Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Za ulazak na švajcarsko tržište moramo se i sami potruditi

    U poslednjih godinu dana robna razmena između Srbije i Švajcarske nije značajno napredovala, ali postoji pozitivan trend. Ksenija Simović iz Centra za evropske politike, smatra da će se taj pozitivan trend nastaviti pre svega posredstvom Švajcarsko-srpske trgovinska komore, SIEPA-e i PKS-a

    „Verujem da će to posredstvo doprineti i da nivo privredne saradnje dve zemlje bude još bolji u godinama ispred nas. Srbija ima dosta potpisanih bilateralnih ekonomskih sporazuma sa Švajcarskom koji svakako predstavljaju odličnu bazu za poboljšanje ekonomske saradnje i bolji izvoz“, kaže Simović za BIZLife.

    Koje su trenutno robe koje po vašem mišljenju ponajpre mogu da se nađu na švajcarskom tržištu iz Srbije?

    Kao što sam navela i prošle godine – švajcarsko tržište traži proizvode visokog kvaliteta. Iako Srbija za sada najviše izvozi maziva, ploče i limove, gume i slične proizvode verujem da u narednom periodu možemo da se potrudimo da i kvalitetni prehrambeni i poljoprivredni proizvodi po kojima smo poznati nađu svoj put do švajcarskog potrošača. Naravno, da bi se izvoz tog tipa proizvoda poboljšao, moramo obezbediti stalne i sigurne količine, kao i konstantan sertifikovani kvalitet proizvoda.

    Da li očekujete da će švajcarske investicije biti intezivnije u narednom periodu?

    Iskreno se nadam da hoće, pogotovo sa intenzifikacijom odnosa osnivanjem Švajcarsko-srpske trgovinske komore i dobrim iskustvom švajcarskih kompanija koje već posluju u Srbiji, ali opet je teško to u ovom trenutku jasno predvideti. Proces reformi koji napreduje u Srbiji pre svega pod krovom procesa približavanju Evropskoj uniji trebao bi da osigura i stvaranje jednog mnogo privlačnijeg poslovnog okruženja koje će sigurno biti interesantno i za investitore iz Švajcarske. Nadam se pre svega da će takve investicije uključivati i 'green field' projekte u manje razvijenim delovima Srbije, radi smanjivanja nezaposlenosti i ekonomskog oživljavanja pojedinih regiona.

    U kojoj meri, prema vašem mišljenju je dualno obrazovanje zaslužno za uspeh Švajcarske?

    Obrazovanje je sigurno jedno od najznačajnih resursa ove zemlje. Švajcarska ima jedan od najboljih svetskih obrazovnih sistema. U ovoj državi kantoni (23 kantona) su odgovorni za školstvo (vrtiće, škole, univerzitete) te kurikulum i sam sistem obrazovanja varira između kantona. Na primer, deca u pojedinim kantonima počinju da uče prvi strani jezik u četvrtom razredu, dok drugi kreću tek od sedmog razreda. Iako je školstvo generalno okarakterisano kao veoma dobro, upravo ova razlika u sistemima predstavlja velike poteškoće kada se đaci premeštaju između kantona. U Švajcarskoj, većina dece ide u državne škole, iako u Švajcarskoj postoje neke od najprestižnijih privatnih škola (internata). Doduše, te privatne škole obično su izuzetno skupe i često ih pohađaju stranci, više nego švajcarska deca. U Švajcarskoj postoji 11 univerziteta, od kojih devet imaju kantoni, a dva konfederacije.

    Ono što karakteriše dualno obrazovanje jeste da nakon osnovne škole, deca mogu da biraju da li da idu u srednju školu ili da započnu zanat. U slučaju da se odluče za drugu varijantu, nakon završetka pripravničkog staža, studenti i dalje mogu da nastave akademsku karijeru na bilo kojoj srednjoj školi ili takozvanoj "Fachhochschule"(Višoj školi). Sistem se zaista i ne razlikuje znatno od onog koji mi primenjujemo u Srbiji osim (važne) činjenice da u Švajcarskoj postoje profesionalne organizacije u svim kantonima (tzv. SERI) posvećene održavanju visokog standarda stručnog obrazovanja i obuke i koje osiguravaju da postoji adekvatan broj pripravničkih pozicija za sve koji se odluče za zanat. Trenutno dostupni dokazi ukazuju da postoji tendencija za dobiti u početnoj fazi zapošljavanja za one koji dolaze sa takvih pripravničkih programa i da ista tendencija doprinosi bržem ekonomskom rastu. Ipak, važno je da politike uzimaju u obzir širu perspektivu pri intenzifikaciji stručnog obrazovanja i da se ne koncentrišu u potpunosti samo na veće kvote početnog zapošljavanja.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE