
Najskuplje i najjeftinije evropske zemlje za hotele i restorane
Bilo da je reč o francuskim sirevima ili italijanskoj pasti, Evropa turistima nudi neka od najpoznatijih gastronomskih iskustava na svetu. Ipak, cene hotela i restorana značajno se razlikuju od zemlje do zemlje. Gde novac turista zaista vredi najviše?
Evropa je dom brojnih ikoničnih destinacija, od vidikovaca u Lisabonu do Ajfelove kule u Parizu. Međutim, boravak na kontinentu često može biti skup, pa putnici sve pažljivije traže povoljne opcije.
Za poređenje troškova među državama koristi se Eurostatov indeks nivoa cena za restorane i hotele.
Kako funkcioniše Eurostatov indeks
Prosek Evropske unije postavljen je na vrednost 100.
To znači da ako prosečna potrošnja u restoranima i hotelima u EU iznosi 100 evra, indeks pokazuje koliko bi ista usluga koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji.
- Vrednost iznad 100 znači da je zemlja skuplja od proseka EU
- Vrednost ispod 100 znači da je jeftinija
Važno je naglasiti da se radi o indeksu, a ne o stvarnoj novčanoj ceni. On služi isključivo kao uporedni pokazatelj, prenosi Euronews Travel.

Foto: Unsplash
Gde su cene najviše, a gde najniže
Prema najnovijim podacima Eurostata, Švajcarska je najskuplja zemlja u Evropi kada su u pitanju hoteli i restorani.
Standardna „korpa“ ovih usluga tamo košta 171 evro, što je 71 odsto više od proseka EU.
Na drugom kraju liste nalazi se Severna Makedonija, gde su cene čak 50 odsto niže od proseka EU, sa indeksom od 50.
Među zemljama Evropske unije, Danska je najskuplja. Tamo indeks iznosi 148, odnosno 48 odsto iznad proseka.
Najjeftinija članica EU je Bugarska, sa indeksom od 53.
Regionalne razlike u Evropi
Nordijske zemlje generalno imaju najviše cene, dok i Zapadna Evropa uglavnom ostaje iznad proseka EU.
Irska, Holandija, Belgija, Nemačka i Francuska nalaze se na ili iznad referentne vrednosti od 100.
Nasuprot tome, Istočna Evropa i Balkan znatno su ispod proseka.
U Južnoj Evropi, Portugal, Španija i Grčka su primetno jeftiniji od proseka EU. Italija je izuzetak i ostaje skuplja.
Hrvatska je blizu prosečne vrednosti, dok su Kipar i Malta nešto povoljniji, ali i dalje skuplji od većine uporedivih zemalja.
Zašto se cene toliko razlikuju?
Prema rečima Kristófa Đodija sa Univerziteta u Varšavi, ključni faktor su troškovi rada.
„Ugostiteljstvo je sektor koji u velikoj meri zavisi od radne snage. Razlike u platama među zemljama direktno se odražavaju na cene usluga“, rekao je Đodi za Euronews Business.
Na cene dodatno utiču i troškovi energije, komunalija, PDV-a, drugih poreza, kao i cena poslovnog prostora. Evropsko udruženje ugostitelja HOTREC naglašava da se struktura troškova značajno razlikuje od zemlje do zemlje.
„Radna snaga čini najveći deo troškova u ugostiteljstvu. Zemlje sa višim platama i strožim sistemima socijalnih doprinosa prirodno imaju više cene“, navode iz HOTREC-a.
Pored toga, rast cena hrane, pritisci u lancima snabdevanja i regulatorni zahtevi posebno pogađaju mala i srednja preduzeća.
Visoke cene ne znače i manju pristupačnost
Eurostatov indeks ne meri pristupačnost, jer ne uzima u obzir nivo prihoda. Zbog toga građani zemalja sa višim platama mogu lakše da priušte restorane i hotele, čak i kada su cene visoke.
Za putnike su ove razlike posebno važne. Turisti iz bogatijih zemalja često uživaju u nižim cenama kada putuju u Istočnu ili Južnu Evropu.
„Putnicima je najvažniji odnos cene i kvaliteta. Kada cene rastu brže od kupovne moći, ljudi skraćuju boravak, putuju van sezone ili biraju povoljnije destinacije“, poručuju iz HOTREC-a.
Đodi dodaje da cene utiču na tokove turizma, ali nisu jedini faktor. Udaljenost, dostupnost i lokalne atrakcije i dalje imaju ključnu ulogu.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife/K. J.
Foto: Unsplash






