Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    INTERVJU: Borba za Bitef

    Ne pamti se kada je Bitef u poslednjih nekoliko godina privukao toliku pažnju šire javnosti kao ove godine. Razlog tome je spektakl koji se desio u Sava centru i 24-časovna predstava „Olimp“. Finale predstave u prenosu na javnom servisu, kako je kasnije saopšteno, gledalo je 220.000 ljudi, a o predstavi se pričalo danima posle izvođenja.

    Ovakvi događaji ponovo pokreću priče o finansiranju umetnosti. O tome razgovaramo sa Jelenom Knežević, izvršnom direktorkom Bitefa.

    U javnosti se već godinama govori kako u Srbiji nema para za kulturu. Da li ima para za Bitef?

    U odnosu na period pre 2008. godine značajno je smanjen budžet za kulturu, između ostalog i za Bitef. Ono što je dodatni problem, jeste to što informacije o visini budžeta stignu prekasno i što procedure i dalje nisu dovoljno transparentne i depolitizovane.

    Bitef dugom tradicijom, značajem koji ima u svetu, ali i uvek zapaženom marketing i PR kampanjom uspeva da zadrži i obezbedi nove partnere. To je velika i neprekidna borba u kojoj je pobeda i dalje na našoj strani.

    Kako biste uporedili finansiranje festivala sada i u vreme Jovana Ćirilova? Ima li nekih razlika?

    Jovan je tu razliku najbolje znao da opiše, pričao nam je kako su ranije pravili festival tako što bi realizovali željeni program i onda ispostavljali račun Gradu i Ministarstvu. Dobijali su onoliko para koliko im je trebalo. Ja naravno nisam svedok tog vremena, i iz ove perspektive to zvuči kao prava bajka.

    Ko su najveći donatori festivala?

    Pored Grada Beograda i Ministarstva kulture, veliku podršku dobijamo od ambasada, stranih kulturnih centara i međunarodnih fondova. Ove godine smo imali veliku podršku agencije I&F McCann grupe, ali i naših dugogodišnjih sponzora: Coca-Cola HBC, TeleGroup, MTS. Iako u manjem obimu neosporan je značaj i drugih prijatelja festivala, sa kojima organizujemo značajne događaje. Među njima su kompanije i preduzetnici koji nam omogućuju da tim i učesnici, gosti i same predstave budu ugošćeni na najlepši mogući način i zahvalni smo na tome što prepoznaju važnost Bitefa za našu zajednicu.

    Kakva je saradnja Bitefa sa državom, tj. resornim ministarstvom?

    Čini mi se da Grad Beograd, kao osnivač Bitefa zajedno sa resornim Ministarstvom kulture prepoznaju Bitef kao jedan od najznačajnijih i najdugovečnijih kulturnih manifestacija naše zemlje. Bitef je neraskidivi simbol Beograda i internacionalne promocije Srbije, ali i mesto progresivnih i kritičkih ideja koji preispituje vrednosti iste te države koja ga i finansira.

    Najveću pažnju na ovogodišnjem Bitefu imala je predstava „Olimp“. Koliko košta dovođenje jedne ovakve predstave u Beograd?

    Istinski kuriozitet ovogodišnjeg festivala je bila predstava „Olimp”, proslavljenog belgijskog reditelja Jana Fabra, koja je trajala 24 sata bez pauze. Ona je učinila da jedan umetnički događaj izađe iz sfere kulture i da postane glavna društvena tema, da izbije na naslove strane, da bude apsolutni trend na društvenim mrežama i da razvije širu društvenu polemiku.

    Pre Beograda je izvedena samo u nekoliko najvećih gradova u svetu, između ostalog i zbog finansijsko-produkcionih zahteva. Kompletni troškovi dovođenja belgijske trupe i realizacije ovog izvođenja u Beogradu su iznosili preko 15 miliona dinara.

    Za kompanije se sada govori da su takozvane „moderne mecene“. Koliko kod njih nailazite na razumevanje kada su vaše akcije u pitanju? Da li su kompanije svesne važnosti kulture?

    U Srbiji se i dalje u dovoljnoj meri ne prepoznaje značaj koji kultura ima u sveobuhvatnom društvenom razvoju. Teško je obezbediti sponzorstva i donacije iz privatnog sektora, jer i dalje ne postoji dovoljno razvijena svest o pozitivnim efektima ulaganja u kulturu, ali ni stimulativni zakonski okvir.

    Oni koji nalaze svoj interes u podržavanju Bitefa, to rade na pravi način i zadovoljstvo je sarađivati sa njima. Već dugi niz godina nalazimo nova, kreativna rešenja kojima uspevamo da vežemo kompanije za Bitef. Među takvim događajima je i Donatorska večera koju organizujemo 15. novembra sa sponzorom festivala I&F McCann Grupom u hotelu Square Nine  koji nam je obezbedio prostor i dao podršku. Na ovoj večeri ćemo predstaviti Klub prijatelja Bitefa, ali i organizovati aukciju novih pozorišnih tendencija i umetničkih dela naših značajnih umetnika. Želja nam je da okupimo one koji nas podržavaju, kao i da taj krug proširimo i tako zajedno utičemo na to da Beograd ostane simbol Beograda i nezaobilazna tačka u Evropi barem kada je u pitanju pozorište, umetnost i kultura.

    Poziv na donatorsku večeru

    Bitef 15. novembra, sa početkom u 20h, u hotelu Squire Nine, organizuje donatorsku večeru. Kako piše u pozivu Bitef svake jeseni obeležava ne samo domaću kulturnu scenu već je deo svetske baštine i jedan od najznačajnijih svetskih pozorišnih festivala. „Naš cilj je da održimo najviše umetničke standarde, spoj eksperimentalnih i tradicionalnih pozorišnih formi, kroz putovanje koje traje već pola veka,a koje su pokrenuli osnivači Bitefa, Mira Trailović i Jovan Ćirilov“, navodi se u pozivu.

    Prvi korak u tim naporima je osnivanje KLUBA PRIJATELJA BITEFA i održavanje donatorske večere, kao i aukcije NOVIH POZORIŠNIH TENDENCIJA. Prihod od aukcije će biti uložen u realizaciju Bitef programa kako bi Beograd i sledećeg septembra bio domaćin najznačajnijim svetskim pozorišnim umetnicima.

    Značaj Bitefa

    Umetnički direktor Bitefa Ivan Medenica, izjavio je u intervjuu za Ekspres da je u doba Hladnog rata, Bitef bio jedno od retkih mesta susreta i razmene između pozorišnih umetnika iz Istočnog i Zapadnog bloka. „Čuvena je legenda da su se upravo na Bitefu susreli Džudit Malina i Džulijen Bek iz čuvene američke avangardne trupe šezdesetih i sedamdesetih „Living theater” i poljski pozorišni guru Ježi Grotovski. I danas je Bitef najznačajniji izvor informacija o evropskom pozorištu za mnoge kolege iz regiona, ali i iz Rusije ili sa Balkana. Zaista nije neskromno reći da je Bitef jedna od prvih institucija naše kulture koja je počela da u praksi sprovodi pravu, aktivnu i delotvornu kulturnu diplomatiju, i pre nego što je ta naučna disciplina formulisana“, rekao je Medenica i dodao da je Bitef uvek bio političan i da se ta političnost sagledava na različitim nivoima i manifestuje u različitim oblicima. „Ipak, on je uvek bio, da tako kažem, levičarski festival, što se i podrazumeva kada je reč o manifestaciji posvećenoj avangardnom, savremenom stvaralaštvu“, rekao je Medenica za Ekspres.

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: Bitef

    Piše: Milovan Miličković

    What's your reaction?

    Komentari

    • milijana

      BITEF dobija nepristojne pare sve vreme. Šta sad kukumavče? Uvek su bili povlašćeni u odnosu na druge velike festivale, kao što je BEMUS, koji dobija četvrtinu para od budžeta BITEFa. Dosta više.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE