Šta nemači investitori očekuju od Hrvatske?

Samo članstvo u Evropskoj uniji nije dovoljno za privlačenje stranih investicija u Hrvatsku, prekopotrebnih za izlazak te zemlje iz recesije, upozoravaju nemački stručnjaci i privrednici.

Reforme su glavni zahtev koji Hrvatskoj upućuje većina nemačkih stručnjaka i privrednika kada je reč o podsticanju stranih ulaganja u Hrvatsku. Oni kažu da je u okviru hrvatskih priprema za EU stvarno mnogo učinjeno, ali da to još uvek nije dovoljno.

Strana ulaganja se uvek iznova spominju kao čarobna formula za izlazak Hrvatske iz recesije. Nezaposlenost u zemlji je velika, a kriza je tako duboka da za privatne domaće investicije ostaje vrlo malo prostora.

Hrvatska je proteklih godina preduzela velike napore u ispunjavanju kriterijuma EU i to će doneti plodove i u obliku novih radnih mesta, optimističan je predsednik Nemačkog odbora za saradnju s istočnom Evropom Eckhard Cordes.

Samo članstvo u Uniji i taj novi stepen pravne sigurnosti ulagačima nisu dovoljan argument, kaže analitičar nemačke banke Deutsche Bank Kevin Körner.

Od Hrvatske se očekuju strukturne reforme, nužne su dalje mere za suzbijanje korupcije i reforme tržišta rada, ističe Körner.

Ipak, za atraktivnost neke zemlje za strane investitore nisu važni samo radnopravni propisi i cena rada, nego i dobra infrastruktura, pravna sigurnost, blizina velikih tržišta, stručnost radne snage i produktivnost.

Iz istraživanja Nemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore proizlazi da i hrvatski i nemački ulagači od Hrvatske očekuju i predvidljivost, konkurentne mere na mestu ulaganja, efikasnu javnu upravu i opšte pozitivan stav prema investitorima.

Hrvatska će ulaskom u EU dobiti i olakšan pristup zajedničkom evropskom tržištu. Nakon Italije, Nemačka je trenutno najvažniji hrvatski trgovinski partner, mada u spojnotrgovinskoj razmeni od tri milijarde evra, na nemački izvoz u Hrvatsku otpada 2,2 milijarde.

Eckhard Cordes je uveren da u nemačko-hrvatskim trgovinskim odnosima ima i te kako prostora za unapređenje, i to pogotovo za povećanje hrvatskog izvoza u Nemačku. A što se tiče plasmana roba i usluga iz Hrvatske na evropskom tržištu, on preporučuje korištenje iskustva država koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.