Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Prosečan Beograđanin godišnje reciklira pola konzerve

    Prosečan Beograđanin godišnje reciklira pola konzerve, a i da hoće više – nema gde! Uprkos tome što, statistički, prosečna porodica godišnje popije 50 litara piva limena ambalaža ovog napitka završava na deponijama. Još gora je situacija sa papirom, pišu današnje Novosti.

    „Sakupila sam 50 kilograma papira, ali se ispostavilo da je najpametnije da ga bacim u đubre,“ kaže sugrađanka Aleksandra Radišić. „Do najbližeg reciklažnog centra treba da vozim kilometrima, a čovek kod Starog Merkatora (koji otkupljuje papir) danima ne radi. Čemu podizanje ekološke svesti kad moram kolima da idem do kontejnera kako bi odložila papir ili metal?“
     
    Papir servis redovno poziva građane i firme da donose staru hartiju u Umku, Adu huju i Prvomajsku ulicu. Naravno,recikliranje starog papira je samo etička stvar, jer kilogram novina košta 1,5 dinara! Kilogram metala je 380 dinara.

    „U planu je da vratimo staru proceduru otkupa papira na pijacama, ali zato u osnovnim i srednjim školama podižemo svest o recikliranju,“ kaže Milan Blagojević, menadžer nabavke starog papira za Beograd. „Građani imaju mogućnost da ubacuju u ekološke tehnološke kontejnere, korpe i džambo džakove.

    Ekološka obuka u vrtićima i školama traje već godinama, ali mesta na kojima može da se pokaže društveno odgovorno ponašanje su – malobrojna. Pre dve-tri decenije, kada nije postojala takva kampanja, u školama se redovno prikupljala hartija, a građani su vikendom na pijacama mogli da prodaju papir. Sada jedino mogu da stari papir poklone Romima u čijim naseljima su „postavljeni“ mali reciklažni centri.
     
    Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine kažu da je definisan lokalni plan upravljanja otpada, koji će se sprovoditi u narednih godina, a biće uloženo oko 228 miliona evra.

    „Već ima 150 podzemnih kontejnera, a zamenom postojećih doprineće se boljoj organizaciji sakupljanja i smanjenju raznošenja otpada,“ kaže Mirjana Gucić, pomoćnik sekretara u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine. „Radiće se na izgradnji 14 centara u vidu reciklažnih dvorišta za sakupljanje otpada, kao i zelenih ostrva. Tačke koje su definisane podrazumevaju da se pored polaznih ciljeva definiše i sposobnost grada, oceni stanje i pronađe problem.“

    „Muka“ sa „reciklažnim ostrvima“, kojih u Beogradu ima 117, prema mišljenju građana, je lokacija. Kontejneri se nalaze na 39 neprometnih lokacija. Recimo, u čitavoj opštini Stari grad na istom mestu nalaze se dva kontejnera – u Tadeuša Košćuška i kod bazena „25 maj“. Čitava Palilula ima dva kontejnera: kod Bogoslovije i u Karnedžijevoj ulici. Za 250.000 građana Novog Beograda namenjena su četiri kontejnera – u blokovima.

    „Broj kontejnera za odlaganje smeća i njihova lokacija zavise od tehničkih mogućnosti i saglasnosti nadležnih sekretarijata,“ kažu u JP Gradska čistoća. „Tokom prošle godine prikupljeno je 13,40 tona MET, 607 tona PET i 2.625 tona papirne ambalaže.“

    U prevodu – to znači da je svaki Beorgađanin prošle godine reciklirao tek koji gram metala.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE