Danas se obeležava Dan primirja: Evo zašto se baš Natalijina Ramonda nosi na reveru
Amblem Dana primirja u Srbiji sastoji od motiva odlikovanja Albanske spomenice s početka 20. veka, zeleno-crne trake koja okružuje stilizovani prikaz ljubičastog cveta, Natalijine ramonde. Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
Ramonde imaju mogućnost vaskrsenja kada je suša – prividno izgledaju kao mrtve, a kad dođe kiša ožive, i zato je zovu „cvet Feniks“.
Ramonda serbika i Natalijina ramonda predstavljaju biljke vaskrsnice, jer u nedostatku vode one u potpunosti zaustavljaju svoju fiziologiju i ulaze u stanja anabioze, a samo par kapi kiše dovoljno je da ožive.
Upravo je zbog toga Natalijina ramonda simbol stradanja srpske vojske u Prvom svetskom ratu, koja se digla iz pepela i pobedila.
Srpsku ramondu otkrio je Josif Pančić, a Natalijinu ramondu dvorski lekar Sava Petrović. Razlika je u izgledu lista.
Ta ugrožena biljka raste na istoku Srbije i na planini Kajmačalan, gde je srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe protiv bugarskih snaga tokom pripreme proboja Solunskog fronta, uvoda u oslobađanje Srbije u Prvom svetskom ratu.
Obe ove biljke se mogu naći u kanjonima klisura, u usecima stena, a smatra se da su poreklom iz Afrike. „Dani ramonde“ u Botaničkoj bašti u Beogradu traju od 11. novembra do 21. novembra.
Izvor: BIZLife
Foto: Freepik
Draganche
Postali ste Informer. U članku stoji kao prva država Antante Rusija, a Rusija je istupila iz I svetskog rata. Niste naveli SAD čiji ulazak u rat 1917.g. je odlučuo pobednike.