Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Jelena Janić, dipl. psiholog

    Teror uspeha

    Piše: Jelena Janić, dipl. psiholog

    Kako da negujemo i ostvarujemo ambicije a da nas to ne košta mentalnog zdravlja.

    Biti mlad i uspešan danas nosi veliki izazov i mnogo prepreka koje bi na dnevnom nivou trebalo savladati. Kao mali i u krugu porodice, kada smo razmišljali o budućnosti i vremenu kada ćemo mi raditi i privređivati, uvek smo taj period gledali kroz ružičaste naočare – da je to posao koji volimo, da nije težak, da nam je lepo; ali kad dođe realno vreme, shvatimo da je to bila idealistička slika.

    Danas biti uspešan u tridesetim – vrlo je težak posao, koji traži stalno angažovanje i mnogo odricanja. Sa poslovnim angažovanjem se u istom periodu javlja i potreba za stvaranjem porodice, nalaženjem idealnog partnera i načina kako sve to uklopiti. Mnogi sa završetkom škole očekuju svoje radno angažovanje u skladu sa svojim željama, pa kako to u realnom životu ne ide baš tako, javljaju se razočaranja, prihvatanje posla koji i nije baš odgovarajući, što povlači razne stvari koje utiču na kvalitet života. U takvim situacijama mogu da se jave anksiozna stanja, razni strahovi – da li će se ikada naći željeni posao, kako pregurati mesec i platiti režije itd. – a celokupna takva situacija utiče i na naše mentalno zdravlje.

    Danas su mladi okrenuti tehnici i lakom rešavanju problema, najčešće očekujući pomoć sa strane – što od strane roditelja, što sa željom da neko drugi uradi to umesto njih. Zbog takvih očekivanja imamo utisak da smo nekompetentni, da nismo baš sposobni i da su drugi bolji od nas. Takva razmišljanja i takvi stavovi dodatno ugrožavaju naše ambicije, sputavaju naše sposobnosti i utiču na to da se ne borimo za svoje snove. Sa druge strane, imamo puno onih koji su ušli u svet odraslih, koji su uspešni na poslovnom planu, ali su podredili veći deo dana tim ambicijama, pa vremena za zadovoljstva i male stvari koje život znače – nemaju, što, takođe, može da proizvede nezadovoljstvo.

    Danas su mladi više usredsređeni na svoje potrebe, na njihovo zadovoljenje, ali se, sa druge strane, javlja strah od samoće, neprihvatanja, odbacivanja. Trebalo bi da roditelji neguju dečje sposobnosti, da im dozvoljavaju da sami rešavaju probleme i da budu tu ako su im potrebne pomoć i podrška

    Biti uspešan znači biti uspešan na svim životnim poljima, pametno organizovati vreme i svoje sposobnosti. Mnogo je bitno prvo sa sobom razgovarati, postaviti sebi jasne ciljeve i definisati prioritete i svoj način funkcionisanja. Obrazovanje je važno kako bi nam znanje koristilo i olakšalo nam da nađemo sutra rešenja problema. Kad imamo određeni problem, mnogo je bitno da ga sagledamo adekvatno, da vidimo koji deo problema možemo da rešimo sada i, onda, dan po dan, korak po korak, stignemo do rešenja bez ikakvih opterećenja. Mnogi ljudi, kad pristupaju rešavanju problema, naprave plan i onda očekuju da se taj plan ostvari; kad nam se taj plan ne ostvari, onda smo u problemu jer nemamo alternativu.

    Iz prakse i rada sa ljudima, savetujem da ne pravimo planove unapred, da pokušamo da sagledamo realnu situaciju i razmislimo o mogućim načinima rešavanja bilo čega što treba da se reši u životu – da li to bili problemi ili realne situacije, kad sagledamo stanje, pristupamo sa više mogućnosti. Na taj način pojačavamo logičko razmišljanje, naše sposobnosti se povećavaju, što utiče na pojačan osećaj sigurnosti, samostalnosti i jačanja unutrašnjih kompetenci, jer smo onda u stanju da probleme i situacije rešavamo sami. To onda kod nas proizvodi zadovoljstvo, sigurnost i ispunjenost, sa druge strane se smanjuje anksioznost i strah od neuspeha.

    Mladima, naročito u manjim sredinama, danas dodatno otežava i uticaj same sredine – zbog nametanja društvenih vrednosti, koje se prenose sa generacije na generaciju, i straha od toga šta će drugi reći.

    U želji da sami izgrade svoj život i svoje stavove, kod njih se rađaju mnogi unutrašnji sukobi i strahovi. Tu može da dođe do velikih sukoba i sa porodicom i sa samim sobom. Danas su mladi više usredsređeni na svoje potrebe, na njihovo zadovoljenje, ali se, sa druge strane, javlja strah od samoće, neprihvatanja, odbacivanja. Trebalo bi da roditelji neguju dečje sposobnosti, da im dozvoljavaju da sami rešavaju probleme i da budu tu ako su im potrebne pomoć i podrška.

    Zato je zadatak na nama, psiholozima, da mlade učimo kako se stvari rešavaju, kako da jačaju svoje logičko razmišljanje radi bolje percepcije situacije. Pomirenje generacijskog jaza i uspostavljanje ravnoteže i zadovoljstva umnogome nam olakšava svakodnevicu. Iz svega ovoga proističe da se mi osećamo zadovoljno, ispunjeno i sposobno da život živimo punim plućima

    Izvor: BIZLife Magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE