Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    „Kod nas se, na žalost, osigurava samo ono što se mora“

    Nedavno smo u Beogradu imali priliku da vidimo performans koji je izazvao dosta pažnje javnosti. Naime, Udruženje osiguravača u okviru početka kampanje „Osiguraj budućnost“ , „izazvalo“ je „požar“ na jednoj od najprepoznatljivijih zgrada u centru glavnog grada – na Pravnom fakultetu.

    Cilj ovog performansa, kao i same kampanje je edukacija, podizanje nivoa svesti o značaju osiguranja i razvoj kulture osiguravanja, što su najznačajniji procesi na putu razvoja osiguranja u Srbiji, kaže za BIZLife Duško Jovanović, generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije.

    „Biti neosiguran znači biti izložen većem riziku od mogućih problema i materijalnih gubitaka. Polazeći od toga da mnogi nisu dovoljno informisani, da ne poznaju prednosti osiguranja, sumnjaju u prevaru ili da misle da je osiguranje skupo, odlučili smo da pokrenemo sveobuhvatnu kampanju kroz koju ćemo građanima različitog uzrasta objasniti da kupovina polise osiguranja nije trošak. Biti osiguran znači biti miran. Jednostavno, mi u Udruženju osiguravača Srbije, uvereni smo da svako mora da vodi računa i da brine o sebi, svojoj porodici, imovini ili biznisu. Kupovinom polise osiguranja, ulaže se u ono što je najvrednije, a to je budućnost. U suprotnom, izlažemo se riziku i mogućim gubicima. Osiguranje postoji zbog svih mogućih nepredviđenih situacija koje mogu da nam se dogode, a zadatak kampanje OSIGURAJ BUDUĆNOST jeste da građane podseti da ne moraju da budu uplašeni i zabrinuti,“ kaže Jovanović.

    Gde se nalazi Srbija u odnosu na region kada je u pitanju tržište osiguranja, pre svega kada se radi o korisnicima osiguranja?

    Najbolji pokazatelj za to je udeo životnog osiguranja u ukupnoj premiji, jer je to osnovni pokazatelj razvijenosti tržišta osiguranja. Što je taj procenat manji i tržište je manje razvijeno. Kod nas je udeo životnog osiguranja 24% u Sloveniji i Hrvatskoj je to 27, odnosno 34 posto. Poređenja radi, u EU je to 61%, a u skandivanskim državama preko 80 posto. Prosečna premija životnog osiguranja po stanovniku u Srbiji je 22 evra, u Hrvatskoj 91, u Sloveniji 252 evra. U državama EU, prosečna premija životnog osiguranja je čak 1223 evra. Na osnovu tih podataka mi smo daleko iza razvijenih država. Sa druge strane, 2005. godine ta premija je u Srbiji bila svega 5 evra, tako da možemo da govorimo o sporom, ali konstantnom rastu. Ipak, glavna karakteristika srpskog tržišta osiguranja je loša struktura, jer osim pomenutog niskog procenta učešća životnog osiguranja u poređenju sa neživotnim, imamo i visoko učešće obaveznog osiguranja u segmentu neživotnih osiguranja. Da nam tržište nije razvijeno pokazuje i podatak o učešću ukupne premije osiguranja u BDP. Kod nas je to jedva dva posto i na tom nivou je prethodnih 10 godina, dok je u Evropi to 3 do 3,5 puta više. Brži razvoj sektora osiguranja u Srbiji usporavaju nizak životni standard, nelikvidnost privrede i  nedostatak kulture osiguravanja, odnosno nepoznavanje prednosti osiguranja.

    Zašto je bitno da na osiguranje ne gledamo kao na trošak?

    Zato što ćemo na taj način propustiti priliku da obezbedimo sigurnu i mirnu budućnost, koju nam obezbeđuje polisa osiguranja. Kod nas se, na žalost, osigurava samo ono što se mora. U Srbiji je i dalje dominantno osiguranje od autoodgovornosti, koje je obavezno, što jasno pokazuje da nema dovoljno onih koji shvataju pravi značaj osiguranja. Setimo se katastrofalnih poplava 2014. godine. Samo 2% onih koji su pretrpeli štetu izgubljeno su nadoknadili kroz polisu osiguranja. Ostali su čekali pomoć države, uglavnom su je i dobili, ali daleko od toga da im je nadoknađena kompletna šteta, niti je to moguće. Bilo je onih koji su imali štetu i po 15 do 20 hiljada evra, a država je pomogla sa po dve do tri hiljade evra. I pored toga, broj polisa osiguranja nije se bitno povećao, a poplave su nam se dogodile ponovo. Pouke nisu izvučene, jer građani i dalje ne osiguravaju imovinu od posledica vremenskih nepogoda, verujući da će ih nepogode zaobići ili da će im država pomoći i nadoknaditi štetu. Međutim, nigde u svetu država ne nadoknađuje troškove uništenih useva ili oštećenih domova. Jedno je pružiti pomoć ljudima u nevolji, a drugo nadoknaditi štetu. To rade osiguravajuća društva. Ali, da bi neko osigurao imovinu ili kupio polisu životnog osiguranja, mora da zna da su time njegova imovina, letina, život… odnosno uloženi novac sigurni. Kupiti polisu osiguranja znači da smo rizik od štete preneli na društvo za osiguranje. Time smo mi, ili naša imovina postali zaštićeni od mogućih problema i gubitaka. Ako govorimo o polisi životnog osiguranja, to nije bačen ili rizično uložen novac, već neka vrsta štednje, investicije.

    Koliko se tržište osiguranja promenilo tokom godina i u kom smeru?

    Srpsko tržište osiguranja se menja na bolje iz godine u godinu. Već smo rekli da su stope rasta kontinuirane i stabilne. Ohrabruje i visok potencijal koje srpsko tržište osiguranja nudi, što su prepoznali i dobro poznati svetski brendovi koji su već na našem tržištu. U regulatornom smislu, približavamo se razvijenim državama. Zahtevi propisani novom regulativom, koja je u potpunosti stupila na snagu tokom prethodne godine, predstavljaju pripremu za prelazak na Solventnost II. To podrazumeva izmenu kapitalnih cenzusa, uvođenje novih oblika tehničkih rezervi i njihov restriktivniji i oprezniji obračun, unapređene zahteve u delu obezbeđenja solventnosti, promovisanje funkcije aktuarstva i upravljanja rizicima, savremen način organizacije poslovanja i sl. Novim Zakonom o osiguranju obezbeđena je veća sigurnost društava za osiguranje, pružena je dodatna garancija ugovaračima, osiguranicima, korisnicima osiguranja i trećim oštećenim licima čija će prava ažurno i u potpunosti biti zadovoljena. Zbog svega toga očekujem da i u narednom periodu premija osiguranja i broj zaključenih ugovora nastave da rastu, uz unapređenje kvaliteta ponuđenih proizvoda i rast intenziteta konkurencije. U krajnjoj instanci, to bi trebalo da dovede do jačanja uloge osiguravača kao ozbiljnog partnera države u rešavanju krupnih, sistemskih promena, odnosno do povećane funkcije osiguravača kao institucionalnih investitora.

     

    Izvor: BIZLife

    Piše: M.M.

    What's your reaction?

    Komentari

    • jasna

      Kada narodu porastu primanja, povećaće se i osiguranje. Sa ovako bednim platama i penzijama ljudi ne mogu da se prehrane, a o osiguranju i ne razmišljaju. Dok izadjemo iz mraka i nama će sijati sunce. A do tada, neko će već preživeti pa će se i osigurati. Tužno već decenijama.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE