Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Grčka prepoznaje svoj interes na tržištu Srbije

    Grčka i Srbija su zaista prijateljske zemlje, tradicionalno gledano ali i na nivou ekonomske saradnje, što potvrđuje i činjenica da je Grčka jedan od vodećih investitora u srpsku privredu, navodi Ksenija Simović, istraživač Centra za evropske politike.

    „Iako je grčki kapital prisutan u raznim segmentima naše privrede u najvećem delu je to ipak u bankarskom sektoru, vođeno prisustvom banaka kao što su Eurobank EFG, Alpha bank i druge. Pored tog sektora, grčka privreda je ulagala i u ’greenfield’ projekte i u sektore telekomunikacija kao što je ulazak OTE u Telekom Srbija, sektore energetike, infrastrukture, poljoprivrede, hotelijerstva gde je lanac Grecotel preuzeo hotel Metropol u Beogradu, i trgovine, odnosno maloprodaje, pa imamo Veropulosov lanac Supervero…“

    Pored tradicionalno dobrih odnosa i poslovnih veza, Ksenija Simović veruje da kada je u pitanju interes koji grčka ekonomija prepoznaje na tržištu Srbije, važna činjenica je svakako i preferencijalni status Srbije u trgovini sa Rusijom i zemljama Carinske unije, odnosno Ruskom Federacijom, Belorusijom i Kazahstanom. Upravo taj status vrlo je privlačan za privatne investitore iz Grčke u proizvodnom sektoru, radi plasmana njihove robe u te zemlje. Prema njenom mišljenju trenutno najveće interesovanje grčkih investitora prisutno je u sektorima infrastrukture, energetike, naročito obnovljivih izvora energije, i transporta.

    Koliko je evropski put Srbije važan za buduću ekonomsku saradnju sa Grčkom? Koje bi koristi ova saradnja imala od pristupanja Srbije EU?

    Evropski put Srbije uopšte je važan za bolju ekonomsku saradnju sa drugim zemljama, pre svega sa zemljama koje su deo Jedinstvenog evropskog tržišta, kao što je upravo i Grčka. Približavanje Evropskoj uniji i preuzimanje sve većeg dela standarda i praksi uspostavljenih na nivou EU, doprinosi približavanju srpske privrede evropskoj i samim tim čini našu zemlju sigurnijom i pouzdanijom za ulaganja i produbljivanje ekonomske saradnje. S obzirom na to da je Grčka članica Evropske unije, u spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije sa tom zemljom na snazi su pogodnosti preferencijalne trgovine, odnosno pretežno bescarinski izvoz, iako postoje ograničenja kada su neki prehrambeni proizvodi u pitanju. U konkretnom primeru Grčke sumnjam da bi pristupanje EU doprinelo značajno većim ulaganjima Grčke u našu zemlju, ali bi svakako olakšalo,  i nadamo se poboljšalo, trgovinu i pojednostavilo pojedine procedure.

    Postoji li, i gde konkretno, prostor za unapređenje saradnje Srbije i Grčke, u teškim ekonomskim uslovima u kojima se nalaze obe zemlje?

    Verujem da prostor za unapređenje ekonomske saradnje uvek može da se nađe ili stvori. Podsticanje investicionih inicijativa, uspostavljanje kontakata i predstavljanje i unapređivanje zajedničkih interesa, kao i održavanje već dobrog dijaloga između Srbije i Grčke sigurni su načini da se doprinese boljoj ekonomskoj saradnji. Naravno, kao što ste naveli, imajući u obzir trenutnu situaciju u Grčkoj, a i prilično tešku u Srbiji, nije lako sa sigurnosću predvideti koji su potencijali za budućnost. Ipak, dosta je i mogućnosti da se saradnja produbi. Nedavno je potpisana od strane Mađarske, Srbije, Makedonije, Grčke i Turske zajednička deklaracija o jačanju energetske saradnje u regionu, koja može biti dobra plaforma za razvoj saradnje u ovom važnom sektoru. Takođe, saradnja u okviru evropskih projekata, gde se mogu ostvariti značajni benefiti za obe zemlje, pre svega u prenosu znanja i povezivanju privreda. Za sad, imajući na umu najveće grčke ekonomske ’igrače’ u Srbiji, što su prevashodno banke, rekla bih da je dalja stabilizacije političke i ekonomske situacije u Grčkoj najvažnija za dalje prognoze.

    Kako bi se, eventualno istupanje Grčke iz EU, odrazilo na ekonomsku saradnju Srbije i Grčke?

    Istupanje Grčke iz EU odrazilo bi se na opštu ekonomsku situaciju u Evropi, te svakako i na Srbiju. Vrlo je teško diskutovati o ovom partikularnom pitanju, s obzirom da o posledicama sličnog događaja već neko vreme diskutuje čitava trupa vrhunskih ekonomista i političara, bez po mom mišljenju konkretnih zaključaka. Ako bi došlo do izlaza, mislim da bi to pre svega značio izlaz iz evrozone, koji, kako mi se čini, niko zaista ne želi, ali koji nije ni isključen scenario u slučaju da se ne postignu čvrsti dogovori između svih relevantnih aktera za dalju finansijsku stabilizaciju. Ipak, da navedem očigledno, nijedna zemlja nije ranije izašla i ne postoji formalan proces u kojem zemlja može izaći iz evrozone, te ako bi do toga došlo čini mi se da bi mnogo toga bilo prilična improvizacija.

    Za sada ono što je sigurno jeste da se usled dužničke krize Grčke, grčki državni kapital više ne usmerava prema inostranstvu, te samim tim ni prema Srbiji. Istupanje Grčke bi prouzrokovalo velike turbulencije, pa bi u tom slučaju moja najveća briga u smislu ekonomske saradnje bilo eventualno povlačenje firmi i smanjene uvoza proizvoda iz Srbije, zbog smanjena kupovne moći građana Grčke. U svakom slučaju ovo je sve za sada još uvek hipotetička priča.
     

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE