Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    NIJE TEŠKO KAŽU PSIHOLOZI: Kako promeniti život iz korena

    Nik Tasler psiholog i autor, za portal Quartz.com objašnjava zašto promena  života iz korena nije toliko teška kao što smo mislili. Pročitajte zašto…

    Kada je muž Šeril Sandberg neočekivano preminuo pre dve godine, ona je bila očajna. U svojoj novoj knjizi „Opcija B“ koju je pisala sa psihologom Adamom Grantom, Sandberg se priseća procesa  gubitaka i preokreta.

    Priča o Sandbergovoj – šefu odeljenja u Fejsbuku, majci dvoje dece  – može izgledati kao priča o nekome ko nam je stran. Prema preovlađujućem kulturalnom narativu, promena je veoma teška, bilo da u sebe uključuje oporavak od smrti voljene osobe, prevazilazak raskida, odricanje od nezdravog načina života ili preokretanja vašeg života naopačke. Ali istraživanja ukazuju da smo mi mnogo prilagodljiviji nego što mislimo.

    Naša pogrešna uverenja o promeni se mogu objasniti filozofskom zagonetkom koju su osmislili drevni Grci i koji se zove „paradoks gomile“. On postavlja naizgled jednostavno pitanje: „U kojoj tački zrna peska postaju gomila peska“.

    Jedno zrno peska sigurno nije gomila peska. To nisu ni dva zrna, niti tri, niti četiri. Ali ako ih jedno po jedno budemo grupisali u jednom trenutku će formirati gomilu. Ali pitanje je: „kada“.

    Procenjivanje promena u nama samima, kao i u ljudima oko nas, svakako je težak zadatak kao i problem sa gomilom peska. Ako vaš šef angažuje „trenera“ kako bi mu pomogli da se reši izliva besa, koliko momenata samosusdržavanja on mora da „preživi“ da bi pokazao da se zaista promenio? Ako se, sa druge strane, kao Sandbergova suočavate sa ogromnim gubitkom koliko pozitivnih emocija i misli morate da imate pre nego što zaključite da ste nastavili dalje?ekstremni-sportovi_pixabay

    Psiholozi sa čikaškog univerziteta su sproveli seriju eksperimenata kako bi utvrdili na koji način ljudi odgovaraju na tako komplikovana pitanja. Ono do čega su oni došli su dvostruki standardi. Većina nas se – bilo da to znamo ili ne – drži uverenja da je teže promeniti se na bolje nego na gore.

    Na primer, kada je vrhunski sportista imao lošu sezonu, ljudi u eksperimentu su radije donosili zaključke da ovaj igrač polako završava svoju sportsku karijeru. Ali kada osrednji igrač postigne uspeh, isti ljudi su zaključivali da je to samo trenutna stvar. Istraživači su doneli zaključak da na isti način pravimo procene zasnovane na predrasudama prilikom posmatranja promena u ličnosti, raspoloženja, i akademskog napredka, kao i promene u fizičkom zdravlju, trajanju prijateljstva ili ekonomskih trendova.

    Predrasude su te koje nam onemogućavaju da na pravi način procenimo promenu. Kada naš šef ili suprug, deca, itd. pokušaju da naprave promenu mi obično nenamerno ignorišemo znakove napretka. Sa druge strane tumačimo znake smanjivanja kao legitimne pokazatelje da je ta osoba ili društvo počelo da propada.

    Lako je videti kako ove predrasude stvaraju samoispunjavajuće proročanstvo. Recimo da vaša kompanija pokušava da implementira jednu veću tehnološku inovaciju. Projekat se odugovlači, a zaposleni vide odlaganje kao znak da je projekat loš. Budući da zaključuju da će kompanija propasti, više vremena provode pišući CV nego radeći. Onda se dešava da radnici masovno ne rade svoj posao i kompanija se zaista raspada-

    Ono gde mi grešimo je da mešamo činjenicu da promena zahteva napor sa mitom da je uspeh malo verovatan. Dokazi pokazuju da je promena jednako teška kao i trčanje maratona ili učenje novog jezika. Naravno da zahteva napor, ali činjenica da zahteva mnogo ne negira činjenicu da će većina posvećenih ljudi ostvariti cilj i uspeti.

     

    Izvor: BIZLife, Quartz

    Foto: Youtube printscreen, pixabay

    Piše: A. M.

    What's your reaction?

    Komentari

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE