Nafta skuplja zbog mešovitih podataka o tražnji energenata
Sirova nafta je jutros tokom elektronskog poslovanja na berzi u Njujorku poskupela na iznad 87 dolara za barel, nakon što je najnoviji izveštaj o zalihama energenata u SAD doneo mešovite podatke o njihovoj tražnji.
Cena američke „lake“ nafte za terminsku isporuku u septembru je na NJujorškoj robnoj berzi porasla za 65 centi na 87,30 dolara za barel, nakon jučerašnjeg pada za 1,23 dolara, dok je istovremeno evropska „brent“ nafta na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu poskupela za 16 centi na 109,29 dolara za barel, prenela je agencija AP.
Američki institut za naftu (API) je sinoć saopštio da su zalihe „tečnog zlata“ u SAD prošle sedmice porasle za 1,7 miliona barela, dok su analitičari očekivali pad od 500.000 barela.
Sa druge strane, zalihe benzina su pale za 5,4 miliona barela, a zalihe dizela i lož-ulja za 1,3 miliona barela, navodi se u izveštaju instituta API. Popodne će sopstveni izveštaj o zalihama energenata u SAD objaviti i statistička služba američkog Ministarstva energetike.
Najvažnija energetska sirovina se do danas značajno oporavila sa nivoa od samo 76 dolara za barel iz prošle sedmice zbog toga što investitori, iako očekuju da će rast američke privrede u drugoj polovini godine biti slab, smatraju da ne bi trebalo da dođe do recesije. Trgovci naftom prate globalne ekonomske indikatore kako bi procenili u kojoj meri bi mogao da uspori rast svetske privrede i tražnja „tečnog zlata“.
„Tržište naftom je zaokupljeno pronalaženjem veze između prognoze usporenog privrednog rasta i smanjenja tražnje nafte u ovoj i sledećoj godini“, navodi se u izveštaju konsultantske firme „Riterbuš end asosijets“.