Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Porast uvoza i izvoza, ali i deficita

    Spoljnotrgovinski deficit Srbije za devet meseci iznosi 6,57 milijardi dolara, što čini povećanje od 16,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kako je saopštio Republički zavod za statistiku, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-oktobar iznosi 26,25 milijardi dolara, što je rast od 22,9 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine.
     
    Izvezeno je robe u vrednosti od 9,84 milijarde dolara, što čini povećanje od 25,3 odsto, a uvezeno za 16,41 milijardu, što je više za 21,5 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe vredeo je 11,68 milijardi, što je više za 14,1 odsto.

    Pokrivenost uvoza izvozom, iznosi 60 odsto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 58,1 odsto.
     
    U izvozu glavni spoljnotrgovinski partneri bili su: Italija (1 118,4 miliona dolara), Nemačka (1 117,7 ) i BiH (999,1 miliona dolara). Kod uvoza, glavni partneri su bili Rusija (2 004,9 miliona dolara), Nemačka (1 814,3 i Italija (1.458,8). Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama, sa kojima imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, a zemlje EU čine više od polovine ukupne razmene.
     
    Drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1,28 milijardi dolara, a koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), kao i izvoza gvožđa i čelika. Što se uvoza tiče – najviše se uvoze električna energija, gvožđe i čelik, kameni ugalj i obojeni metali, kao i povrće i voće.
     
    Izvoz Srbije u te zemlje, za posmatrani period, iznosi 2,69 milijardi dolara, a uvoz je 1,4 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 191,4 odsto.
     
    Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa Crnom Gorom, BiH, Makedonijom i Albanijom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Rusijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa, zatim sa Kinom, Nemačkom i Madjarskom.

    Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u oktobru je bio manji za 16,2 odsto nego u istom mesecu lane. U oktobru je promet u maloprodaji bio veći za 5,2 odsto u odnosu na septembar. U periodu januar – oktobar, promet robe u trgovini na malo smanjen je za 16,8 odsto u odnosu na isti period 2010.
     
    Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru ove godine manja je za jedan odsto nego u oktobru 2010, a u odnosu na prosek 2010. veća je za devet odsto. U periodu januar-oktobar 2011. godine, u odnosu na isti period prošle godine, ostvaren je rast industrijske proizvodnje od dva procenta.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE