Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Javna banka matičnih ćelija čeka kredit

    Srbija do kraja ove godine, prema saznanjima „Novosti“, ipak, neće dobiti prvu javnu banku matičnih ćelija, kao što je bilo najavljeno. A, oni koji žele da iz pupčane vrpce ostave lek za budućnost, zasad to mogu da urade u pet privatnih stranih banaka koje su kod nas otvorile predstavništva, i u jednoj porodičnoj banci pri Institutu za majku i dete „Dr Vukan Čupić“.
     
    Stranim bankama, kod kojih obrada i 20 godina čuvanja ćelija košta oko 1.800 evra, povereno je više od 2.500 uzoraka, dok je u Institutu za majku i dete dosad prikupljeno i obrađeno oko 50 uzoraka.
     
    – Za projekat javne banke matičnih ćelija ove godine je iz budžeta obezbeđeno 39 miliona dinara, od kojih je 35 namenjeno za gradnju banke, a četiri miliona za ostale aktivnosti – rečeno je „Novostima“ u Ministarstvu zdravlja. – To, međutim, nije dovoljno, pa je NIP svu dokumentaciju prosledio Evropskoj investicionoj banci, i do kraja meseca očekujemo odgovor da li ćemo dobiti kredit za ovaj projekat.
     
    Dr Dragana Vujić, načelnik Odeljenja za transplantaciju kostne srži sa laboratorijom za kriobiologiju u Institutu za majku i dete, kaže za „Novosti da je za ovaj projekat potrebno 137 miliona dinara. Pod uslovom da se obezbedi ukupna suma, banka, za koju je dobijena građevinska dozvola, trebalo bi da bude završena za godinu dana od početka gradnje.
     
    – Suština je da banku akredituje NETKORD (koji utvrđuje međunarodne standarde obrade i zamrzavanja matičnih ćelija) – objašnjava dr Vujić. – Polazeći od preporuka NETKORD-a, i broja stanovnika u Srbiji, cilj nam je da prikupimo 10.000 uzoraka.
     
    Razlika između privatnih i javnih banaka ćelija je ta što se prve ćelije ostavljaju za potrebe donora i eventualno članova njegove porodice, dok se iz javnih banaka ćelije daju onima kojima su potrebne. I davanje ćelija u javnu banku je besplatno.
     
    Matične ćelije iz pupčane vrpce koriste se u terapiji istih bolesti kao i ćelije iz kostne srži i periferne krvi. Matičnim ćelijama zasad se uspešno tretiraju određeni oblici leukemija, urođene slabosti kostne srži, određene urođene bolesti krvi, rak limfnih žlezda, kao i neuroblastom, najmaligniji tumor kod dece.
     
    U zdravstvenim ustanovama u Srbiji – Institutu za majku i dete, Vojnomedicinskoj akademiji, Kliničkom centru Srbije i Institutu za hematologiju u Novom Sadu – matične ćelije koriste se u lečenju bolesti krvi, multiple skleroze, srčane slabosti… Samo u Institutu za majku i dete transplantacija matičnih ćelija hematopoeze urađena je kod više od 140 pacijenata. Za razliku od ovog Instituta, gde je terapija matičnim ćelijama iz kostne srži i periferne krvi standardna procedura lečenja, u Kliničkom centru Srbije pacijenti koji imaju srčanu slabost tretirani su matičnim ćelijama samo u okviru velike međunarodne studije.
     
    – U studiju je bilo uključeno ukupno sedam pacijenata, od kojih je pet dobijalo matične ćelije, a dva su bila u kontrolnoj grupi – kaže za „Novosti“ dr Marko Banović iz KCS. – Specifičnost je ta što smi mi, kao druga zemlja u svetu, odmah iza Belgije prvi put primenili drugu generaciju matičnih ćelija, koje su prvo kultivisane i formirane kao srčane ćelije. U prvoj fazi studije pokazalo se da lečenje srčane slabosti matičnim ćelijama iz kostne srži nije naučna fantastika, već je realno, izvodljivo i neškodljivo.
     
    U VMA se, osim bolesti krvi, matičnim ćelijama leči i multipla skleroza. To je jedini centar kod nas, i jedan od retkih u svetu, koji primenjuje ovu vrstu terapije MS. Ova metoda ne dovodi do potpunog izlečenja, ali zaustavlja bolest, a do sada je primenjena kod desetak pacijenata, kod kojih se s velikom sigurnošću moglo očekivati da će doći do poboljšanja. Ova vrsta lečenja se u VMA primenjuje o trošku osiguranja, a kompletno lečenje košta do 30.000 evra, što je bar triput jeftinije nego u drugim svetskim centrima.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE