Hrvatski javni dug u začaranom krugu
U sledeće tri godine Hrvatska će na kamate potrošiti 35 milijardi kuna, odnosno oko 4,5 milijardi evra, što je suma ekvivalentna jednogodišnjoj isplati penzija za više od 1,2 miliona penzionera.
Isto tako, to je iznos dovoljan za trogodišnje finansiraje planiranih izdataka za nauku, obrazovanje i sport. Troškovi kamata koje Hrvatska mora da plaća u svakoj godini više od dva i po puta premašuju budžet Ministarstva obrane, piše Novi list.
Kako navodi list, reč je o začaranom krugu, jer osim za pokrivanje deficita, Hrvatska mora da podiže i nove kredite kako bi otplatila stare koji dospevaju na naplatu.
Prema projekcijama javnog duga za naredne tri godine, na naplatu dospeva oko 68 milijardi kuna kredita, što znači da uz zaduženje za deficite, Hrvatska u periodu od 2015. do 2017. mora da izda obveznice ili podigne kredite ukupne vrednosti veće od 101 milijarde kuna.
Bilo je predloga da Hrvatska pokuša da reprogramira javni dug, ali glasni su i analitičari koji se tome protive uz objašnjenje da je to signal poveriocima da država ne može da vraća dug, što automatski otežava i poskupljuje uslove budućih zaduživanja.
Kako navodi isti izvor, u tom slučaju dužniku (Hrvatskoj) je na raspolaganju prodaja imovine, od nekretnina do preduzeća u državnom vlasništvu, što je kratkoročno rešenje i ne može rešiti problem javnog duga koji je već prešao 80 odsto BDP, uz tendenciju rasta i narednih godina.
