
ONA MENJA SVET: Četiri uma koja menjaju budućnost
Petnaest godina programa L’Oréal–UNESCO „Za žene u nauci“ u Srbiji pokazalo je da jedno priznanje može biti prekretnica. Za neke naučnice ono je značilo potvrdu da su na pravom putu, za druge otvaranje međunarodnih vrata, a za treće prvi vetar u leđa u trenutku kada je to najvažnije. Iako svaka priča ide drugačijim tokom, zajednička nit je jasna: ovo priznanje menja živote, karijere, perspektive i, što je najvažnije, podiže vidljivost naučnica u zemlji u kojoj se nauka retko nalazi u centru pažnje.
U prethodnim tekstovima predstavili smo četiri dobitnice ovog priznanja, a u ovom vam donosimo priče još četiri izvanredne mlade žene.
ANA BIJELIĆ
Snaga istraživanja i majčinstva
Kada Ana Bijelić govori o periodu nakon dobijanja priznanja L’Oréal‒UNESCO „Za žene u nauci”, njena priča postaje spoj ličnog i profesionalnog rasta. U godinama koje su usledile dogodile su se najdublje i najlepše promene – postala je mama, što joj je, kako kaže, bio najizazovniji, ali i najvažniji životni iskorak. Istovremeno, njena profesionalna putanja krenula je uzlaznom linijom: od asistentkinje je postala vanredna profesorka na Fakultetu zaštite na radu u Nišu, nastavila istraživanja započeta tokom doktorske disertacije i proširila fokus ka zaštiti na radu i zaštiti životne sredine, posebno u proučavanju uticaja hemijskih supstanci na zdravlje zaposlenih.

„Kada sam pokušala da sumiram šta se promenilo od trenutka kada sam dobila priznanje ’Za žene u nauci’, razmišljala sam u tri pravca: o promenama u privatnom životu, o profesionalnom razvoju i o tome kako se promenio moj pogled na to šta znači biti žena u nauci. Moram da priznam da su se najdrastičnije promene desile u privatnoj sferi – postala sam mama, a taj put nije bio nimalo jednostavan, već prilično izazovan”, ističe ona.
U trenutku dobijanja priznanja bila je asistentkinja na Fakultetu zaštite na radu u Nišu, danas je vanredna profesorka, što je velika profesionalna promena.
„U međuvremenu sam sprovela deo istraživanja koja su bila nastavak moje doktorske disertacije i koja su ujedno poslužila kao inspiracija za projekat kojim sam konkurisala za priznanje ’Za žene u nauci’. Vremenom se moj fokus dodatno pomerio ka zaštiti na radu i zaštiti životne sredine, posebno ka proučavanju uticaja hemijskih supstanci na zdravlje zaposlenih i drugih izloženih grupa”, kaže ona.
Srećna je što, uprkos novim obavezama koje funkcija vanrednog profesora nosi, nije izgubila kontakt sa kolegama iz laboratorije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu.
„Tamo i dalje mogu da se bavim onim što je moja ’prva ljubav’ – eksperimentalnim radom i fundamentalnim istraživanjima”, zaključuje ona.
ANA TOMAS PETROVIĆ
znanje koje postaje promena
U godini obeleženoj zdravstvenim krizama i nesigurnostima, priznanje L’Oréal‒UNESCO „Za žene u nauci” za Anu Tomas Petrović postalo je više od priznanja. Bila je to prekretnica. U trenutku kada je pandemija zaustavila svet, ona je dobila potvrdu da njen rad ima smisao, da je vidljiv i da postoji neko ko veruje u mlade naučnice.
Ana Tomas Petrović, docentkinja na Katedri za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, priznanje je dobila 2020. godine, u periodu pandemije korone, koji je bio ispunjen brojnim ličnim i profesionalnim izazovima.

„Za mene je ovo priznanje došlo u idealnom trenutku i dalo mi je dodatno samopouzdanje da je ono čime se bavim vidljivo i prepoznato. To priznanje je bilo dokaz da ipak postoji neko kome je stalo do nauke i podrške mladim naučnicima. Za mene je to bila prekretnica – da sebi dozvolim više slobode u naučnoistraživačkom radu, da završim disertaciju i nastavim istraživanja samostalno”, priča ona.
Njena karijera se potom razvijala nekim logičnim tokom.
„Završila sam doktorsku disertaciju, izabrana sam u zvanje docenta, nastavila da se bavim istraživačkim radom i utrostručila broj radova koje sam do tada objavila. Fokusirala sam se na antibiotike kao područje istraživanja i ostvarila brojne saradnje sa kolegama iz inostranstva”, ističe Ana.
U svemu tome priznanje joj je služilo kao stalni podsetnik i izvor samopouzdanja da izađe iz zone komfora.
„Naš naučni rad je timski i poslednjih godina smo to dodatno negovali kroz saradnju lekara različitih specijalnosti i kolega farmaceuta, koji su vrlo bliski kliničkoj praksi. Pored naučnog rada, u sklopu projektnih aktivnosti organizovali smo i edukacije namenjene zdravstvenim radnicima o racionalnoj upotrebi antibiotika i problemu antimikrobne rezistencije. Uspešno smo uspostavili i saradnju sa kolegama iz Republike Srpske, tako da smo postali proaktivni i u istraživanjima i u prenošenju znanja”, zaključuje ona.
MARIJA LESJAK
Istraživanja koja poboljšavaju zdravlje žena i dece
Priznanje L’Oréal‒UNESCO „Za žene u nauci” Marija Lesjak, sa Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, dobila je sa samo 32 godine. Kako sama kaže, to je bio prvi veliki signal da neko zaista prepoznaje njen rad. Do tada su ona i njen tim „samo” radili u laboratoriji i objavljivali naučne radove, ali bez potvrde da su na pravom putu. U ranoj fazi izgradnje naučne karijere, ovakvo priznanje deluje kao snažan vetar u leđa i poruka: „Nastavi, vredi ovo što radiš.”
„Priznanje sam dobila 2016. godine, kada sam bila na početku svog naučnog rada u oblasti metabolizma gvožđa – istraživala sam kako hrana biljnog porekla utiče na usvajanje gvožđa u organizmu. U proteklih devet godina vodila sam više naučnih projekata, među njima i međunarodne, koji se i dalje bave mehanizmima apsorpcije gvožđa. Posebno mi je važno što sam deo rezultata uspela da pretočim u praksu: razvila sam funkcionalnu hranu bogatu gvožđem, proizvod koji uskoro izlazi na tržište. Uz naučne projekte došle su i nagrade za preduzetništvo, pa danas mogu da kažem da je L’Oréal‒UNESCO priznanje bilo početna tačka posle koje su se uspesi samo nadovezivali”, kaže ona.

Anemija, kao jedan od najrasprostranjenijih zdravstvenih problema, naročito među ženama, nalazi se u središtu njenog naučnog interesovanja. Oko 50 odsto žena ima anemiju, što je ozbiljan rizik za zdravlje, a posebno tokom trudnoće, kada utiče i na fizički i kognitivni razvoj deteta.
„To je globalno prepoznat problem Svetske zdravstvene organizacije, a ja kroz svoja istraživanja pokušavam da doprinesem tome da žene i njihova deca budu zdraviji. L’Oréalovo priznanje mi je mnogo pomoglo i u vidljivosti: gde god da se pojavim i kažem da sam bila laureatkinja, ljudi drugačije gledaju na moj CV. To je ime koje je prepoznatljivo i u Srbiji i u svetu, a mnoge velike naučnice su dobile ovo priznanje”, kaže ona.
Logo L’Oréala i danas je prisutan na njenim prezentacijama, aplikacijama i projektima, kao trajni podsetnik na podršku koja joj je otvorila nove profesionalne mogućnosti.
„Mladim naučnicama bih poručila da se obavezno prijave, da budu hrabre i kreativne u prijavi, da jasno napišu kako njihov rad može da promeni svet u njihovoj oblasti i da ne spuštaju kriterijume ni u ciljevima ni u ambiciji. A organizatorima: samo nastavite da podržavate slobodoumne, pametne žene, jer je to pravi način da menjate društvo”, rekla je Marija.
MIRJANA LJUBOJEVIĆ
Nauka koja donosi zelenilo u gradove i domove
Nakon dobijanja priznanja L’Oréal – UNESCO „Za žene u nauci“, profesionalni život Mirjane Ljubojević, redovne profesorke na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, doživeo je pravi preokret. Odjednom se broj diplomskih i master radova koje vodi povećao, doktoranada je bilo više, a istraživanja su se razgranala u nove pravce. Pojavili su se međunarodni projekti i usavršavanja u Evropi i SAD, a javne aktivnosti doprinele su buđenju svesti o urbanim baštama i mogućnostima da građani, čak i u ograničenom prostoru, gaje voće i zelenilo.
„Nakon dobijanja L’Oréalove nagrade, puno toga se promenilo u mom profesionalnom životu. Moj mentor mi je nekada govorio da se ’ne ističem previše’, jer to donosi i mnogo novih obaveza – i ispostavilo se da je bio u pravu. Naglo je porastao broj diplomskih i master radova koje vodim, kao i broj doktoranada. Istraživanja su se razgranala u više pravaca, došle su nove publikacije, međunarodne saradnje i usavršavanja u Evropi i SAD”, kaže ona.

Karijera joj je posle priznanja išla uzlaznom putanjom, kako u nastavi tako i u nauci.
„Posebno mi je važno što smo kroz projekte i javne aktivnosti doprineli buđenju svesti o urbanim baštama i mogućnostima da građani, čak i u ograničenom prostoru, gaje voće i zelenilo. To je uticalo i na praksu: porasla je potražnja za patuljastim i stubastim voćkama, kalemljenim stablima koja se mogu uklopiti i u urbane balkone i dvorišta, ali i u seoska domaćinstva koja žele više zelenila i funkcionalnih, dekorativnih sadnica”, priča Mirjana.
Ona ističe da su gradovima doneli patuljaste forme, približili im ideju o otpornim sortama, a tamo gde ih nema stvorili biopesticide.
„Prvi smo osmislili koncept ’Park to fork’, umesto modela ’Farm to fork’. Razgranali smo se u više pravaca kako bi svi ljudi mogli da proizvode svoju, bezbednu hranu”, kaže ona.
Nauku bi, kaže, jednom rečju opisala kao – strast.
„Mladima bih svoj rad objasnila ovako: nauka je odbijanje lakih odgovora i spremnost da ceo život tražite bolje, tačnije odgovore. To je put stalnog preispitivanja, a ne prečica”, ističe ona.
Uticaj priznanja na njenu vidljivost i rad bio je ogroman. Nakon njega su usledila brojna istraživanja i rezultati, a samim tim i više zainteresovanih studentkinja – njen tim danas broji šest članica, dve su već odbranile doktorat i sada postaju mentorke. Mlade naučnice prepoznaju i važnost nauke i prestiž koji ovo priznanje nosi, pa se iz godine u godinu prijavljuju, unapređuju svoje prijave i ne odustaju.
„Kada je reč o samom programu, zaista nemam primedbe. Različitost tema i istraživanja koja su nagrađena pokazuje da je komisija ulagala veliki trud da prepozna oblasti koje možda deluju kao male ili nevidljive, a u stvari su izuzetno važne i za našu zemlju i za globalnu nauku. Moj jedini savet: nastavite baš ovako”, zaključuje ona.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: BIZLife
Foto: Željko Kovačević







