
EK pokrenula novi finansijski paket za Zapadni Balkan vredan 2,1 milijardu EUR
Evropska komisija pokrenula je novi finansijski paket za podršku 14 vodećih investicionih projekata u oblasti transporta, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru na Zapadnom Balkanu, u vrednosti od 2,1 milijardu evra.
Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Evropske komisije, ovo je peti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan.
Projekti su pripremljeni u bliskoj saradnji sa partnerima na Zapadnom Balkanu i međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se ubrzala evropska perspektiva regiona.
Evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji rekao je da se novim investicionim paketom šalje glasna i jasna poruka partnerima sa Zapadnog Balkana, a to je da je njihova budućnost u EU i da „ostvarujemo stabilan napredak“ kako bismo prevazišli neravnomeran ekonomski razvoj.
„Ovi projekti će bolje povezati zemlje regiona međusobno i sa EU, pomoći u dekarbonizaciji njihovih ekonomija i pružiti podršku konkurentnosti privatnog sektora u regionu“, rekao je Varhelji.
Pet prioritetnih sektora

Oliver Varhelji (foto: EbS)
Investicioni paket od 2,1 milijardu evra, koji uključuje 528 miliona evra grantova EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose privreda Zapadnog Balkana, podržao je Operativni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan (VBIF).
Odobreni projekati pokrivaju pet prioritetnih sektora. Humani razvoj odnosi se na unapređenje energetske efikasnosti i integrisano upravljanje energijom Univerziteta u Beogradu. Čista energija podrazumeva obnovu hidroelektrana u Srbiji i Bosni i Hercegovini radi smanjenja emisije gasova staklene bašte i povećanja energetske efikasnosti u Severnoj Makedoniji.
Ostali projekti uključuju jačanje prenosne mreže Severne Makedonije ili postavljanje zelenog transporta u Tirani. Održivi transport znači izgradnju deonica i poddeonica autoputa na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini i Koridoru VIII u Severnoj Makedoniji. Ovi projekti će olakšati regionalnu trgovinu, smanjiti vreme putovanja i podstaći održiv ekonomski rast.
Životna sredina i klima podrazumevaju obnovu sarajevskog vodovodnog sistema radi poboljšanja javnog zdravlja, jačanja komercijalne infrastrukture i poboljšanja ukupne efikasnosti vodosnabdijevanja u kantonu Sarajevo.

Sarajevo (foto: BIZLife)
Privatni sektor se odnosi na snabdevanje finansijskim sredstvima za obnovljive i efikasne energetske mere u regionu, održiv pristup finansijama za preduzetništvo i kombinaciju specijalizovanog finansiranja za digitalizaciju i konkurentnost za mikro i mala preduzeća (MMSP). Ovi projekti će pomoći u smanjenju nejednakosti, povećanju otvaranja novih radnih mesta i smanjenju potrošnje energije i emisije gasova staklene bašte.
Plan ukupno „težak“ 30 milijardi evra
Ekonomski i investicioni plan EU za Zapadni Balkan, od 30 milijardi evra investicija, uključujući do devet milijardi evra grantova EU, ima za cilj da podstakne dugoročni oporavak, ubrza zelenu i digitalnu tranziciju, kao i podsticati regionalnu saradnju i približavanje EU.
Investicioni okvir za zapadni Balkan (VBIF) je zajednička finansijska platforma Evropske komisije, finansijskih organizacija, država članica EU i Norveške sa ciljem unapređenja saradnje u ulaganjima javnog i privatnog sektora za društveno-ekonomski razvoj regiona i doprinosa evropskim integracijama. zapadnog Balkana.
VBIF je glavno finansijsko sredstvo za sprovođenje ambicioznog ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan, navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Evropske komisije.
Izvor: RTS
Foto: Pixabay