
Zvezda duguje 50, a Partizan 13 miliona evra
Finansijski izveštaji koje su Crvena zvezda i Partizan podneli Agenciji za privredne registre ukazuju na teško stanje u kojima se nalaze naši najveći klubovi. Od najavljene privatizacije, za sada, ostalo samo to – najava.
Izbacivanje Crvene zvezde iz evropskih takmičenja zbog kršenja finansijskog fer-pleja ponovo je aktuelizovalo pitanje poslovanja ovog kluba, ali i njegovog večitog rivala Partizana.
Finansijsko poslovanje ova dva kluba godinama je bilo tajna za srpske medije. O dugovanjima se govorilo šapatom, a zvaničnici klubova retko su izlazili u javnost s preciznim podacima o poslovanju.
Netačno poslovanje Crvena zvezda je čak pokušala da prikaže i Evropskoj fudbalskoj federaciji, što je dovelo do suspenzije iz kvalifikacija za Ligu šampiona.
Politika je i ove godine došla do finansijskih izveštaja koje su Crvena zvezda i Partizan podneli Agenciji za privredne registre. Iz ovih izveštaja koji su zaključni s 31. decembrom 2013. godine, proizlaze ogromni dugovi naša dva najveća kluba.
Crvena zvezda je dužna 5.879.113.000 dinara, što iznosi oko 50 miliona evra, dok je tačan dug Partizana 1.589.929.000, odnosno 13 miliona evra.
Nije poznato kako su nastala dugovanja Crvene zvezde i Partizana i gde je otišao toliki novac. Ovo pitanje posebno dobija na značaju ako se zna da su ovi klubovi zaradili više desetina miliona evra od transfera igrača.
Nezavisno ranije istraživanje Politike, na osnovu podataka sakupljenih sa „Transfermarketa”, specijalizovanog nemačkog sajta za praćenje transfera fudbalera, pokazalo je da je Crvena zvezda od 2006. godine prihodovala više od 40 miliona evra, a Partizan oko 80 miliona evra.
Ako pretpostavimo da su, uz manje izuzetke, podaci tog sajta tačni, onda dolazimo do cifre da su Zvezda i Partizan, uz transfere i trenutna dugovanja, od 2006. godine zajedno potrošili 185 miliona evra. Zvezda 90, a Partizan 95 miliona evra.
Treba podsetiti da je na početku sezone 2013/2014. Fudbalski klub Hajduk iz Kule istupio iz elitnog takmičenja, Superlige Srbije, jer su mu dospela dugovanja od 2,5 miliona evra koja su napravila prethodna rukovodstva, mnogo manja od dugovanja naša dva najveća kluba.
Rešenje za loše stanje srpskog fudbala viđeno je u privatizaciji. Sadašnji premijer, a tada prvi potpredsednik Vlade, Aleksandar Vučić najavio je da će država krenuti u privatizaciju najvećih srpskih klubova, ali se od tada ništa nije desilo. Nezvanično, traži se zakonski model po kojem bi klubovi mogli da se prodaju.
Pozitivan primer Čukaričkog
Kad je o privatizaciji reč, u Srbiji je od sportskih klubova do sada privatizovan samo Čukarički, koji je u aprilu 2012. godine prodat firmi ADOC za 10.235.200 dinara.
Koliko je pozitivnih stvari donela privatizacija ovog kluba govori i to da je pre aukcije Čukarički dugo bio u stečaju, pa proglasio i bankrot.
Za proteklih godinu i po dana plasirao se u Superligu, takmičenje završio u vrhu tabele i vrlo je moguće da će posle izbacivanja Zvezde iz Evrope upravo Čukarički popuniti upražnjeno mesto.