Meksikanci rade najviše, a Belgijanci najmanje
Meksikanci imaju najduži, a Belgijanci najkraći radni dan, neočekivan je rezultat istraživanja među 29 industrijskih zemalja, koje je obavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Time se ruši stereotip o meksičkom mentalitetu „manana“ (u smislu „sutra ću“). Meksikanci u proseku rade plaćeni ili neplaćeni posao (naprimer, poslove u domaćinstvu) po 10 sati dnevno, prenosi Rojters.
Belgijanci na svim plaćenim i neplaćenim poslovima provode prosečno svega sedam sati dnevno, što je sat ispod proseka u većini drugih zemalja članica OECD.
Studija je obavljena na ljudima starosti od 15 do 64 godine u 26 zemalja članica OECD, kao i u Kini, Indiji i Južnoj Africi. Od ispitanika je traženo da na svakih pet minuta prijave čime se bave.
U istraživanju su učestvovali i penzioneri, a računali su se i dani odmora, tako da je ispalo kako se manje radi u zemljama koje imaju duže godišnje odmore i u kojima se ljudi ranije penzionišu.
U Meksiku milioni ljudi rade u sivoj ekonomiji, često za male pare. Oni uzimaju svega nekoliko slobodnih dana godišnje, radeći do starosti, dok Belgijanci obično imaju više nedelja godišnjeg odmora, a penzionišu se oko 60. godine.
Kada se uzme u obzir samo plaćeni rad, najviše rade Japanci – u proseku nešto preko šest sati dnevno. Za njima slede Južnokorejanci i Meksikanci. Najmanje za platu rade Danci – ispod četiri sata dnevno.
Kućnim poslovima se najviše bave Meksikanci – prosečno više od tri sata dnevno, a najmanje Južnokorejanci – sat i 19 minuta dnevno.
Što se kuvanja tiče, njime se najmanje bave Amerikanci – u proseku svega pola sata dnevno, a najviše Turci – prosečno 74 minuta dnevno.
OECD iznosi procenu da je vrednost neplaćenog rada u 25 zemalja obuhvaćenih istraživanjem ekvivalentna trećini bruto domaćeg proizvoda svih članica ove organizacije.
