Izazovi i prilike: Kako je biznis preživljavao 2024.

Godina 2024. donela je globalnoj i srpskoj privredi mnoštvo izazova, ali i prilika za prilagođavanje i rast. Dok su svetom odjekivali ekonomski potresi, tehnološke inovacije i politička previranja, poslovni svet bio je primoran da redefiniše svoje strategije i pronađe nove puteve ka uspehu.

Još jednom su se aktivirale sve osobine VUCA sveta, koje smo bili primorani da prvi put intenzivno primenjujemo u 2020, u vreme kovid krize, a koje su i danas, posle pet godina, postulati današnjeg sveta: nepredvidivost, nesigurnost, kompleksnost i nedefinisanost.

  • Piše: Predrag Petrović, Direktor maloprodaja DP LUX Group (Belodore, Plaza, L‘Occitane), Član nadzornog odbora Keprom distribucija / Aksa

Globalni izazovi: Od inflacije do geopolitike

Godina 2024. nastavila je da nosi teret globalnih ekonomskih previranja, započetih još tokom kovid pandemije i intenziviranih usled geopolitičkih tenzija. Inflacija, koja je u 2023. delimično usporila, ponovo je doživela porast u nekim regionima zbog poremećaja u lancima snabdevanja i rasta cena energenata. Rat u Ukrajini i dalje je imao značajan uticaj na energetsko tržište, posebno u Evropi, dok su sankcije prema Rusiji i odgovarajući ekonomski potezi dodatno oblikovali globalnu trgovinu. Zemlje u razvoju suočile su se s rastućim dugovima i problemima servisiranja kredita, što je dodatno produbilo ekonomske nejednakosti.

Predrag Petrović, DP Lux grupa, radikalna opcionalnost

Predrag Petrović

Međutim, uprkos ovim izazovima, globalna ekonomija pokazala je otpornost. Tehnološki sektor, predvođen inovacijama u oblasti veštačke inteligencije (AI), nastavio je da raste. AI je bio ključni pokretač promena u industrijama poput zdravstva, finansija, maloprodaje i proizvodnje, što je omogućilo kompanijama da unaprede efikasnost i smanje troškove. Posebno značajne bile su rane implementacije AI rešenja u oblastima prediktivne analitike i automatizacije proizvodnih procesa, što je firmama donelo konkurentsku prednost. AI je, takođe, pomogao u unapređenju korisničkog iskustva kroz personalizaciju ponude i automatizaciju korisničke podrške.

Tržište rada: Hibridni modeli vs. povratak tradicionalnom

Tržište rada nastavilo je da evoluira, ali i da se polarizuje. Hibridni modeli rada, koji kombinuju rad od kuće i iz kancelarije, postali su standard u mnogim industrijama. Kompanije su ulagale u digitalne alate za saradnju, što je omogućilo zaposlenima veću fleksibilnost i povećalo produktivnost. Međutim, tokom 2024. godine nekoliko velikih kompanija odlučilo je da smanji ili potpuno ukine mogućnost rada od kuće, vraćajući zaposlene u kancelarije. Ovaj trend bio je posebno izražen u tehnološkom sektoru, gde su kompanije poput Gugla i Epla zahtevale od zaposlenih da provode veći deo radne nedelje u kancelariji. Razlozi za ove odluke uključivali su potrebu za poboljšanjem saradnje, inovacija i korporativne kulture, što se smatralo teže ostvarivim u uslovima rada na daljinu. Međutim, ovaj potez izazvao je različite reakcije među zaposlenima, od kojih su neki izrazili zabrinutost zbog gubitka fleksibilnosti i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, što je i posledica navika izazvanih petogodišnjim periodom intenzivnog hibridnog rada iniciranog kovid pandemijom.

Freepik

Međutim, nedostatak kvalifikovane radne snage ostao je ozbiljan problem. Tehnološka industrija, u kojoj je potražnja za veštinama programiranja, analizama podataka i sajber bezbednošću eksplodirala, suočila se s ozbiljnim manjkom talentovanih kadrova. Istovremeno, generacija Z sve češće preferira karijere poput influensera i jutjubera, što je dovelo do smanjenog interesovanja za tradicionalna zanimanja. Da bi se ova percepcija promenila, mnoge zemlje su pokrenule inicijative koje mladima pružaju realističan uvid u različite profesije. Jedan od najuspešnijih primera dolazi iz Nemačke kroz kampanju „Discover Your Talent” (Otkrij svoj talenat), koju je organizovala Savezna agencija za zapošljavanje. Ova kampanja uključuje radionice, profesionalno testiranje veština i posete kompanijama, omogućavajući mladima da steknu praktično iskustvo i razumeju mogućnosti u zanatskim i tehničkim zanimanjima. Drugi primer dolazi iz Australije, gde inicijativa „The Real Futures Program” cilja na povezivanje mladih sa realnim tržištem rada kroz mentorstvo, stažiranje i integraciju tehnologije u tradicionalna zanimanja, poput poljoprivrede i građevinarstva. Ove inicijative ne samo da edukuju mlade o različitim karijernim mogućnostima već i ističu značaj ovih zanimanja za društvo, čime se povećava njihova atraktivnost među generacijom Z.

U skladu sa ovim trendom, Srpska asocijacija menadžera pokrenula je u 2024. godini inicijativu „Menadžer SAM na dan”. Cilj programa je da srednjoškolcima pruži autentičan uvid u rad menadžera, njihove odgovornosti i obaveze, uz istraživanje različitih karijera i razumevanje značaja zanimanja. Takođe, program je podsticao razvoj odnosa prema poslu i ključnim kompetencijama, dok je menadžerska zajednica SAM pomagala mladima da razviju kritičko razmišljanje i bolje razumevanje poslovnog okruženja.

Srbija: Lokalne specifičnosti i prilike

Srpska ekonomija 2024. godine bila je pod uticajem globalnih trendova, ali je imala i svoje specifične izazove. Rast inflacije i dalje je pogađao kupovnu moć stanovništva, dok su mala i srednja preduzeća (MSP) imala problema s pristupom povoljnim finansijskim sredstvima. Globalna Payoneer studija, koja je analizirala poslovanje MSP u 15 zemalja sveta, ove godine je uključila i preko 250 kompanija iz Srbije. Poslovanje u 2024. godini, po ovoj studiji, pokazalo je da su mala i srednja preduzeća (MSP) nastavila da jačaju svoj značaj na globalnom tržištu, pri čemu je udeo međunarodnih klijenata dostigao 46 odsto, što je dalji porast u poređenju s prethodnim godinama. Digitalna transformacija ostala je ključni prioritet, a čak dve trećine kompanija je primenilo ili planiralo implementaciju veštačke inteligencije (AI) za poboljšanje korisničkog iskustva, analizu podataka i optimizaciju operacija. Međutim, globalne ekonomske turbulencije, uključujući inflaciju i geopolitičke konflikte, predstavljale su značajne izazove za MSP, posebno u prilagođavanju makroekonomskim uslovima. Više od 40 odsto MSP osećalo je nespremnost za globalne događaje poput geopolitičkih konflikata i trgovinskih ratova, što je ukazivalo na potrebu za boljom pripremljenošću za makroekonomske promene. Ova studija ukazuje na potrebu u Srbiji za boljim upravljanjem rizicima, uključujući bolju pripremljenost za globalne ekonomske šokove i optimizaciju poslovanja kroz tehnologiju. Uspostavljanje ravnoteže između inovacija, održivog razvoja i otpornosti na spoljne promene ostaje ključno za dugoročni uspeh MSP u Srbiji da bi se kapitalizovali trendovi i prilike i dodatno jačao uticaj MSP, kao jednog od stubova ekonomije.

Freepik

S druge strane, strana direktna ulaganja nastavila su da pristižu, posebno u sektorima IT-ja, proizvodnje i obnovljivih izvora energije. Digitalizacija je ostala prioritet za mnoge srpske kompanije. Elektronska trgovina nastavila je ubrzan rast, dok su se tradicionalni maloprodajni lanci suočili s izazovom integracije onlajn i oflajn prodajnih kanala, kao i uticajem internacionalnih marketplace platformi, pre svega kineske platforme TEMU, koja je u 2024. utrostručila prihode poslovanja na 60 milijardi dolara, ostvarujući značajan rast u Evropi, ali i u Srbiji, sa do 1,7 miliona dostavljenih paketa na mesečnom nivou.

Industriju fokusu

  • Energetika i zelena tranzicija: Energetska kriza dodatno je ubrzala prelazak ka obnovljivim izvorima energije. Solarne i vetro elektrane beležile su rekordan rast globalno, dok je Srbija u 2024. pokrenula nekoliko značajnih projekata u oblasti zelene energije.
  • Maloprodaja i luksuzna roba: Maloprodaja se oporavljala uz promene u potrošačkim navikama. U FMCG sektoru je sve primetniji uticaj selektivne recesije i nestabilne kupovne moći izazvane daljim rastom cena, pre svega usluga. Premijum i luksuzni brendovi pokazali su izuzetnu otpornost, jer su potrošači iz viših segmenata nastavili da troše na ekskluzivne proizvode, dok su u određenim segmentima pristupačniji luksuzni proizvodi ostali „guilty pleasure” momenat za šire ciljne grupe.
  • Tehnologija i startap ekosistem: Tehnološki sektor u Srbiji nastavio je sa dinamičnim razvojem, predvođen startapovima koji su se bavili veštačkom inteligencijom, blokčejnom i fintech rešenjima. Beograd je potvrdio svoju poziciju kao jedan od vodećih tehnoloških centara u regionu, privlačeći i strane investitore.

Godina 2024. bila je godina izazova, ali i prilika za inovacije i rast, pokazavši da je prilagodljivost ključ uspeha. Globalno i lokalno, kompanije su pokazale otpornost i sposobnost prilagođavanja u dinamičnom okruženju. Digitalna transformacija, održivi razvoj, implementacija AI alata, ali i integrisanje svih ovih promena u kulturu kompanija – predstavljaju vodilju za narednu godinu…

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

 

Izvor: BIZLife Magazin

Foto: Freepik/Nebojša Babić

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE