Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Srbija – zemlja DODATNIH POSLOVA: Dupliran broj ljudi sa DVA POSLA

    Trend obavljanja više poslova, poslednjih godina sve prisutniji u svetu, pretrpeo je posledice aktuelne pandemije, jer analize pokazuju da je obavljanje ovih poslova ozbiljno dovedeno u pitanje, pa i mogućnosti zarade i zadovoljenja potreba ljudi koji su tako sebi stvorili dodatni izvor prihoda.

    U Srbiji je u poslednjih deset godina praktično udvostručen broj građana koji rade dva posla i to je relativno najveći porast u odnosu na zemlje EU i u tranziciji, pokazuju analize.

    Dr Nada Novaković, sociolog, naučni saradnik Instituta društvenih nauka u Beogradu kaže za BIZLife portal da je usled korona krize opao broj tako angažovanih radnika i stručnjaka, ali i visina njihovih prihoda, a podaci Evropskog statističkog  zavoda (Eurostat) navode na zaključak da će se to nastaviti sa inteziviranjem i produžavanjem pandemije.

    „Nestaju radna mesta sa punim radnim vremenom, a drugi ili dodatni posao je sve neizvesniji. U centru kapitalističkog sistema porasle su društvene nejednakosti, raslojavanje i siromaštvo stanovništva i na to samo posredno ukazuju  i podaci o rastu broja zaposlenih poslednjih deset godina koji pored osnovnog obavljaju i drugi posao“, navodi Novaković.

    Dodaje da su sa pojavom COVID-19 izmenjene i mogućnosti ostvarivanja dopunskih prihoda obavljanjem dva i više poslova.

    U kojim zemljama ima najviše ljudi koji rade dva posla?

    Podaci Eurostata ocrtavaju opšti trend da je u poslednjih 10 godina došlo do rasta zaposlenih koji pored redovnog posla imaju i drugi posao.

    To je pored siromašenja građana i rasta nezaposlenosti, posledica i mera koje su pojedine države preduzimale nakon prvog udara globalne ekonomske  krize iz 2008. godine, objašnjava sagovornica.

    Prvo mesto po broju zaposlenih sa dva posla u 2010. godini „pripalo“ je Nemačkoj, drugo Poljskoj, a treće Velikoj Britaniji, dok je najmanje onih koji su radili dva posla bilo u razvijenom Luksemburgu.

    Prema podacima Eurostata u periodu 2010-2020. godina rast broja zaposlenih koji su imali i drugi posao u EU se uvećao.

    Među njima najbrojniji su bili sa srednjim obrazovanjem, dok se povećalo i učešće grupacija najobrazovanijih (tercijarno obrazovanje) .

    Početkom 2019. godine u zemljama EU dva posla paralelno je radilo više od 3,4 miliona najobrazovanijih građana, a najveći rast zabeležen je u Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj.

    U Srbiji udvostručen broj onih koji rade duple poslove

    Srbija je 2010. godine imala 106.000 zaposlenih koji su radili i drugi posao, značajno više nego Hrvatska i Slovenija.

    „Ovome su najviše doprinosili rast siromaštva zaposlenih i ostalih građana i visok nivo sive ekonomije.  Početkom 2019. godine Srbija je udvostručila broj radnika sa dva posla. To je relativno najveći porast u odnosu na zemlje EU i u tranziciji“, navodi Nada Novaković.

    S druge strane, mere koje se preduzimaju tokom trajanja COVID-19 pandemije ostavljaju  posledice po ekonomiju, ali i šire.

    „Masovno se uništavaju radna mesta s punim radnim vremenom, nestaju čitave grane privređivanja, a opstanak na tržištu rada mnogih profesija je nesiguran.  Posledica toga će biti ogroman rast nezaposlenosti i siromaštva većine radnosposobnog stanovništva, promene na tržištu rada koje će uništiti i stalne i dopunske poslove, bez mogućnosti države da te posledice spreči i/ili ublaži“, smatra Nada Novaković.

    Za vreme pandemije COVID-19 drastično se izmenila struktura zaposlene radne snage, ali i onih koji su do tada mogli da obavljaju drugi posao.

    Broj takvih poslova, a i prihodi od njih, su smanjeni, praćeni stalnom neizvesnošću da može biti i gore od postojećeg stanja.

    Neke profesije sasvim ugrožene, a neke „profitirale“

    Neke profesije su totalno ugrožene, pre svega zaposlenih u klasičnim industrijskim granama, poljoprivredi, građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu. Skoro bez većih problema novim prilikama su se prilagodili klasični majstori i zanatlije.

    Jedni su ostavili zakupljene poslovne prostore i prešli na oglašavanje preko interneta.

    Drugi su, zbog prirode posla a manjka takvih kadrova na tržištu rada, istovremeno obavljali više poslova i uvećavali zarade, dodaje Novaković.

    Kako je raditi dva posla – pozdrav sa slobodnim vremenom ili ima i satisfakcije?

    Kada je reč o tome zašto se neko opredeljuje da radi dva posla, ona ističe da je to najednostavnije govoreći najpre podstaknuto potrebom da se uvećaju niski prihodi, ali i zadovolje potrebe višeg reda – ambicije, raznovrsniji rad, viši životni standard i slično.

    Sagovornica S.S koja radi u sektoru komunikacija, u firmi gde ima poslovnu stabilnost, shvatila je da posle više godina ta stabilnost donosi i rutinu.

    “To nije uvek dobro za profesionalni razvoj i bio mi je potreban izazov, novo iskustvo i prilika da se oprobam u drugačijoj sredini. Dobre poslove u oblasti u kojoj radim nije moguće naći lako, pa sam čekala priliku da se pojavi nešto dovoljno dobro da to i prihvatim”, priča.

    To se desilo, kaže, kada joj je ponuđen posao koji bi bio idealan za frilensere, a ona je bila zaposlena „za stalno“.

    “Odlučila sam da ga prihvatim i razgovarala sa upravom u firmi gde radim, imala sam ideju da za početak oba posla radim istovremeno i oni su pristali. To sam mogla tako da organizujem zato što na drugom poslu imam zadatke koje moram da završim i rokove, a nisam vezana za radno mesto. Od početka drugi posao radim nakon radnog vremena od kuće i vikendima. Nekada koristim dane godišnjeg odmora kada mi je potrebno više vremena da nešto završim i to odlično funkcioniše”, podelila je svoja iskustva sagovornica za BIZLIfe portal.

    Prednost dva posla je mogućnost da istražite svoje kapacitete, razvijete još više veštine, proširite krug ljudi sa kojima sarađujete i zaboravite gubljenje vremena na stvari koje nisu važne za konkretne ciljeve, navodi ona.

    Ističe da je tu i ekonomska strana priče, jer svaki dodatni prihod nije višak. Loše strane ovokvog načina rada, su navodi, svesno odricanje velikog dela svog slobodnog vremena.

    “Takođe i stres vam je pomnožen sa dva i vrlo često vam nedostaje samo par sati sna”, naglašava.

    Željko J. koji ima „državni posao“  odlučio se na to da pronađe dodatni izvor prihoda nakon radnog vremena, najpre zbog toga da bi podmirio svoje obaveze i troškove koji su se nagomilali kako zbog rate kredita za stan tako i zbog odluke da dete upiše u srednju privatnu školu.

    Kaže da nakon radnog vremena na “redovnom poslu” popodne i uveče radi na poslovima dostave hrane.

    Finansijski je zadovoljan, ali to, kaže, podrazumeva rad po ceo dan i odricanje od svog slobodnog vremena.

    “Srećom pa volim dinamičnost, i da sam stalno u pokretu, pa nagomilani umor tako anuliram”, priča Željko za BIZLife portal.

    Izvor: BIZLife/Jelena Andrić

    Foto: Pixabay, Privatna arhiva

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE