
Krava koja daje najbolje meso i mleko: Na samo sat od Beograda slobodno živi 200 VODENIH BIVOLA
Negde na pola puta između Zrenjanina i Inđije nalazi se selo Knićanin, a u njegovam atarima farma životinja nesvakidašnjih za ovo područje – vodenih bivola.
Iako biste možda pomilili da su ove životinje adaptirane samo za azijsko ili afričko područje, one se veoma uspešno uzgajaju i u Srbiji, tačnije u Vojvodini, na ušću Begeja u Tisu. U pitanju je imanje vodenih bivola od gotovo 30 hektara, sa dosta pašnjaka i jezerom.
Na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, najvećoj i najpopularnijoj manifestaciji te vrste u Srbiji, imali smo prilike da razgovaramo sa Borislavom Vuletinom, koji sa svojim prijateljem i vlasnikom farme, Živicom Matićem, već skoro dve decenije uzgaja ovu autohtonu sortu goveda.

Vodeni bivoli na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu (BIZLife)
Prema njegovim rečima sve je počelo kada je porodica Matić počela da otkupljuje parcele u tom području koje su bile pod rastinjem koje je trebalo očistiti. Za to su pronašli prorodnu mehanizaciju – vodene bivole.
„Sve je počelo od dve ženke, pustio ih je da vidi kako se snalaze, a kasnije nabavio i mužjaka. Na imanju se sada nalazi oko 200 grla, životinje su slobodne, same se tele i prilično su samostalne. Uživaju one, uživamo mi. Jedini problem je prostor, 30 hektara je nedovoljno za ovoliki broj grla, jer one brste redom, pasu travu, lišće, žbunje a toga im brzo ponestane“, započinje priču Vuletin za BIZLife.
Bivoli imaju puno lojnih, a malo znojnih žlezda na koži i boravak u vodi (kupanje u vodi i blatu) omogućava da se rastvore masne naslage na koži, da regulišu telesnu temperaturu tokom leta i da se očiste od spoljnih parazita, objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, životinja bira sama šta će da jede, te da je to najbolje za nju, ali da u ovakvim situacijama ne postoji izbor, već se hrana dobija preko prioritetnog zakupa zemljišta, najčešće detelina.

Borislav Vuletin, vodeni bivoli na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu (BIZLife)
Karakteristično za ovu vrstu je da im je potrebna voda, ali ne isključivo za piće već i za kupanje. Vodeni bivoli nemaju znojne žlezde i moraju često da se kvase kako bi se rashladile, objašnjava naš sagovornik.
Krava koja nije za biznis
Borislav napominje i da je ovo vrsta goveda koju je oblikovao zub vremena, koja ima svoju genetiku hiljadama godina unazad.
„Ono što najčešće zamišljamo kao kravu su hibridne vrste, da budu teške tonu, da daje što više mleka… Vodeni bivoli nisu isplativi, nisu za biznis. One daju jako malo mleka, to mleko je jako masno i skupo, a sa druge strane, zatvoriti ih u štalu da bi se muzle je greh. One nisu ni tovna rasa, mnogo su sitnije od drugih krava“, ističe on i dodaje da se u te svrhe koriste onda kada mužjaci počnu da se međusobno nadmeću za dominaciju.
Naš sagovornik napominje i da su do sada uvećavali stado, ali kako im ponestaje resursa, prinuđeni su da određeni broj grla prodaju.
Mleko vodenih bivola je bogato mastima i proteinima, što ga čini idealnim za proizvodnju sira poput mocarele. Mocarela od bivoljeg mleka (Mozzarella di Bufala) je posebno cenjena zbog svoje kremaste teksture i intenzivnog ukusa.
„Taj prostor ne može više da podnese toliko životinja, tako da prodajemo junice čija je cena oko 1.200 evra“, navodi Borislav.

Vodeni bivoli na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu (BIZLife)
Prema njegovim rečima i Italijani su prepoznali kvalitet mleka ove životinje, zbog čega se mocarela koju kupujemo u prodavnicama uglavnom pravi od bivoljeg mleka. Bivoli su stalno na otvorenom i u pokretu, što čini njihovo meso znatno zdravijim. Ipak, kod nas trenutno ne postoji tržište za to.
Porodica Matić se odlučila za prodaju svežeg mesa i proizvodnju suhomesnatih delikatesa. Prave ih od najkvalitetnijeg mesa od muških junaca starosti od 2 do 3 godine, zbog toga drže na otvorenom, u sistemu krava-tele, kako bi telad što bolje napredovala.
Izvor: BIZLife/Mladen Stanković
Foto: BIZLife
Pobesneli Laloš
Knićanin nije na pola puta između Zrenjanina i Inđije. Nema ga.