Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Sve su manje i sve su dalje: Život s 30.000 RSD penzije STANDARD U SRBIJI

    U Srbiji ima ukupno 1.678.367 penzionera, od kojih većina mesečno živi od primanja koja ne prelaze 30.000 dinara.

    Inače, od 2015. godine u Srbiji primetan je trend pada ukupnog broja korisnika penzija pre svega zbog izmena Zakona o PIO i pomeranja starosne granice za odlazak u penziju za žene i uvođenje prevremene starosne penzije, navode u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (RF PIO).

    Muškarci penziju “uživaju” u proseku oko 17 godina, žene tri godine duže, a prema podacima Fonda PIO, prosečna primanja za najstarije sugrađane (podaci iz aprila) iznose 29.374 dinara.

    Najniža penzija prema važećem zakonu za korisnike iz kategorije osiguranika zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi oko 16.000 dinara, a najniži iznos penzije za kategoriju poljoprivrednih penzionera 12.582 dinara.

    Najviša penzija za sve kategorije korisnika, za 45 godina staža iznosi oko 147.408 dinara.

    Šta su donele poslednje izmene Zakona o PIO?

    Izmenama Zakona o PIO predviđeno je pomeranje starosne granice za odlazak u penziju za žene i uvođenje prevremene starosne penzije.  Tako će prema Zakonu o PIO, 2022. godine žene ostvarivati pravo na starosnu penziju sa 63 godine i četiri meseca života.

    Za ostvarivanje prava na starosnu penziju, svake godine pomera se starosna granica samo za žene, za po dva meseca do 2032., kada će uslovi za odlazak u penziju biti izjednačeni sa muškarcima – 65 godina života i minimum 15 godina staža osiguranja.

    Takođe, pravo na punu starosnu penziju osiguranici mogu ostvariti ukoliko imaju 45 godina staža osiguranja za koji su plaćeni doprinosi, bez obzira na godine života, što znači da ako neko ima 45 godina staža osiguranja neće mu se umanjivati penzija, bez obzira koliko godina života ima u tom momentu.

    Kada je reč o prevremenoj penziji, 2022. godine uslov za muškarce biće 59 godina i šest meseci života i 40 godina staža osiguranja, a za žene 59 godina života, kao i 39 godina i osam meseci staža osiguranja, a u 2023. godini za muškarce će uslov za prevremenu penziju biti 60 godina života i 40 godina staža i za žene 59 godina života i šest meseci staža.

    Uslovi i za muškarce i za žene za prevremenu starosnu penziju će se izjednačiti 2024. godine kada će im biti potrebno 60 godina života i 40 godina staža.

    Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, osobi koja ima dovoljno godina staža, ali se penzioniše sa manje godina života, trajno se umanjuje penzija i to za 0,34 odsto za svaki mesec koji nedostaje do navršenih 65 godina života.

    Pooštravanje uslova i „penzija sve dalja“ kao globalni trend

    Dr Nada Novaković, sociolog, naučni saradnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu kaže da su promene u penzionom sistemu i pooštravanje uslova za odlazak u starosnu penziju aktuelni svuda u svetu i praktično su posledica neoliberalne politike da se što više smanje državni „troškovi“.

    Suština je u sve kasnijem penzionisanju i sve manjim penzijama koje se tada stiču, objašnjava dr Novaković za BIZLife portal.

    dr Nada Novaković

    Glavni argumenti za penzione reforme su demografski i ekonomski. Na jednoj strani se ističe da je stanovništva pojedinih zemalja sve starije, a na drugoj da je gotovo nemoguće obezbediti sredstva za penzije iz javnih finansija, navodi Novaković.

    Podseća da je u Nemačkoj  još 2006. godine, bez većeg otpora sindikata i građana, usvojen zakon da se u starosnu penziju ide sa 65. godina i da je to trajalo do 2012. godine, a potom je izglasan zakon da se do 2029. godine starosna granica pomera na 67 godina.

    Nedavno su izneti i predlozi da se do 2042. odlazak u penziju poveća na 69 godina.

    U Francuskoj je, s druge strane bilo žestokih otpora pri pokušaju da se starosna granica poveća. Tako se sada u starosnu penziju odlazi sa 60 godina života, a najavljeno pomeranje starosne granice za odlazak u penziju na 62 godine, dočekano je burno i građani su organizovali velike proteste da to spreče.

    Japan planira da starosnu granicu poveća sa 65 na 70 godina, što je u skladu sa dugim vekom tamošnjeg stanovništva.

    Sasvim drugačiju politiku penzionisanja imaju razvijene skandinavske zemlje.

    U Norveškoj se žene penzionišu sa 64 godine, a muškarci sa 67, a plan je da se takođe izjednači starosna granica za muškarce i žene.

    U Danskoj se dozvoljava da radnici koji su počeli ranije da rade, obavljaju teške fizičke poslove, mogu da odu u penziju sa 61 godinom života i 42 godine radnog staža, navodi još jedan primer Novaković.

    Što se tiče Srbije i zemalja u okruženju, Novaković kaže da su promene uslova za sticanje penzije nastupale skoro po istom modelu: obavezne, relativno oštrije nego u najrazvijenijim zemljama EU, strogo kontrolisane od MMF, nezavisno što u zemlji postoje relativno visoka nezaposlenost i siromaštvo.

    I smanjenje penzija kao opšti svetski trend

    Opšti trend u svetu je smanjenje visina postojećih i budućih penzija, ukazuje Novaković.

    “Argumenti vlasti za to su različiti, ali su posledice po penzionere ozbiljne. Kreditori jasno i uporno nameću zaduženim zemljama i politiku penzija i zarada. Stoga su najzaduženijim članicama EU (kao Grčkoj) i zemljama u tranziciji strogo određivali i tempo promena penzijskog sistema i vreme i procenat povećanja/smanjenja penzija. Posledice toga su sve lošiji materijalni položaj većine penzionera i sve dublje padanje u zonu siromaštva”, ukazuje ona.

    Jedan od najčešće korišćenih merila za visinu penzije je odnos prosečne penzije i plate (zarade).

    Pre tranzicije u Srbiji prosečna penzija je bila 85 odsto od prosečne plate.

    “U prvoj deceniji tranzicije i zarade i penzije su, naročito hiperinflacijom 1993. godine, sasvim obesmišljene i obezvređene. One su se oporavile tek posle 2000. godine. Najpre su povećane, a najveći rast su imale 2008. godine. Nakon toga se simbolički i stvarno svode na socijalnu a ne ekonomsku kategoriju. To znači da većina penzionera  teško živi i preživljava. Danas prosečna penzija ne dostiže više od 46 odsto prosečne zarade. Njena realna vrednost je još niža kada se uzmu u obzir rast troškova života i visina minimalne i prosečne potrošačke korpe. Tako su sada prosečne penzije su za 25 odsto niže od minimalne potrošačke korpe”, navodi podatke dr Nada Novaković.

    Kada je reč o standardu, ona kaže da u postojećim uslovima najteže žive stariji građani koji uopšte nemaju nikakva sigurna primanja.

    Zatim, tu su i radnici preduzeća koja su otišla u stečaj ili su u restrukturiranju jer mnogi od njih su bili prinuđeni da pristanu na socijalni program, bilo da im je do penzije ostalo dve ili pet godina.

    Ipak, nedavno je konačano doneto pravedno rešenje za njih jer su u skupštini  usvojene izmеnе i dopunе Zakona o pеnzijskom i invalidskom osiguranju koje se odnose baš na tu kategoriju osiguranika.

    U pitanju su osobе kojima jе u trеnutku prihvatanja socijalnog programa do ostvarivanja prava na pеnziju nеdostajalo do pеt godina, takozvana Opcija 5, odnosno do dvе godinе, takozvana Opcija 3.

    Koliko znači jednokratna pomoć penzionerima

    U poslednjih godinu i po dana u Srbiji su u nekoliko navrata su donete jednokratne mere pomoći penzionerima, ali i ostalim građanima.

    Kada je reč o tome koliko je to od pomoći za njih, Novaković kaže da je ta pomoć u apsolutnom smislu simbolična i  nedovoljna da ublaži loše uslove života penzionera.

    Novaković kaže i da se to ne čini selektivno, pa se najveći deo para preliva penzionerima sa višim primanjima, a najmanje pripada najsiromašnijim penzionerima.

    Šta je još problem?

    Novaković ukazuje da je u Srbiji stanovništvo demografski staro i da treba imati u vidu da iz zemlje godišnje ode i oko 30.000 stručnjaka.

    Ubrzano stari i radno sposobno stanovništvo što su loše polazne pretpostavke za rast penzija i uopšte privredni razvoj.

    Mladi teorijski neće moći da steknu traženi broj godina staža za penziju, upozorava.

    A šta je donela “švajcarska formula” za obračun penzija

    Nedavno je u Srbiji ponovo uvedena indeksacija penzija po takozvanoj „švajcarskoj“ formuli. „Švajcarski model“ praktično znači da penzije oko 1,7 miliona penzionera u Srbiji rastu po modelu koji podrazumeva usklađivanje sa 50 odsto inflacije i 50 odsto rasta prosečne zarade.

    Takav model je na zahtev Svetske banke u Srbiji ugašen 2006. godine.

    Nada Novaković kaže da se „švajcarska formula“ za obračun i usklađivanje penzija dosta primenjuje u svetu.

    “Ona nije svuda ista, ali se kod nas koristila u smislu da se penzije povremeno koriguju za određeni procenat koji je zbog rasta potrošačkih cena i rasta prosečne nominalne zarade. U Srbiji su tu procenti 50:50, a u drugim zemljama su drugačiji. U svakom slučaju nastoji se, saglasno pravilima Svetske banke, da izdvajanja za PIO iz državnog budžeta ne prelaze 10 odsto. I takva kakva je, ova formula je bolja nego kada se odluka o usklađivanju penzija i njihovom rastu prepusti aktuelnoj vlasti”, objašnjava sagovornica BIZLife portala.

    Izvor: BIZLife/Jelena Andrić

    Foto: Pixabay, Privatna arhiva

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE