Prodata zemlja mimo zakona
Kako su privatizacijom poljoprivrednih preduzeća oranice kupili stranci? Odredba koja strancima omogućava posedovanje nekretnina se ne odnosi na poljoprivredno zemljište
Putem privatizacija poljoprivrednih preduzeća, kako pokazuju podaci Agencije za privatizaciju, vlasnici poljoprivrednog zemljišta postala su i tri stranca. Sa kupcem iz Nemačke, ugovor je u međuvremenu raskinut, ali su u stranom vlasništvu i dalje „Zobnatica“, sa 1,7 hektara poljoprivrednog zemljišta i „Sloga“ iz Zrenjanina, uz koju je otišlo 4,8 hektara oranica.
Međutim, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, nije dozvoljeno da stranac, ni pojedinac ni pravno lice, postane njegov vlasnik. Ono zemljište koje je činilo kapital društvenih poljoprivrednih preduzeća, ipak je imalo drugačiju sudbinu.
– Zakon o privatizacaji nije sprečavao da stranac kupi preduzeće, pa i zemljište koje ulazi u njegov kapital – objašnjavaju u Agenciji za privatizaciju. – Zakon predmet privatizacije definiše kao društveni, odnosno državni kapital u preduzećima i kod pravnih lica. Zakon propisuje da kupac kapitala ili imovine može biti domaći ili strani.
Međutim, u Upravi za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da ni kupci u privatizaciji nisu mogli da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta. I to važi i za domaće i strane firme.
– Ukoliko domaće pravno lice koje je registrovano u Srbiji kupi društveni kapital preduzeća, ono može biti samo vlasnik društvenog kapitala, a ne vlasnik poljoprivrednog zemljišta – kažu u Upravi. – Odredba koja stranim pravnim ili fizičkim licima omogućava posedovanje nekretnina se ne odnosi na poljoprivredno zemljište, jer je Zakon o poljoprivrednom zemljištu poseban zakon koji uređuje poljoprivredno zemljište. Strano fizičko ili pravno lice ne može biti vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Srbiji.
