Kako da prepoznamo dobro vino u prodavnici?

Kupovina vina u prodavnici često se svodi na nagađanje – etikete deluju slično, cene variraju, a ambalaža ne otkriva mnogo. Ipak, postoji nekoliko jasnih znakova koji nam mogu pomoći da ne pogrešimo. Enolog Nikola Jelovac za BIZLife deli praktične i precizne savete o tome kako da vizuelno, ali i informativno procenimo kvalitet vina pre nego što ga sipamo u čašu.

„Često se vina znaju nalaziti u bocama koje su providne, od providnog stakla. Ako uzmemo belo vino i vidimo da je ono tamne boje, na braon, onda treba da ga izbegavamo, zato što znači da je oksidovalo u boci”, upozorava Jelovac.

Slična pravila važe i za roze vina, koja često mame kupce svojom privlačnom bojom:

„Kada uzmemo bocu rozea, ako boja vuče na braon boju lukovine, a ne na neku svežu rozikastu boju, isto znači da nije vino koje treba da uzimamo.”

Još jedan jednostavan trik jeste da bocu – promućkamo: „Ako se vino zamagli, ako izgubi bistrinu, ako se talog digne, znači da vino nije proteinski stabilno. I na osnovu toga mogu da se jave različiti problemi u samom vinu. Ne govorimo o tartaratima, već o zamućenju, o proteinskoj nestabilnosti. To može da utiče, osim vizuelno, i na ukuse vina.”

Nikola Jelovac enolog, Vino

Nikola Jelovac, enolog – Foto: Privatna arhiva

Među često zapostavljenim detaljima jeste i vrsta pakovanja. Iako mnogi zaziru od tetrapaka, Jelovac ima drugačiji pogled: „Tetrapak je jedan od najsavremenijih ambalaža za pakovanje. Može jako dobro da čuva od oksidacije i mikrobiološki da štiti proizvod.” Međutim, dodaje da se u ovu ambalažu češće pakuju vina niže cene i veće zapremine, namenjena ugostiteljskim objektima i kuhinjama.

Za razliku od tetrapaka, plastika je, kaže, loš izbor: „Plastika nije dobra ambalaža za pakovanje vina, zato što vino u plastici brže oksiduje. Kada kupujemo vino u plastici, treba da obratimo pažnju na to da li je naznačen datum pakovanja, te da odaberemo što približniji datumu kupovine.”

Kupovina direktno iz vinarije je, prema njegovim rečima, najpouzdaniji način da se vino u plastici kupi sveže: „Prometom u vinariji oni će pakovati svežije vino u plastiku i prodavati. Plastika nije materijal koji može da štiti i čuva vino duži period, zato je najsigurnije kada ga kupujemo direktno u vinarijama.”

Na pitanje koliko nam etiketa zaista može pomoći u izboru, Jelovac kaže da je korisna, ali ne presudna.

„Sa etikete obično ne možemo da procenimo da li će se nama to vino dopasti. Vino je dobro ako uživamo u njemu. Ne mora da znači da će vrhunski ocenjeno vino nama prijati”, objašnjava Jelovac i dodaje: „Na boci mora biti naznačen proizvođač, godina berbe, sorta grožđa, procenat alkohola, zapremina, datum punjenja… To sve može da nam pomogne pri izboru i kupovini.”

Kao dodatnu preporuku, Jelovac izdvaja oznake o geografskom poreklu:

„Ako na vinu domaćeg proizvođača vidimo nešto što liči na akciznu markicu, to je, zapravo, markica sa geografskim poreklom. Postoje dve vrste – crvena KPK, koja označava kontrolisano geografsko poreklo i kvalitet, kao i ljubičasta KGPK, koja označava kontrolisano i garantovano geografsko poreklo i kvalitet, tj. ukazuje na to da je reč o vrhunskom vinu. KPK vino mora imati najmanje 79 poena od 100, a KGPK najmanje 89 poena na zvaničnoj senzornoj analizi. Ta vina ne bi dobila markicu da nisu ispunila određene parametre kvaliteta.”

Vino

Foto: The Yuri Arcurs Collection / Freepik

Pojedini elementi na etiketi služe i kao zdravstveni indikatori, ističe naš sagovornik i navodi da se posebno obrati pažnja na prisustvo sulfita. Oni su naznačeni na etiketi i govore nam da je u konzerviranju vina korišćen vinobran, kako bi vino što duže trajalo. Na etiketi se ne navodi koncentracija sulfita, već nam samo kazuje da li je u dozvoljenim granicama. Tako znamo da li da izbegnemo vino ako smo alergični.

Na kraju, detalj koji često zaboravljamo jeste vrsta čepa.

„Najbolje je da vino bude zatvoreno čepom od plute, zato što vino tada može da živi i da se razvija u boci. Stakleni čep hermetički zatvara vino i namenjen je za vina koja treba da se popiju sveža. Krunski čep, odnosno pivski čep, koristi se za najjeftinija vina koja se brzo troše, dok navojni čep ima duži vek trajanja, ali nije za vina koja treba da odležavaju”, objašnjava Nikola Jelovac.

Saveti enologa Jelovca ukazuju na to da ne moramo biti stručnjaci da bismo doneli dobru odluku – dovoljan je oštar pogled, malo znanja o ambalaži i čitanje etikete sa razumevanjem. A najvažniji savet? – Vino je dobro ako uživamo u njemu. 

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

Izvor: BIZLife/Borislav Despotović

Foto: Rayone_graphic/Freepik

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE