Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Honk Kong, grad, zgrade (Unsplash)

    Era MEGALOPOLISA: Kako se svetski gradovi spajaju?

    Dana 15. novembra 2022, devojčica po imenu Vinis Mabansag, rođena u Memorijalnoj bolnici Dr Hoze Fabela u Manili, na Filipinima, postala je – simbolično – osmomilijardita osoba na svetu.

    Od tih 8 milijardi ljudi, 60 odsto živi u gradu. Do kraja 21. veka, u gradovima će živeti 85 odsto od predviđenih 10 milijardi stanovnika Zemlje.

    Gradovi ne rastu samo po broju stanovnika. Što više ljudi ugoste, to im je potrebno više usluga (javni prevoz, energetska infrastruktura, vodosnabdevanje), više upravljanja im je potrebno i njihova ekonomija mora da bude otpornija. Tada bi moglo biti iznenađujuće saznati da ne postoji jedinstvena definicija šta je grad zapravo.

    U srednjem veku, gradovi od Londona do Seula bili su oivčeni zidovima. Čak i u 20. veku, ideja o granicama grada je još uvek bila na snazi. Danas, ako proces urbanizacije još uvek podseća na najveće predmilenijumske metropole (Tokio, Sao Paulo, Njujork ili Mumbaj), oni ipak predstavljaju sve manji udeo u svim svetskim gradovima.

    Mapa sveta (Unsplash)

    Nasuprot tome, u brže rastućim urbanim centrima, kao što je Lagos, geografski obim zvanične jurisdikcije gradonačelnika često prestaje mnogo pre nego što to učini stanovništvo kome služi. U međuvremenu, njegova ekonomija je često duboko isprepletena sa ekonomijom susednih gradova.

    Sve je teže odgovoriti na pitanje gde povući granicu između onoga što jeste i onoga što nije – da ne pominjemo gde se jedan grad završava, a počinje drugi. Kako se svet kreće ka potpunoj urbanizaciji, naselja se šire spajajući se jedno u drugo kako bi stvorili ono što urbani stručnjaci nazivaju „megalopolisi “.

    Kako su mašine doprinele širenju gradova

    Najveći od ovih mega-gradova već premašuje 60 miliona ljudi. U Kini, region provincije Guangdong oko ušća Biserne reke, sada poznat kao Područje Velikog zaliva, efektivno spaja 11 gradova, od Makaoa pa sve do Guangdžoua, Šenžena i Hong Konga.

    Sa ukupnom populacijom od preko 70 miliona stanovnika, broji dva miliona ljudi više od celokupne populacije Ujedinjenog Kraljevstva, stisnutog na otprilike petinu oblasti. U ekonomskom smislu, ona je isto tako velika: sa 1,64 biliona dolara (1,39 biliona funti) u 2018., BDP ove regije predstavlja 11,6 odsto ukupnog kineskog BDP-a.

    U međuvremenu, na zapadnoj afričkoj obali, područje od 600 kilometara između Abidžana, Obale Slonovače i Lagosa, u Nigeriji, ubrzano sustiže ovaj kineski megalopolis. Stručnjaci predviđaju da će do 2100. godine ova aglomeracija od devet gradova biti najgušće naseljena na svetu, sa do 500 miliona ljudi.

    Gradovi su zaista počeli da rastu tek sredinom 18. veka kada smo počeli da pravimo mašine koje bi nas pokretale mnogo brže – i dalje – od bilo koje tehnologije do sada izmišljene. Po prvi put, gradovi, a posebno London, probili su prag od oko milion ljudi koji je do sada dominirao urbanim svetom.

    Njujork, troškovi

    Njujork (Pixabay)

    Neki gradovi, uključujući Čikago i Njujork, rasli su u visinu jer su tehnologije čeličnog okvira i lifta omogućile onima koji su imali resurse da podignu nebodere. Sa pronalaskom automobila, mnogi gradovi, poput Los Anđelesa, porasli su u širinu, uprkos rasprostranjenom otporu ideji širenja gradova.

    Neki veliki gradovi u svetu u razvoju, uključujući Dar es Salam u Tanzaniji ili Najrobi u Keniji, izrasli su prema unutra. Ovde je zaživela ideja o kompaktnom gradu zasnovanom na javnom prevozu i većoj gustini stanovanja.

    Kako metaverzum redefiniše grad?

    Većina ljudi danas živi u srednjim ili čak malim gradovima. Još uvek u velikoj meri zavisimo od motora sa unutrašnjim sagorevanjem da bismo se kretali između različitih tačaka, najčešće između kuće i posla.

    Međutim, tokom poslednjih 50 godina, pojava računara i umreženih komunikacija značila je da ljudi sada mogu da žive na ogromnoj udaljenosti od svojih kolega. Ovo zamagljuje fizičke granice bilo kog grada.

    Brojanje stanovnika grada i mapiranje njegovih geografskih granica samo su neki od aspekata koje treba uzeti u obzir prilikom definisanja šta je grad. Digitalna sfera koja sada prekriva planetu omogućava građanima bilo kog grada da komuniciraju sa bilo kim i svakim, na bilo kom mestu, u bilo koje vreme.

    Gradovi će nastaviti da rastu i fizički se menjaju. Do kraja 21. veka, svako mesto će bez sumnje biti jedan oblik grada, ali sam pojam grada verovatno neće nestati. Umesto toga, njegovo značenje će se promeniti.

    Čikago (Unsplash)

    Već 1937. godine, u zborniku pod naslovom „The City Reader“, istoričar Luis Mamford je tvrdio da iako se gradovi mogu identifikovati kao fizički entiteti, oni su mesta društvene interakcije, komunikacije.

    Ovo snažno rezonuje sa idejom da u budućnosti više nećemo misliti o gradovima samo kao o različitim fizičkim čvorištima u ruralnom pejzažu, već kao o obrascima digitalnog kretanja, koji prožima planetu u mnogim razmerama od mega grada do lokalnog susedstva. Granice više neće imati isto značenje kao pre prve industrijske revolucije u Britaniji 1830. godine.

    Naučnici se slažu da kako gradovi postaju sve veći, oni stvaraju ekonomiju obima koja sve više dominira njihovim ekonomskim rastom i prosperitetom. Dokazi sugerišu da je urbani svet još složeniji.

    Gradovi liče na biološke sisteme više nego na mehaničke sisteme, sa transportnim mrežama koje sežu do zaleđa oko njih.

    Gradski svet u nastajanju je znatno drugačiji od svega što je bilo ranije. Pokušaj utvrđivanja fizičkih granica grada ostaje važan. Međutim, u pronalaženju kako da računamo na ovu novu složenost, to bi moglo biti previše površno.

    Izvor: The Conversation

    Foto: Unsplash/Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE