Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Gejts podržava ideju o zatamnjenju Sunca – PRAHOM KREDE

    Šef kompanije Majkrosoft Bil Gejts podržava ideju da se ispuštanjem praha krede u atmosferu Zemlje zatamne sunčevi zraci i tako spreči globalno zagrevanje, ali ta namera izuzetno zabrinjava naučni svet.

    Gejts finansira studiju istraživača sa Harvarda, koja nastoji da dokaže da bi svakodnevno ispuštanje miliona tona krede pretvorene u prah moglo da zatamni Sunce i da bude oružje protiv klimatskih promena.

    Tim sa Harvarda dobio je ideju za svoje istraživanje tokom prirodne katastrofe koja je pogodila Filipine 1991. godine, kada je eksplodirao vulkan Mont Pinatubo.

    U toj katastrofi stradalo je više od 700 ljudi i srušeno na stotine hiljada kuća, prenosi N1.

    U stratosferi je nakon eksplozije vulkana ostao hemijski oblak, što je dovelo do ispuštanja 20 miliona tona sumpornog dioksida.

    Sumporna kiselina je bila „u kiši“ više od godinu dana i odbijala sunčevu svetlost, što je dovelo do mogućnosti razvoja eksperimenta sa kontrolisanim poremećajem stratosfere.

    Plan koji finansira Gejts trebalo bi da simulira posledice eksplozije vulkana na celoj Zemlji.

    Plan tima sa Harvarda uključuje upotrebu 800 velikih aviona koji bi ispuštali tone krede 18 kilometara iznad površine Zemlje.

    Grupa naučnika tvrdi da bi zamračenje odbijalo sunčeve zrake i tako sprečilo globalno zagrevanje.

    Međutim, veliki deo njihovih kolega ozbiljno je zabrinut zbog Gejtsovog plana.

    „Ako iskoristite ovu tehnologiju i sprovedete je loše ili neovlašćeno, tada možete stvoriti različite vrste globalnih rizika koji mogu da predstavljaju jednake, ako ne i veće izazove globalnom društvu od klimatskih promena“, poručio je savetnik UN za klimatsku politiku Janoš Pastor.

    On poručuje da svetske vlade treba da se uključe u raspravu o ovom planu.

    Naučnici upozoravaju da je najveći rizik plana zatamnjenja Sunca – ometanje procesa fotosinteze, bez kojeg biljne i prehrambene kulture ne bi mogle da prežive, a sav ljudski i životinjski život bio bi ugrožen.

    Izvor: N1

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE