Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Ako statistika laže i mi lažemo vas: Rast BDP-a od 3,7%

    Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,7 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

    Rast BDP-a u drugom kvartalu je bio 4,8 odsto, a u prvom 4,6 odsto.

    Budžetom Srbije za 2018. godinu projektovan je rast BDP-a od 3,5 odsto.

    UVOZ/IZVOZ

    Izvoz iz Srbije za devet meseci ove godine bio je u vrednosti 12,12 milijarde evra, što je rast od 7,7 odsto, dok je uvoz povećan 12,8 odsto, na 15,94 milijardi evra, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

    Izraženo u dolarima izvoz je povećan 15,6 odsto, na 14,47 milijardi, a uvoz 21,1 odsto, na 19,04 milijardi. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za od januara do septembra iznosila je 28,06 milijardi evra, što je rast od 10,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a u dolarima je rast bio 18,7 odsto, na 33,52 milijardi.

    Trgovinski deficit je iznosio 3,8 milijarde evra i veći je za 32,5 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je u dolarima bio 4,5 milijardi, što je povećanje od 42,6 odsto.

    Zemlje članice Evropske unije čine 63,7 odsto ukupne razmene, a drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima Srbija ima suficit u razmeni od oko 1,7 milijardi dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), gvoždja i čelika, nafte i naftnih derivata i drumskih vozila. Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu su bili Italija, Nemačka, BiH, Rumunija i Rusija, a u uvozu Nemačka, Italija, Kina, Rusija i Madjarska.

    INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

    Industrijska proizvodnja u Srbiji u septembru ove godine je 1,2 odsto manja nego u istom mesecu 2017. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

    U odnosu na prošlogodišnji prosek industrijska proizvodnja u septembru je veća za 3,5 odsto.

    Za devet meseci ove godine rast industrijske proizvodnje je bio 2,3 odsto u poredjenju sa istim periodom 2017. godine.

    Preradjivačka industrija u septembru 2018. godine veća je za 7,9 odsto u odnosu na prosek 2017. godine, a u periodu januar – septembar ove godine, u poredjenju sa istim periodom 2017. godine, veća je za 2,7 odsto.

    U septembru ove godine je preradjivačka industrija veća za 1,2 odsto nego pre godinu dana, dok je pad od 8,9 odsto zabeležen u sektoru proizvodnje električne energije, gasa, pare i klimatizacije, a u rudarstvu 10 odsto.

    U periodu januar–septembar u snabdevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji rast je bio 3,6 odsto u poredjenju sa istim prošlogodišnjim periodom, preradjivačka industrija je imala rast od 2,7 odsto, dok je u rudarstvu pad iznosio 4,5 odsto.

    PROMET

    Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u septembru ove godine u odnosu na isti mesec 2017. godine veći je u tekućim cenama za 9,4 odsto, a u stalnim cenama za 5,9 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

    U periodu januar-septembar u odnosu na isti period 2017. godine rast prometa u tekućim cenama bio je 6,5 odsto.

    U stalnim cenama, kada se isključi inflacija, promet za devet meseci ove godine bio je veći četiri odsto.

    Izvor: Beta

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Komentari

    • Dr Miggyy

      "СРБИЈА У СВЕМУ ИСПРЕД ДРУГИХ У РЕГИОНУ"- изјавио ΛV? Да ли овде ΛV мисли да се највише новца отима од пензионера (око 800 милиона евра). Са просечном платом од 417 и пензијом од 211 eра, само су Македонија и Албанија испод. Србија, иза Пољске (5%, или 593,758 милијарде $ ili 15.406 $/становнику), има највећи пораст БДП са 4,8%, а Луксембург 3,4%. С друге стране износ БДП је у Србији 6534 (порастао за 300 €/становнику), а у Луксембургу 110.000 евра по становнику (порастао за 3.740 €/становнику), па ко је бољи? Према томе, приказ БДП у процентима је само заваравање широке народне масе, као овчице. Да ли наши политичари разумеју шта причају? Број становника се смањује за више од 150.000 душа годишње и ту смо у врху Европе. По коришћењу контејнера као извор хране и ту смо у врху Европе. То су неки елементи где смо по добром на дну, по лошем на врху Европе, по стандарду смо на нивоу земаља подсахарске Африке. Очекујем да ΛV изјави како код нас тече мед и млеко, а код других нема ни воде. Ако неко лаже слободно га "отерајте у мајчину". Вођо, “Можеш лагати све људе неко време, можеш лагати неке људе све време, али не можеш лагати све људе све време” (Abraham Linkoln).

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE