„Deltine“ jabuke na ruskom tržištu
Jabuke ubrane u voćnjaku na poljoprivrednom dobru „Podunavlje“, koje posluje u okviru „Delta agrara“ u Čelarevu, ne vraćaju se u Srbiju. Rod iz ovog voćnjaka najvećim delom završava na tržištu Rusije. Samim tim, ovaj voćnjak može da posluži kao „pokazni primer“ većini domaćih proizvođača jabuka, pošto odabirom sorti, prinosom, ali i načinom skladištenja i pakovanja, odgovara svim zahtevima svetskog tržišta.
– Ono što je potrebno da rade domaći proizvođači jeste da u svojim voćnjacima proizvode jabuke sa visokim prinosom i što nižom cenom, kako bi bez obzira na trenutne tržišne cene ostvarivali manji ili veći profit – navodi Slobodan Košutić, direktor otkupa i prodaje voća i povrća u „Delta agraru“. – Prema mišljenju stručnjaka glavni posao se obavlja upravo u voćnjaku, kako bi proizvedena jabuka bila kvalitetna i mogla da se čuva za prodaju i u kasno proleće i leto. Što više bude proizvedeno kvalitetnih domaćih jabuka u narednim godinama, to će biti manji uvoz jabuka iz drugih zemalja.
Poljoporivreda se, dodaje Košutić, mora posmatrati na godišnjem nivou, jer ako se izvuče neki segment kada su u pitanju proizvodnja ili prodaje i cena u trenutnoj situaciji, dobija se iskrivljena slika.
– Savremene tehnologije proizvodnje, odnosno, proizvodnja kvalitetne jabuke omogućava i duže skladištenje – navodi Košutić. – Samim tim, nadogradnja na savremene voćnjake su ULO hladnjače, koje omogućavaju da plodovi ubrani u jesen imaju isti kvalitet u proleće sledeće godine. Trenutni skladišni kapaciteti u Srbiji su mali. Berba jabuka je jednom godišnje, ali konzumacija traje čitave godine.
Košutić napominje kako cene određuje tržište, odnosno, da smanjena ponuda kvalitetne jabuke dovodi do rasta cena, posebno u periodu od januara do jula. Cene jabuka u ovom periodu su, takođe, više jer su u cenu uključeni i višemesečni troškovi skladištenja.
U voćnjaku u Čelarevu, površine 350 hektara, kako navodi Nikola Milićević, direktor ovog imanja, primenjena je tehnologija proizvodnje iz Južnog Tirola u Italiji, regiona poznatog po proizvodnji jabuka. Ceo voćnjak prekriven je protivgradnom mrežom, zaliva se sistemom kap po kap, kojim se i prihranjuje. Tu je i sistem za zaštitu od mraza. Oba sistema povezana su sa računarom, koji dobija podatke iz samog voćnjaka, i na osnovu njih se određuje količina vode, kao i sredstava za prihranu. Jabuke se, odmah po branju, skladište u najsavremenijoj ULO hladnjači, kapaciteta 6.000 tona, u samom voćnjaku. U njoj mogu da se čuvaju i do godinu dana, a da izgledaju kao da su juče ubrane.
– Voćnjak ima površinu od 350 hektara, i ove godine očekujemo rod od 8.500 tona, pa nam predstoji i proširenje hladnjače – kaže Milićević. – Sadnja voćaka počela je 2007. godine, kada je posađeno prvih 30 hektara jabuka, a plan je da voćnjak dostigne površinu od 600 hektara. Samo prošle godine zasadili smo novih 70 hektara.
U voćnjaku, u kojem radi oko 250 radnika, gaje se jabuke sorte gala, blekburn, zlatni delišes, greni smit, crveni delišes, sorta goldraš, ali i dve vrste ekskluzivnih klupskih jabuka – modi i fudži kiku fubraks, a za berbu se koristi poslednja reč tehnike u voćarstvu – specijalizovana mašina sa sitemom pokretnih traka marke „Hermes“, vredna 40.000 evra.
Prestižni voćnjak
Proizvodnja klupske jabuke, kako objašnjava Milićević, označava pre svega prestiž nekog voćnjaka. Sorte ovih jabuka specijalno se pripremaju, imaju odlične osobine, i plasiraju se u jako malom broju sadnica, samo u onim voćnjacima koji imaju odgovarajuću tehnologiju, ali i znanje za gajenje takve vrste jabuka.
– Mi, u našem voćnjaku, sada gajimo dve vrste klupskih jabuka – kaže Milićević. – Odgovornost jeste velika, ali, sa druge strane, dobra cena i plasman su garantovani.
