CEFTA komentar – Potencijalna mogućnost za Srbiju
Privredni odnosi CEFTA potpisnica sa Hrvatskom će se sa njenim ulaskom u EU 1. jula 2013. odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje su pojedinačno zemlje zaključile sa EU. Suštinske promene se odnose na stepen liberalizacije, otvorenosti tržišta, kao i oštrije zahteve prilikom plasmana robe na tržište Hrvatske.
Zbog promene režima trgovine koji će pratiti ulazak Hrvatske u EU i koji će se negativno odraziti na trgovinu Hrvatske sa potpisnicama CEFTA, Evropska komisija je pokrenula pregovore sa svim potpisnicama CEFTA o izmeni SSP-a i pratećim aneksima sa ciljem da se za Hrvatsku zadrže isti uslovi izvoza na njihovo tržište. To je i inače praksa EU, koja je takve izmene Sporazuma pregovarala i kod pridruživanja drugih zemalja EU.
Sa predstavnicima Crne Gore održana su do sada dva tehnička sastanka na zahtev Evropske komisije, na kojima je evropska strana predložila izmenu aneksa kroz odobravanje dodatnih koncesija od strane Crne Gore za jedan broj proizvoda za koje će Hrvatska ulaskom u EU imati nepovoljniji tretman nego što ga trenutno ima. U pitanju su grupe prizvoda: sir, maslinovo ulje, suhomesnati proizvodi, voda i voda sa dodatkom šećera i konzervirane sardine, za koje Hrvatska i inače nije imala slobodan pristup, ali su koncesije bile povoljnije nego koncesije date EU.
Može se očekivati da će u realizaciji regionalne trgovine sličan prilaz imati Evropska komisija prilikom redefinisanja trgovinskih odnosa svih CEFTA potpisnica, usled promena koje će nastati sa punopravnim članstvom Hrvatske u EU.
Ukoliko analiziramo interese proizvođača, uočavamo da oni uvek traže zaštitu za svoju proizvodnju, odnosno, proizvode, dok stanovništvo traži trgovinu bez plaćanja carina. CEFTA je priprema za šire integracije i ne treba očekivati zaštitu uvođenjem, odnosno, zadržavanjem carina. Primena STO sporazuma, na čijim pravilima se zasniva CEFTA 2006, pruža mogućnosti za unapređenje proizvodnje uz definisane mehanizme zaštite.
Članstvo Hrvatske u EU treba posmatrati kao potencijalnu mogućnost, kako sa stanovišta pristupa tržištu robe, preuzumanje dela tržišta drugih CEFTA potpisnica, tako i pristupa tržištu usluga, uvođenje viza i drugih ograničenja od strane Hrvatske.
Srbija bi nakon 1. jula 2013. godine, srazmerno veličini i proizvodnim mogućnostima, mogla da postane glavni igrač na regionalnom tržištu. Po obimu razmene, tržište CEFTA je na drugom mestu za Srbiju, odmah iza EU. Međutim, CEFTA tržište je jedino na kome Srbija ostvaruje značajan suficit. Udeo CEFTA u ukupnom izvozu se kreće oko 25 odsto, dok je udeo u uvozu nešto iznad deset odsto. Ukoliko izmene SSP-a, koje je inicirala Komisija, ne budu usvojene do 1. jula srpski proizvodi bi mogli da iskoriste taj gap i još bolje se pozicioniraju u regionu, posebno na tržištu BiH, kao i na sopstvenom tržištu, jer od svih CEFTA zemalja Srbija najviše uvozi iz Hrvatske, više od 30 odsto.
Sporazumi o slobodnoj trgovini koje Srbija ima u primeni, mogli bi biti razlog za organizovanje proizvodnje u Srbiji od strane hrvatskih privrednika, pri čemu se podrazumeva da će poslovni interesi buti vodilja za ulaganja.
Velimir Mijušković, predsednik Privredne komore Crne Gore
Foto: BIZLife
