E- trgovina: Sva pravila i propisi za legalnu online prodaju
Internet trgovina “odomaćila” se u poslednje vreme naročito tokom pandemije i može se reći da zauzima sve veći udeo u prometu robe i usluga.
Ipak ono na šta stručnjaci ukazuju je to da e-prodavci ali i kupci treba da budu upoznati sa nizom pravila koje zakoni nameću kada je reč o ovoj vrsti trgovine.
Ekspanzija internet trgovine u novonastalim okolnostima a naročito tokom praznika povod je za razgovor sa advokatom Draganom Milićem koji za BIZLife portal objasnio koje sve pravne preduslove treba ispoštovati da bi se takav vid trgovine i kupovine obavljao na pravi način.
On navodi da bez obzira što se internet kupovina smatra jednostavnijom, prihvatanje ugovornih odnosa preko interneta nije jednostavno i podrazumeva razumevanje i poštovanje pravnih normi propisanih u okviru nekoliko zakona.
S obzirom na to da je Zakon o elektronskoj trgovini stupio na snagu 2019. godine, a novi Zakon o zaštiti potrošača je u primeni od 20. decembra 2021, korisnici se praktično još uvek prilagođavaju novim okolnostima.
Milić ukazuje da je i za pravne subjekte važno da pre nego što se upuste u avanturu izgradnje svog internet poslovanja budu svesni propisa koji se primenjuju, kako bi u što većoj meri svoje delovanje uskladili sa zakonskim obavezama.
E-trgovina: Koje zakone treba poštovati?
Primarni akt je Zakon o trgovini, a od njega je neodvojiv i Zakon o elektronskoj trgovini koji bliže definiše način i uslove za stupanje u ugovorni odnos koji se bazira na sklapanju ugovora u elektronskoj formi.
Ako je poslovanje orjentisano na plasiranje robe ili usluga krajnjim potrošačima, što je najčešće slučaj, nezaobilazan propis čije pravne norme takođe moraju biti implemetirane je Zakon o zaštiti potrošača.
Na sve pravne situacije do kojih može doći, a koje nisu propisane u okviru ova tri akta, supsidijerno se primenjuje Zakon o obligacionim odnosima, koji ima ulogu da svojim opštim odredbama pokrije što veći broj slučajeva koji se u praksi mogu desiti.
Ne treba zanemariti ni Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koji obavezuje svakog pravnog subjekta koji obrađuje podatke o ličnosti da tu obradu obavlja u skladu sa principima ovog akta, između ostalog transparentno i zakonito, što ga obavezuje i na donošenje određenih internih akata i vođenja evidencija radnji obrade podataka o ličnosti, dodaje on.
Još nekoliko detalja o e-trgovini koje treba znati
Zakon elektronsku trgovinu tretira i kao uslugu informacionog društva pod kojom podrazumeva uslugu koja se pruža na daljinu, po pravilu, uz naknadu putem elektronske opreme za obradu i skladištenje podataka na lični zahtev korisnika usluga.
Srpsko pravo prepoznaje nekoliko oblika trgovine preko interneta: Elektronsku prodavnicu, Elektronsku platformu i Drop-šiping platformu.
Elektronska prodavnica predstavlja osnovni oblik elektronske trgovine, gde prodavac ili vršilac usluga nude svoju robu odnosno usluge preko interneta.
Ovaj oblik elektronskog poslovanja ujedno je i najzastupljeniji oblik elektronske trgovine, s obzirom na to da sve više e-trgovaca, pored tradicionalnih kanala za plasiranje roba ili usluga, koriste i svoje internet prodavnice, često implementirane na postojeće kompanijske veb-stranice ili stranice za promociju Brenda, kaže sagovornik.
S druge strane, e-platforme imaju ulogu da povezuju prodavce i pružaoce usluga na internetu sa njihovim potencijalnim klijentima, kao poseban oblik internet poslovanja. Subjekt koji upravlja elektronskom platformom može takođe obavljati i prodaju sopstvene robe/usluge preko te platforme, iz čega se može zaključiti da zakon platformu posmatra šire od e-prodavnice.
Treći oblik elektronske trgovine predstavlja drop-šiping, čija specifičnost se ogleda u tome što ponuđač na internetu, drop-šiper, ne dolazi u kontakt sa robom, već primljenu narudžbinu prosleđuje proizvođaču odnosno trgovcu sa nalogom da robu isporuči na adresu kupca.
Od drop-šipera treba razlikovati drop-šiping platforme, koje služe za organizovanje, oglašavanje velikog broja drop-šipera kojima ove platforme daju određenu tehnološku i organizacionu logistiku. Takav je, na primer, Aliekspres.
Koje su još specifičnosti i razlike e-trgovine u odnosu na tradicionalnu
S obzirom na karakteristike trgovine preko interneta i okolnosti pod kojima se ona odvija, pravila zakona su stavila akcenat na transparentnosti u komunikaciji između e-trgovca i korisnika, kao i na veći obim prava korisnika u odnosu na tradicionalne oblike trgovine.
Jedan od važnijih karakteristika e-trgovine jeste svakako ugovor u elektronskom obliku, čiji prihvat od strane kupca mora prethoditi odnosno biti uslov uspostavljanja obligacionog odnosa između dve strane- internet prodavca i kupca.
Cene koje pružalac usluga navodi, moraju biti jasno naznačene, a posebno se mora precizirati da li su u te cene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji na njih utiču.
Prodajna cena mora biti konačna, po jedinici robe, uključujući sve poreze i druge dažbine.
Pravo na odustanak od kupovine u roku od 14 dana od trenutka isporuke, jedna je od osnovnih karakteristika kupovine preko interneta fizičkom licu – potrošaču i samo izuzetno se može isključiti (roba skrojena po meri, digitalni sadržaj itd.).
E-trgovac je dužan da u trenutku zaključenja ugovora, a najkasnije prilikom isporuke robe, potrošaču u pisanoj (i elektronskoj) formi preda, između ostalog, i obrazac za odustanak, koji on kasnije, u slučaju odustanka, popunjava i vraća mu. U toj situaciji E-trgovac je dužan u istom roku vrati primljeni novac.
Izvor: BIZLife/Jelena Andrić
Foto: Zoran Lončarević