Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Ekonomisti: Potencijalno žarište za novu ekonomsku krizu Kina i Amerika

    Potencijalno žariše za novu svetsku ekonomsku krizu mogla bi biti Kina zbog prezaduženosti jer je u poslednjih deset godina njen dug učetvorostručen, ali je izvesnije da krizu izazove Amerika, procenili su saradnici ekonomskog biltena „Makroekonomske analize i trendovi“ (MAT).

    U tekstu „Da li je svet spreman za novu krizu“, čiji su autori Katarina Stančić i Miladin Kovačević, navodi se da je, prema procenama nekih svetskih ekonomista, kineski dug za poslednjih deset godina dostigao 317 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) jer su kompanije u toj zemlji vlasnici 450 milijardi dolara duga, koji 2009. godine nije postojao.

    „Budući da je ekonomski rast Kine u fazi usporavanja i da su skoro svi najvažniji makroekonomski indikatori u poslednjih nekoliko meseci bili ispod očekivaja, dovodi se u pitanje servisiranje tog duga“, ističe se u tekstu.

    Ipak, kako je ukazano, Kina za razliku od ostatka sveta raspolaže mehanizmima za prevažilaženje finansijskih turbulencija, budući da država drži sve u svojim rukama, pa će „na prve signale panike spasiti sve koje treba da spasi“.

    Spekuliše se, naveli su autori teksta, da je verovatnije da kriza izbije u Americi, gde je tržište takođe nestabilno i prezaduženo „kao rezulatat ogromne količine novca koji se poslednjih deset godina nudio sa svih strana“.

    Dodaje se da su „prezadužene pre svega banke i finansijske institucije koje imaju loš kreditni rejting, najčešće ispod ‘B’ nivoa i to predstavlja jedan od najvećih rizika kratkoročnih kretanja.

    Saradnici MAT-a su istakli da se broj prekomerno zaduženih, a rizičnih klijenata u Americi od 2011. godine udvostručio i ukupan dug premašio je 1.000 milijardi dolara.

    Dug je, kako su naveli, nastao kada su, tokom krize 2008. godine, američke Federalne rezerve (Fed) u želji da revitalizuju posrnulu američku ekonomiju krenule sa obimnim programom kvantitativnih olakšica i tim potezom smanjili prinose na američke bondove (pismena izjava kojom se jedno lice obavezuje da će vratiti dug), pa su investitori počeli da ulažu tamo gde će i biti obezbeđen veći prihod.

    Izvor: Beta

    Foto: Beta

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE