Ekonomisti predviđaju reprizu 2008.
Još jedna ekonomska kriza, sva je prilika, mogla bi da pokuca na vrata svetske ekonomije, a posledično i Srbije. I ovoga puta finansijska nepogoda stiže iz Sjedinjenih američkih država, kao uostalom i 2008. godine.
Prvi put u istoriji kreditni rejting svetskog ekonomskog lidera smanjen je sa AAA, za jedno A, što je ostatak planete već bacilo u brigu. Svetske berze su uzdrmane i glavno pitanje je koliki su dometi ponovnog ekonomskog posrtanja. I to taman kada su pojedini ekonomski pokazatelji signalizirali da je oporavak evidentan.
Profesor na FEFA fakultetu Nebojša Savić saglasan je sa ocenom da je svetska privreda pred rizikom ponovnog pada, i to većim nego što je bio u poslednje dve godine. Problem je, kaže, s ovako ponovljenom krizom što se ona evidentira tek par meseci pošto se dogodi.
– Prema svim saznanjima uslediće nov udar krize poput onog iz 2008. godine. Ključ za objašnjenje njenog repriziranja je u onome što se desilo u 2009. godini. A tada je kod svetskih ekonomskih lidera SAD, EU, nekih azijskih zemalja, BDP blago rastao, što je stvorilo željenu sliku o izlasku iz krize više nego što se to stvarno dogodilo. Uprkos rastu BDP-a, nije se povećala zaposlenost, što pokazuje da investitori realno nisu doživeli taj rast, već su ostali štedljivi, oprezni. Nisu ulagali i samim tim nisu otvarali nova radna mesta. Uspešne firme su u ovom dvogodišnjem periodu pravile profit, racionalizovale su troškove, ali nisu ulagale i to je globalni trend – objašnjava Savić.
Lideri azijske privrede, poput Kine, Indije, Singapura, u tom periodu postigli su rast u proseku od deset odsto. Vodeće zemlje Latinske Amerike dobro su prošli kroz krizu, a konsolidovale su se i vodeće evropske ekonomije.
Na pitanje koliko će Srbiju da košta ova nova kriza, Savić odgovara:
– Sigurno je da neće biti dobro, ali ne očekujem dramatično negativne efekte. Jer, kod nas kriza i nema više gde da udari. Za nas je opasno da nam se izvoz smanji i zato je važno to koliko će kriza pogoditi Grčku, Italiju. Ne smemo zaboraviti da su kod nas banke pretežno grčke, italijanske i austrijske i da eventualno povlačenje kapitala zavisi od krize u EU – smatra Savić.
Po njemu, kod nas vlada letargija i mi kao da čekamo da nam neko drugi ponudi rešenje, a mnoga imamo pred nosom. U svetu rastu cene hrane. To mi možemo da iskoristimo da povećamo izvoz baš ove grupe proizvoda.
– Ne govorim o poljoprivredi uopšte, već o proizvodnji ciljnih proizvoda. Bebi-bifa, na primer. Jedna šnicla u tanjiru u restoranu u Americi, Evropi košta 15 dolara, odnosno 10 evra. Microsoft je u Srbiji otvorio jedan od svojih pet centara u svetu za razvoj softvera. I šta smo mi od toga napravili. Ništa. A Indija je postala džin informacione tehnologije – kaže Savić.
Urednik sajta makroekonomije Miroslav Zdravković kaže da će se kriza reprizirati, ali da razloga za paniku nema. Srbija je, kaže, ne u ekonomskoj krizi poslednjih tridesetak godina, već u ekonomskoj depresiji.
– Scenario je manje više isti kao posle septembra 2008. godine. Pašće cene osnovnih izvoznih proizvoda čelika, gvožđa, hrane, repromaterijala, što nije dobro za naš izvoz. S druge strane neminovan će biti i pad cena na uvoznoj strani. Pad cena nafte biće neminovan. Uporedni podaci s drugim zemljama pokazuju da je Srbija među deset odsto zemalja čiji je uvoz smanjen što govori o padu kupovne moći. Najgore je što scenario nove krize podrazumeva pad broja zaposlenih, a kod nas je taman počeo oporavak zapošljavanja. Podaci od februara, marta pokazuju da se trend zaposlenosti i nezaposlenosti preokrenuo – kaže Zdravković.
Posledica najnovije krize u ekonomijama SAD i evrozone bio bi i rast kamatnih stopa. Rast za samo jedan procentni poen, prema Zdravkovićevoj računici, koštao bi Srbiju čak 370 miliona evra godišnje.
Toliko bi, naime, država, privrednici i građani morali više da izdvajaju za urednu otplatu duga, koji je narastao na 37 milijardi evra. Država duguje 13,3 milijarde, građani 5,7 milijardi, dok se privreda kod domaćih banaka zadužila za 10,5 milijardi, a u inostranstvu za još 9,3 milijarde evra.
Utešno za dužnike je što rast kamata nije sasvim siguran, mada pojedini analitičari procenjuju da bi tromesečni euribor (kamatna stopa na evre) u narednih godinu-dve mogao da se udvostruči. Trenutno je ta kamatna stopa 1,6 odsto, a do novembra 2010, bila je ispod jedan odsto.