Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Vreme, natpis, neon (Unsplash)

    Da li je sat nakon posla NAJVAŽNIJI SAT vašeg dana?

    Koliko ste puta poželeli da dan ima bar jedan sat više. Tačno taj sat bi vam bio od neprocenjive važnosti, da završite sve obaveze, da imate više vremena za opuštanje, za porodicu ili prijatelje.

    Šta ako nam taj sat nije ni potreban, šta ako nas višak slobodnog vremena neće učiniti srećnim i da je ono koje već imamo sasvim dovoljno. Studija sprovedena u SAD-u pokazala je da je ljudima potrebno dva do pet sati u toku dana, za diskrecione aktivnosti, kao što su opuštanje, gledanje televizije, bavljenje sportom ili druženje sa prijateljima, kako bi osetili povećanu sreću. Imati manje od dva sata ili više od pet sati slobodnog vremena dnevno, međutim, smanjilo je sreću.

    „Oskudnost vremena“ čini nas depresivnijim, pod stresom i emocionalno iscrpljenim. S druge strane, redovno imati više od pet sati slobodnog vremena u danu je previše, jer potkopava nečiji osećaj svrhe. Vredi istaći da osećaj svrhe ne zahteva rad na plaćenom poslu. Na primer, neplaćeni volonterski rad često pruža osećaj svrhe, ali ovde ćemo se baviti satima koje je neophodno da posvetite samo sebi.

    Sat, vreme (Unsplash)

    Sat, vreme (Unsplash)

    Ono što je takođe važno jeste da, način na koji provodite vreme van posla — šta radite tokom večeri, vikenda i odmora — može imati veliki uticaj na putanju vaše karijere. Ako želite da budete veoma uspešni na poslu, morate da budete pažljivi i namerni u pogledu načina na koji provodite svoje vreme i van posla.

    Najvažniji je prvi sat

    Sat nakon posla može biti ključan. Evo i kako. Završili ste sa radnim aktivnostima, iscrpljeni ste i umorni, pa fizički napor nije ono što vam je potrebno. Najradije biste legli na kauč, gledali omiljenu seriju na Netflixu ili igrali igrice. Ali taj sat nakon što odete sa posla može biti najvažniji toga dana, te ga isplanirajte tako da donese dobro i vašem telu i duhu.

    Letargija krajem radnog vremena jeste najprirodnija reakcija na fiziološku situaciju i okolnosti. Energija posle podne tone na najnižu tačku, a misli sa kojima ste napustili kancelariju, sasvim sigurno će naći put sa vama do kuće. Plus ono, na šta se najviše oslanjate kada stvari treba privesti kraju – snaga volje – proklizava.

    Konsultant i profesionalni kouč, Nataša Vukmirović za BIZLife kaže da je kvalitetno provedeno slobodno vreme jedna je od najvažnijih tema u poslovnom svetu danas. Svesna je da ljudi ponekad očekuju univerzalne recepte, ali oni u većini slučajeva ne postoje, te da živimo različito i imamo drugačije navike i lične ciljeve, pa od toga zavisi i kako provodimo slobodno vreme.

    „Ipak, postoji nešto što je jednako važno za sve, a to je upravljanje svojim emocionalnim stanjem. Na poslu smo fokusirani na zadatke, efikasnu komunikaciju, nije retkost da postoji snažan emocionalni naboj, bilo da je u pitanju zabrinutost, odlučnost, entuzijazam ili čak neka vrsta euforije. Najvažnije je da budemo svesni toga i da se pripremimo za ulazak u svoj dom, komunikaciju s osobama koje su nam najvažnije ili za slobodno vreme u kojem se opuštamo, družimo, učimo ili bavimo fizičkim aktivnostima“, naglašava ona.

    konflikti

    Nataša Vukmirović (Privatna arhiva)

    Prema njenim rečima kouč će uvek preporučiti dobro upravljanje sobom, da bismo mogli dobro da upravljamo svojim vremenom, načinom na koji komuniciramo i ponašanjem. Ako je neko izuzetno zauzet, što kod lidera nije retkost, puno je bolje da odvoje jedan sat koji će provesti, na primer, s decom. Mogu čak uključiti alarm da ih podseti kad je vreme da se vrate obavezama.

    „Bitno je da u tom periodu budu isključeni uređaji koji ometaju komunikaciju – televizor, mobilni telefon, da bi se ljudi uključili u komunikaciju, bili prisutni i posvećeni osobama s kojima provode slobodno vreme. To najviše utiče na kvalitet slobodnog vremena. I mnogo je bolje nego da se periodi provedeni s porodicom, prijateljima ili kućnim ljubimcima ’odrade’, reda radi, dok misli lutaju po drugim temama i obaveštenjima o novim e-mailovima ili komentarima na društvenim mrežama“, objašnjava naša sagovornica.

    Pritisnite dugme za restart

    Potrebna vam je tampon zona između radnog dana i kuće. Zato izaberite jednu stvar koju radite na početku dana i reprizirajte je kada stignete kući (ili pre nego što izađete iz kancelarije). To može biti nešto jednostavno, kao što je pranje zuba, nekoliko sklekova, tuširanje ili presvlačenje.

    „To čini da se osećate kao da ste restartovali štopericu, pa možete da ostavite prljavštinu dana za sobom“, naglašava Čarls Rejson, profesor u Školi ljudske ekologije na Univerzitetu Viskonsin-Medison.

    Sedenje može da bude oproštajni poljubac sa zdravim krajem dana. Ali, ako ćete to već uraditi, barem nemojte da se srušite. Taj položaj vas ostavlja bez energije i poražene, pokazala je studija sa državnog univerziteta u San Francisku.

    Televizor, TV (Unsplash)

    Televizor, TV (Unsplash)

    Umesto toga zauzmite Hi-Men pozu. Namestite jastuk iza leđa tako da sedite pravo, držite blago razdvojena kolena i ruke pored tela. To vam omogućava da lakše dišete i mnogo efikasnije se odmorite. I, umesto isceđene ostavlja vas sa dovoljno energije za ono što je pred vama.

    Napravite granicu između privatnog i poslovnog

    Naša sagovornica ističe da puno ljudi oseća emocionalni naboj kad izađe s posla i zato bira za sebe da odmah ide u teretanu ili na plivanje, ali da to nije uvek moguće.

    „Ako neko vidi da će u kuću uneti nemir, dobro je da jedan deo puta do kuće posveti brzom hodanju ili da barem obiđe nekoliko krugova oko zgrade. Oni koji rade kod kuće takođe treba da naprave granicu između perioda u kojima rade i perioda u kojima se bave drugim aktivnostima“, sugeriše Nataša.

    Ona za kraj naglašava da su mentalne vežbe puno efikasnije od fizičkih i zato je dobro naučiti ih i redovno primenjivati, naročito kad je prisutnost u pitanju („mindfulness“). One nam pomažu da dobro upravljamo emocijama i stresom, a dugoročno imaju izuzetno povoljan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje.

    Izvor: Mladen Stanković

    Foto: Unsplash/Pixabay/Privatna arhiva

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE