Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Pečat naš nasušni – decenija borbe

    Premijerka Ana Brnabić nedavno je izjavila da je zapanjena otporima državne uprave prema ukidanju pečata, ali i da neće odustati od toga da  se pečat ukine u mandatu ove vlade, što je u naredne tri godine.

    Po Zakonu o privrednim društvima pečat je prestao da bude obavezan od februara 2012. godine, što znači da borba protiv štambilja u Srbiji traje već šest godina. A trajaće, sudeći prema izjavi premijerke, i celih 10.

    Na pitanje zašto je za završetak Drugog svetskog rata trebalo četiri godine, a za slanje pečata u istoriju nama treba čak decenija, internet preduzetnik Darko Vidić kaže da se šalje poruka da je teško izboriti se za poštovanje zakona i sređivanje privrednog ambijenta.

    “Ali, svako ko je ikad došao u bilo kakav dodir sa državom zna koliko je teško bez obzira na postojanje volje i snage. Previše je “repova”, previše je ljudi iz 16. veka koji se plaše promena, ali i koji imaju nedostatak znanja. Tako je svojevremeno jedna osoba na rukovodećem mestu u NBS rekla da ako pustimo PayPa pašće monetarni sistem. To se naravno nije desilo, što je znala svaka osoba sa elementarnim poznavanjem ekonomije”, kaže Vidić.

    Kao privrednik koji je u gotovo svakodnevnom kontaktu sa raznim institucijama države, Vidić kaže da je poput premijerke i sam zapanjen tolikim otporom.

    “Moj mozak ne može da shvati da javne ustanove mogu blatantno da krše zakon i da duboko veruju da su njihove interne procedure jače od zakona. Tako, Pošta je jedna od zadnjih nedodirljivih kompanija koja neće da uruči poštu firmama ako “ne lupe” pečat. Ne samo što time krše zakon nego i stvaraju velike probleme ljudima koji su otvorili firmu bez pečata (preduzetnici sada mogu i online bez odlaska u APR). Neko je sve završio preko interneta, iz fotelje otvorio firmu, i otvorio račun u banci bez pečata, a onda mu dođe poštar i maltretira ga. To je nedospustivo. Naravno, ne treba zaboraviti ni poreske uprave koje takođe krše zakone i maltretiraju privrednike”.

    Priznaje, međutim, da se dobar deo stvari promenio na bolje jer je sada  moguće otvoriti račun u banci bez pečata, primati uplate preko PayPala i drugih institucija elektronskog novca i tako poslovati globalno iz Srbije, ali i dalje postoji problem sa Poštom.

    “Kad kažem Poštom tu mislim i na carinu. Slanje bilo čega u inostranstvo je preskupo i opterećeno mnogim birokratskim “zavrzlamama”. A onda dođemo i do problema carine, gde carinici neće da “puste” robu zbog nedostatka pečata ili neke druge “gluposti”. Sve ovo koči izvoz”, navodi on.

    Zbog takvih problema, prema njegovim rečima, određen broj malih izvoznika, porodičnih manufaktura, je otvorio firmu u Evropi (Hrvatska, Rumunija, Irska) i tako rešio problem skupog i lošeg poštanskog saobraćaja, administracije, carina i ostalog.

    “Ja da sam Premijer momentalno bih smenio/otpustio svaku osobu iz državne administacije koja krši bilo koji zakon i otežava privrednicima život. Bez trunke sažaljenja i razmišljanja. Išao bih “glavom u zid” zbog čega nikada ne bih bio premijer ili bih bio brzo smenjen (smeh). Takođe, momentalno bih uvrstio frilensere u zakon o privrednim društvima i uvek ih u legalne tokove, uz veliko smanjenje poreza i doprinosa za frilensere, mala i srednja preduzeća”, kaže Vidić.

    Stručnjak za IKT, koji je imao prilike da vidi kako administracija funkcioniše i iznutra, Slobodan Marković, smatra da prva promena mora da krene iz te iste administracije.

    Kaže da mu je fascinantna činjenica da, iako se 100% dokumenata koji cirkulišu u okviru administracije odavno generiše i obrađuje u elektronskom obliku, više od 95% tih dokumenata mora da bude odšampano, pečatirano i poslato poštom kako bi postalo deo neke zvanične procedure.

    “Sama Vlada je pravi primer toga – sve što pripremaju ministarstva i drugi organi državne uprave, izrađuje se na računaru u elektronskom obliku. Međutim, onda se svi ti dokumenti štampaju, potpisuju i pečatiraju, zavode i šalju poštom ili kurirom. Slična situacija je u većini drugih državnih institucija, bez obzira na granu ili nivo vlasti. Dakle, prava promena mora da krene iz same administracije, koja je epicentar i glavni generator kulture pečata koja istrajava. Kada državne institucije u sopstvenom funkcionisanju više ne budu insistirale na upotrebi papira, pečata, pisama, kurira i šaltera, počećemo da viđamo veći napredak i u odnosu prema građanima i privredi. Vlada, stoga, treba da krene od sebe i svojim primerom pokaže kako sve to može da izgleda drugačije”, mišljenja je Marković.

    Da je na mestu predsednice vlade, kaže, prvo bi izmenio pomenuti član Zakona o privrednim društvima, “tako što bih izbrisao deo koji kaže da se upotreba pečata ipak može nametnuti privredi zakonom. Ova odredba glavni je razlog zašto će svako ko osnuje svoju firmu dobiti savet da ipak napravi pečat, jer će mu kad-tad biti neophodan”.

    “Dalje, temeljno bih revidirao Zakon o pečatu državnih i drugih organa. Privođenje vremenu u kome živimo odavno je potrebno i Uredbi o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave. Elektronski oblik dokumenata i opštenja više ne sme da bude sekundaran u odnosu na papirni”, dodaje.

    Marković ističe da zakonski okvir nije dovoljan i navodi da se projekat bespapirnog poslovanja organa državne uprave već deceniju redovno skida sa dnevnog reda i da bi tome trebalo da dođe kraj. “Mislim da bi Vlada konačno trebalo da krene u ovaj proces – odredi instituciju koja će njime upravljati, dodeli adekvatna sredstva, kontroliše napredak,… Tu ističem vašu referencu na rat – bez obzira na dobru volju, na terenu nema pobede bez dobre organizacije, adekvatnih resursa i stalne podrške. Ako bismo krenuli danas, mislim da bismo za godinu-dve već videli prve pozitivne efekte”.

    Marković na kraju ističe da je umesto što je od marta obavezala privredu da registruje papirne račune za državne institucije kod Uprave za trezor, Vlada mogla da propiše upotrebu isključivo elektronskih računa za sve poslove sa privredom. “Za ulazak u ovaj sistem je, usput, propisana obavezna upotreba pečata i odlazak na šalter, tako da mislim da dalje od ovog primera ne moramo da idemo”.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE