koji ovde žive.

    Tako je stvorena mreža skloništa koja se nalaze u svim gradskim četvrtima, što garantuje da skoro 90 odsto stanovnika Barselone ima sklonište na raspolaganju na 10 minuta hoda od kuće. Tokom realizacije projekta, broj lokacija na kojima možete pronaći spas od vrućina porastao je na 200, a brojni muzeji, biblioteke, parkovi i škole su tokom letnjih meseci preuređeni u rashladne stanice. Svi prostori su aktivirani i dostupni u najtoplije vreme, od 15. juna do 15. septembra.

    Termometar, visoke temperature, Evropa (Pixabay)

    Termometar, visoke temperature, Evropa (Pixabay)

    Ova funkcija javnih prostora obezbeđuje stanovništvu sigurnost kretanja po gradu bez promene njihove prvobitne namene i funkcije. U zatvorenim prostorima održava se prijatna temperatura od 26 stepeni, dok se na otvorenom povećava urbano zelenilo i broj česmi i česmi sa slatkom vodom.

    Odgovor Barselone na pregrevanje uključuje i inovativni pilot projekat adaptacije škola, sa ciljem da se razvije mreža od jedanaest klimatskih skloništa smeštenih unutar školskih zidova. Kroz program „Urban Innovation Action” Evropske komisije realizuje se projekat „Prilagođavanje škola klimatskim promenama kroz zeleno, plavo i sivo”.

    Škole kao klimatska skloništa

    Ovim projektom jedanaest škola je transformisano u klimatska skloništa kroz paket plavih (izgradnja vodotoka), zelenih (razvoj vegetacije) i sivih mera (radovi na zgradama na poboljšanju izolacije). Tako su školska dvorišta i zgrade dobile fontane, bašte, zelene zidove, zaštitu od sunca i nove krovove i podržale prilagođavanje grada klimatskim promenama.

    Ozelenjeno je oko 1.000 kvadratnih metara školskih igrališta i zamenjena betonska podloga, a stvoreno je 2.213 kvadratnih metara novog prostora u senci pergola i tenda. Pored toga, postavljeno je 26 novih punktova za vodu.

    Park, klupa, Barselona, Evropa (Pixels)

    Park, klupa, Barselona, Evropa (Pixels)

    Na ovaj način obezbeđena je mogućnost kontinuiranog korišćenja klimatskih skloništa u vanškolskom periodu i tokom cele godine. Ovo je posebno korisno u naseljima u kojima žive stanovnici sa niskim primanjima, stari i beskućnici koji nemaju pristup klima-uređajima (prema podacima, samo jedno od tri domaćinstva ima klimu).

    Krajnji cilj do 2030. godine je da sklonište bude dostupno svima na samo pet minuta hoda. Edukacija stanovništva o klimatskim promenama, podizanje svesti i uključivanje zajednice u borbu protiv klimatskih promena takođe je važan aspekt ovog projekta.

    Praktična rešenja

    Mnogi gradovi pokušavaju da reše problem ekstremne vrućine širenjem zelene infrastrukture i poboljšanjem pristupa parkovima i urbanim baštama. Sve više gradova pokušava da pronađe funkcionalna rešenja i svojim građanima obezbedi sigurnu zaštitu od posledica klimatskih promena.

    Grad Dalas u Teksasu koristi zdravstvene podatke i podatke o životnoj sredini kako bi otkrio gde bi sadnja drveća donela najveću korist.

    Urbanisti industrijskog grada Štutgarta, koji se nalazi u dolini gde se toplota i smog mogu brzo akumulirati, pronašli su rešenje za kretanje vazduha kroz grad korišćenjem zelenih ventilacionih hodnika kako bi se omogućilo prirodnom vetru da struji kroz dolinu, dovede hladniji vazduh i smanjiti temperaturu i zagađenje. Sličnu meru najavio je i Peking.

    Njujrok, nuklearni napad

    Njujork (Pixabay)

    Njujork primenjuje još jednu dokazano efikasnu meru – farbanje krovova u belo. Kroz inicijativu „CoolRoofs“ u Njujorku, premaz koji reflektuje sunčevu svetlost postavlja se na krovove kako bi se smanjila temperatura okoline, piše Novi List.

    U Parizu se sa školama realizuje projekat sličan onom u Barseloni, pod nazivom „Pariska OAZA“.
    Klimatske promene su naša realnost, a svi gradovi koji ne planiraju da ublaže posledice već kasne. Barselona je dokaz da su ovakva rešenja, uz želju i volju da se sprovedu, delotvorna i jednostavna za implementaciju.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE