Domaći pasulj nestaje iz lonca
Iako se svakodnevno ističe da je Srbija poljoprivredna zemlja, prošlogodišnji podaci kažu je u našu zemlju uvezeno skoro 12.000 tona pasulja za šta su Egiptu, Kirgistanu, Kini i ostalim zemljama odakle pasulj stiže isplaćeni milioni evra.
Prošle godine u Vojvodinu je uvezeno skoro 600 tona pasulja, što su prema tvrdnjama stručnjaka iz Privredne komore Vojvodine neznatne količine.
Međutim, zabrinjava to što je domaća proizvodnja iz godine u godinu sve manja, jer se zbog viših prihoda, poljoprivrednici radije okreću gajenju soje, dok je i u tehnološkom smislu proizvodnja pasulja zanemarena.
I dok se Srbija međunarodnim trgovinskim sporazumima obavezala da oslobodi tržište nije teško pretpostaviti da li će, među širokim izborom proizvoda, srpski potrošač radije kupiti domaći ili pasulj iz uvoza, stoga i ne treba da čudi što će se na brojnim pasuljijadama, koje za cilj imaju da promovišu domaće, tradicionalne vrednosti, sve češće krčkati pasulj iz Kine, Kirgistana ili Etiopije.
