Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    I hrvatski medij se pita: Kako sa 500 EUR plate u Srbiji stanove za keš kupuje 80%?

    Hrvatski Poslovni dnevnik objavio je tekst o tržištu nekretnina u Srbiji, na kojem se 80 odsto stanova kupuje za keš, iako je prosečna plata 500 evra.

    U poslednjem tromesečju 2020. tržištem prošlo milijardu evra

    Kako navode, u poslednjem tromesečju 2020. tržištem je prošlo milijardu evra u gotovini i pitaju li se da li iko kontroliše poreklo novca.

    Sa druge strane, pitanje je koliki je zapravo iznos gotovine u tih 80 odsto nekretnina koje su isplaćene iz sredstava kupaca.

    Ako građanin iz kredita kupi stan od druge osobe, ta druga potom raspolaže svojim sredstvima, od kojih će možda kupiti dva manja stana. Dalje se može nastaviti, znači taj novac koji je prvo dobijen iz kredita prikazaće se više puta u statistici prometa nekretnina kao kupovina iz gotovine”.

    Tvrde tako u Javnobeležničkoj komori Srbije, na ocene da se većina stanova u toj zemlji kupuje kešom, iako je prosečna plata oko 500 evra, što upućuje na pitanja kako se i da li se uopšte kontroliše poreklo novca pri kupovini nekretnina. Beležnici su stava “da se pogrešno interpretira pojam gotovine kada se govori da se većina prometa nekretnina u Srbiji odvija gotovinom.

    Ovom temom pozabavila se beogradska Politika, koja je pošla od podatka da je u poslednjem tromesečju 2020. na srpskom tržištu nekretnina prošlo oko milijardu evra u gotovini.

    Cena u Beogradu i do 3.000 EUR

    Cele 2020. oko 130.000 nekretnine na tržištu je kupljeno, tj. prodato. Od toga 80-90.000 su stanovi, od čega 80 odsto plaćeni gotovinom. Cene kvadrata u Beogradu dosežu i 3.000 evra, dok su širom zemlje manje od 800.

    Ko može priuštiti da stan plati odjednom, ako propisi ne dopuštaju gotovinske transakcije veće od 10.000 evra, pitaju se u analizi. Radi li se tu o obliku pranja novca? Poreski stručnjaci odgovaraju da ima sigurno i toga, ali da ne mora tako delovati.

    “Ako prodate veći stan da biste kupili manji i uzmete kredit, tu nema pranja novca. Ima kupaca koji to ne mogu dokazati, ali se postupci ne vode”, kaže Đerđ Pap, poreski stručnjak i bivši direktor Poreske uprave. Ističe da se ne primenjuje doneti Zakon o poreklu imovine.

    No, stručnjaci za tržište i agenti za nekretnine upozoravaju da ako sumnjivih prenosa (transakcija) ima, one logično ne idu legalnim putem, preko agencija za nekretnine, koje su dužne po Zakonu o sprečavanju pranja novca sprovesti sve analize rizika.

    „Direktna prodaja“ – nema provere porekla novca

    “Oni koji na gradilištu okače tablu s natpisom ‘direktna prodaja’ nemaju obvezu raditi analize rizika, tražiti od kupca išta ili prijavljivati sumnjive novčane transakcije”, kaže agent Kaća Lazarević za Politiku. Prema njoj, oni koji imaju više novca kupuju kešom.

    “I ne kupuju jedan nego više stanova, jer su shvatili da je to u krizi najsigurnije ulaganje, a najbolje idu novogradnje. Mnogi su odlučili novac iz banke ili sefa investirati u nekretine – stanove, poslovne prostore”, tvrdi Lazarević.

    No, nisu trgovci nekretninama krivci, veći je problem gradnja, tvrdi profesor FEFA fakulteta Goran Radosavljević.

    “Kroz gradnju se pere velika količina novca koja se nikako ne kontroliše. Gotovina kroz izgradnju ulazi u legalne kanale i onda se oni koji su prodali zemljište na kojem će se graditi zgrada pojavljuju kao gotovinski kupci. Ovolika građevinska aktivnost nema ekonomskog smisla bez obzira na sva objašnjenja. To da se ljudi vraćaju iz inostranstva i ulažu stvarno ne pije vodu”, kaže Radosavljević i naglašava da sve ukazuje da postoje nelegalne aktivnosti, ali ako bi država to obustavila imali bismo pad BDP-a od 10 odsto.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE