Među ispitanicima starosti od 16 do 74 godine koji su koristili internet tokom tri meseca pre istraživanja, 74 odsto je čitalo onlajn vesti i časopise, 70 odsto je gledalo televiziju i video sadržaje preko striming servisa, 44 odsto je slušalo muziku a 21 odsto je igralo ili skidalo igrice.
Iako mladi u proseku više koriste internet u kulturne svrhe, procenat onih koji onlajn čitaju vesti i časopise u Srbiji je za 20 odsto veći među starijom populacijom.
Istraživanje je pokazalo i da žene u Srbiji češće posećuju informativne portale od muškaraca.
Čitanje vesti i časopisa najčešća kulturna aktivnost
U Evropskoj uniji je takođe najveći procenat stanovnika koristilo internet za čitanje vesti i onlajn časopisa (75 odsto) i za gledanje televizije i video sadržaja preko striming servisa (74 odsto).
Manje je onih koji su onlajn slušali muziku (61 odsto) ili igrali igrice (34 odsto).
Čitanje vesti i časopisa bila je najčešća kulturna aktivnost na internetu u 15 članica EU. U Finskoj, Hrvatskoj, Češkoj i Estoniji internet je u te svrhe koristilo najmanje 90 odsto korisnika interneta.
Taj procenat je najmanji u Rumuniji (48 odsto) i Bugarskoj (58 odsto).
U Holandiji i na Kipru je najveći procenat korisnika interneta koji su gledali onlajn televizijske i video sadržaje (95 odsto), a posle njih su Finci i Maltežani (93 odsto).
Internet u te svrhe najmanje su koristili Rumuni (37 odsto) i Bugari (44 odsto).
Onlajn igrice takođe su najpopularnije u Holandiji, gde je 56 odsto ispitanika preko interneta igralo ili skidalo igrice. Na drugom mestu su Malta i Danska (47 odsto), dok je taj procenat u Bugarskoj i Poljskoj ispod 20 odsto.
Internet u kulturne svrhe više koriste muškarci
U Finskoj i Danskoj je najveći procenat korisnika interneta koji su slušali muziku onlajn ili je skidali preko interneta (77 odsto), a najmanji je u Rumuniji (44 odsto).
Istraživanje je pokazalo da internet u kulturne svrhe više koriste visoko obrazovani, posebno za čitanje vesti, oni sa većim primanjima, kao i stanovnici gradova.
U većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem internet u kulturne svrhe više koriste muškarci nego žene.
Pristup internetu je 2020. godine imalo 91 odsto domaćinstava u EU, 10 odsto više nego 2015. Najveća pokrivenost je u Holandiji (97 odsto), a najmanja u Bugarskoj (79 odsto).
U Srbiji je procenat domaćinstava sa pristupom internetu za pet godina povećan sa 64 na 81 odsto.